Veliki zeleni zid: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Veliki zeleni zid''' je veliki projekt u sjevernoj središnjoj Africi. Cilj mu je pošumljavanjem spriječiti [[dezertifikacija|dezertifikaciju]] i sve posljedice koje ona donosi sa sobom. <ref name=dnevnik>[https://dnevnik.hr/amp/vijesti/svijet/veliki-zeleni-zid-zaustavio-bi-migracije-mladih-iz-afrike-i-ekstremizam---436336.html dnevnik.hr] Piše T.V. , 08. svibnja. 2016. ZELENI ZID Može li ovaj projekt spasiti Afriku? (preuzeto 29.studenoga 2019.)</ref> Pustinja šireći se oduzima nastanjivo područje i onemogućuje poljodjelstvo od kojeg živi 70 posto siromašnih Afrikanaca. Već nekoliko godina iz tih područja odlaze [[klimatski izbjeglica|klimatski izbjeglice]].<ref name=express/>
 
Veliki zeleni zid jest umjetni pojas [[šuma|šumske]] vegetacije s naglaskom na [[stablo|stabla]]. Zbog višestruke korisnosti, sadi se [[vegetacija|vegetaciju]] koja se koristi u [[medicina|medicini]], u [[prehrambena industrija|prehrambenoj industriji]] <ref name=dnevnik/>, u kozmetičkoj i farmakološkoj industriji.<ref name =express>[https://www.express.hr/amp/znanost/borba-protiv-sahare-sade-7700-km-pruge-stabala-12302 Express] Autor: Sergej Županić
Nacrtom je zamišljena širina pošumljenog pojasa od 15 kilometara.<ref name=express/> Zbog višestruke korisnosti, sadi se [[vegetacija|vegetaciju]] koja se koristi u [[medicina|medicini]], u [[prehrambena industrija|prehrambenoj industriji]] <ref name=dnevnik/>, u kozmetičkoj i farmakološkoj industriji.<ref name=express>[https://www.express.hr/amp/znanost/borba-protiv-sahare-sade-7700-km-pruge-stabala-12302 Express] Autor: Sergej Županić Četvrtak, 28. rujna 2017. Borba protiv Sahare: Sade 7700 km pruge stabala (preuzeto 29.studenoga 2019.)</ref> Po mišljenju stručnjaka za [[okoliš]], trebao bi zaustaviti širenje pustinje i zajamčiti sigurnost hrane, stvoriti radna mjesta i mladim ljudima ponuditi alternativu umjesto ekonomske, političke i egzistencijske [[migracija|migracije]] preko Sredozemlja u Europu u potrazi za poslom i preživljavanjem, ili poći putem [[ekstremizam|ekstremizma]], pridruživanjem [[Boko Haram]]u ili [[ISIL|isilovskim]] formacijama. Zid bi se protezao u smjeru istok - zapad. Po svršetku bi bio dug 7000 kilometara. <ref name=dnevnik/> Protezao bi se na kraju kroz 11 država.<ref name=express/>

Sadnja oko 15 posto zida već je gotova. Jedan kraj bi se nalazio u [[Senegal]]u, gdje se već sadi i gradi i gdje je najviše napravljeno. Sadnja napreduje i u selima u [[Burkina Faso|Burkini Faso]], [[Mali]]ju i [[Niger]]u. Zid bi završavao na suprotnoj strani u [[Đibuti]]ju. Koncepcija je takva da zaustavi [[pijesak]] iz [[Sahara|Sahare]] i time širenje pustinje, spriječi sušenje [[Sahel]]a te da osim sprječavanja opustinjenja i vrati ono izgubljeno tj. obnovi 50 milijuna hektara zemlje.<ref name=dnevnik/>
 
Stručnjaci [[UN|Ujedinjenih naroda]] napravili su izračune i ustanovili da bi zbog pretvaranja [[obradiva zemlja|obradive zemlje]], [[pašnjak]]a i zemlje pogodne za ljudsko naseljavanje u pustinju, već do 2025. Afrika mogla izgubiti dvije trećine obradive zemlje. Za posljedicu bi imalo da će u idućih pet godina širenje pustinje prisiliti 60 milijuna Afrikanaca na odlazak iz krajeva gdje prebivaju.<ref name=dnevnik/>
 
Projekt je 2005. godine Afričkoj uniji predstavio [[Nigerija|nigerijski]] predsjednik. Privukao je pozornost financijera i od tada je dobio preko 4 milijarde dolara potpore. Sredstva su priskrbili potpisnici UN-ova [[Sporazum o klimi|sporazuma o klimi]] dogovorenog u Parizu 2015. godine. [[Svjetska banka]] i [[Francuska]] najavile su svoju pomoć projektu., [[Opservatorij za Saharu i Sahel]] (Sahara and Sahel Observatory, OSS) je povoljno ocijenio projekt zbog potpore lokalnih zajednica, usprkos kritičarima koji kažu da je projekt donesen izvana i što projekt ovisi o financijskim izvorima iz inozemstva.<ref name=dnevnik/>
Godine 2017. u pojasu je posađeno 11 milijuna stabala.<ref name=express/>
 
== Vidi ==