Franjevački samostan i crkva sv. Nikole u Milima: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Bosanska vikarija 1375.jpg|mini|desno|250px]]
[[Datoteka:MileOstaci.jpg|mini|<center>Ostaci temelja crkve u Milama</center>]]
[[Datoteka:MileDetalj.jpg|mini|<center>Detalj ostataka</center>]]
Line 5 ⟶ 6:
 
== Povijest ==
Prvotna zadaća franjevaca po dolasku u Bosnu 1291. godine bila je suzbijanje krivovjerja šizmatičke crkve bosanske i ponovno privođenje njenih pripadnika u krilo Katoličke crkve. U tom pothvatu misionari franjevci imali su velikog uspjeha. <ref name=Visočki>[https://www.bosnasrebrena.ba/visocki-mucenici Franjevačka provincija sv. Križa - Bosna Srebrena] ''Visočki mučenici'' (pristupljeno 29. studenoga 2019.)</ref> Po dolasku u Bosnu, franjevci su se dali na posao. Zahvaljujući i zauzimanju bana [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]] podignut je prvi franjevački samostan, u [[Mile (Visoko, BiH)|Milima]] kod [[Visoko (BiH)|Visokog]],<ref name="franjevci-split"/> ,današnjim [[Arnautovići]]ma na širem području [[Visoko (BiH)|Visokog]]. <ref name="Bosna Srebrena - sv. Bonaventure"/> Današnje ime Arnautovića je spahijskim gospodarima iz osmanskog doba.<ref name="Domo">[[Dominik Mandić]], ''[[Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga)|Etnička povijest Bosne i Hercegovine]]'', Ziral, Mostar, 1982. (pretisak)</ref>
 
Već po osnutku [[Bosanska vikarija|Bosanske vikarije]] 1340.,<ref name=Visočki/> podignut je vjerojatno i samostan početkom [[arhitektura u 1340.|1340-ih]], crkvu posvećenu sv. Nikoli,<ref name="franjevci-split">[http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=32&Itemid=5 Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja] I. POSTANAK I RAZVOJ PROVINCIJE (pristupljeno 30. studenoga 2016.)</ref> [[krunidbena crkva|krunidbenu]] [[crkva sv. Nikole u Milima|crkvu]] bosanskih kraljeva. <ref name="Bosna Srebrena - sv. Bonaventure"/> Crkva sv. Nikole u Milima postala je najvažnijom crkvom u Bosni. U njoj su se krunili i pokapali bosanski vladari. Slijedi gradnja novih samostana, među kojima se ističu sutješki, olovski, u Srebrenici, Kreševu i drugi. Prvi franjevci u samostanima bili su [[franjevci konventualci]], a poslije će postati [[franjevci opservanti|opservantske]]. <ref name="franjevci-split"/>
U gradu Milima (Mel), u kojem je podignuta crkva i samostan, bilo je sijelo župe Mili, koja se prostirala s obje strane Bosne od prilike od današnje željeničke stanice [[Ilijaš]]a do [[Kakanj|Kaknja]]. Ostatci Mila danas se vide na desnoj strani riječice [[Gorušica|Goruše]] (Gorušice) kod njezina utoka u Bosnu.<ref name="Domo"/>
 
Godine [[1450.]] samostan je razoren i tom je prilikom stradalo nekoliko franjevaca. Samostan je ubrzo obnovljen.<ref name="Bosna Srebrena - sv. Bonaventure"/> . Do dolaska Turaka u Bosnu 1463. godine [[Crkva bosanska|Bosanska Crkva]] bila je gotovo iskorijenjena. Kada su franjevci provalom Turaka izgubili zaštitu bosanskog plemstva jedna skupina ogrezlih [[bogumili|krivovjernika]] spalila je crkvu i samostan u Milima, a fratre pogubila. U nekrologiju franjevačke provincije Bosne Srebrene stoji da su na [[4. svibnja]] [[1465.]] godine, petorica [[visočki mučenici|braće franjevaca]] u Visokom podnijela mučeničku smrt od strane krivovjeraca.<ref name=Visočki/> U prvoj polovici dvadesetih godina 16. stoljeća (između 1521. i 1524. god.) Turci su razorili više samostana među kojima i visočki. Nekoliko godina kasnije samostan je ponovno obnovljen.<ref name="Bosna Srebrena - sv. Bonaventure"/>
 
[[Datoteka: Visoko 1930.gif|thumb|250px|lijevo|Prikaz mučenja 5 franjevaca i rušenja samostana u Visokom [[1450.]] godine na [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatskom]] [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katoličkom]] kalendaru u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] za mjesec [[veljača|veljaču]], [[1930.]] godina]]
Petorica franjevaca ubijenih po bosanskim krivovjercima boguimlima upisana su [[1653.]] godine u [[martirologij]] franjevačkog Reda kao blaženici, „Visochii, beatorum quinque fratrum martyrum, qui ab haereticis Patarenis pro fide catholica necati sunt "u prijevodu: Visoko u Bosni, blažena petorica braće mučenici, koje krivovjerci Patareni za vjeru katoličku ubiše." Franjevački martirologij odredio im je spomendan [[26. ožujka]]. Petorica mučenika iz Visokog smatraju se prvim mučenicima [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]].<ref name=Visočki/>