Franjevci: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.143.48.166 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 95.168.124.162
Oznaka: brzo uklanjanje
Nema sažetka uređivanja
Redak 66:
[[1339]]. godine se ustanovljava [[Bosanska vikarija]], na čelu s fra [[Peregrin Saksonac|Peregrinom Saksoncem]], koji je imao značajnu ulogu i na dvoru bana [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]], a naimenovan je i [[Bosanski Biskup|bosanskim biskupom]].
 
Prvi franjevački [[franjevački samostan u Milima|samostan]] u [[Bosna|Bosni]] je podignut u [[MilaMile (Visoko, BiH)|Milama]] kod [[Visoko (BiH)|Visokog]] oko [[1340]]. godine, a kasnije su izgrađeni i samostani u [[Kraljeva Sutjeska|Sutjesci]],[[Olovo (BiH)|Olovu]], [[Srebrenica|Srebrenici]], [[Fojnica|Fojnici]], [[Kreševo|Kreševu]]...
 
Ovakav razvoj bosanske vikarije ju je doveo u vodeći položaj na čitavom [[Balkan]]u, a njeno područje se proteže od [[Apulija|Apulije]] na sjeveru [[Italija|Italije]] pa do [[Crno more|Crnog mora]]. U prvoj polovini 15. stoljeća se neke manje oblasti osamostaljuju i odvajaju, a nakon Turskog osvajanja [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] dolazi do podjele vikarije [[1514]]. na [[Bosna Srebrena|Bosnu Srebrenu]] (na prostoru pod Turskom okupacijom) i [[Bosna-Hrvatska|Bosnu-Hrvatsku]] (na preostalom području) i obje ove vikarije su [[1517]]. godine izdignute u rang provincija. Sultan [[Mehmed El-Fatih]] je [[1463]]. godine izdao dokument na osnovu kojeg se [[franjevci|franjevcima]] dozvoljava dalje djelovanje u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]].