Inačica od 30. studenoga 2019. u 00:36 uredi Umuthi GayndeGi (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 284 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 30. studenoga 2019. u 00:49 uredi ukloni ovu izmjenu Umuthi GayndeGi (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 284 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 2: Veliki zeleni zid jest umjetni pojas [[šuma\|šumske]] vegetacije s naglaskom na [[stablo\|stabla]]. Nacrtom je zamišljena širina pošumljenog pojasa od 15 kilometara.<ref name=express/> Zbog višestruke korisnosti, sadi se [[vegetacija\|vegetaciju]] koja se koristi u [[medicina\|medicini]], u [[prehrambena industrija\|prehrambenoj industriji]] <ref name=dnevnik/>, u kozmetičkoj i farmakološkoj industriji.<ref name=express>[https://www.express.hr/amp/znanost/borba-protiv-sahare-sade-7700-km-pruge-stabala-12302 Express] Autor: Sergej Županić Četvrtak, 28. rujna 2017. Borba protiv Sahare: Sade 7700 km pruge stabala (preuzeto 29.studenoga 2019.)</ref> Po mišljenju stručnjaka za [[okoliš]], trebao bi zaustaviti širenje pustinje i zajamčiti sigurnost hrane, stvoriti radna mjesta i mladim ljudima ponuditi alternativu umjesto ekonomske, političke i egzistencijske [[migracija\|migracije]] preko Sredozemlja u Europu u potrazi za poslom i preživljavanjem, ili poći putem [[ekstremizam\|ekstremizma]], pridruživanjem [[Boko Haram]]u ili [[ISIL\|isilovskim]] formacijama. Zid bi se protezao u smjeru istok - zapad. <ref name=dnevnik/> Po svršetku bi bio dug ~~7000~~7700 kilometara. <ref name=~~dnevnik/~~express> Protezao bi se na kraju kroz 11 država.<ref name=express/> Sadnja oko 15 posto zida već je gotova. Jedan kraj bi se nalazio u [[Senegal]]u, gdje se već sadi i gradi i gdje je najviše napravljeno. Sadnja napreduje i u selima u [[Burkina Faso\|Burkini Faso]], [[Mali]]ju i [[Niger]]u. Zid bi završavao na suprotnoj strani u [[Đibuti]]ju. Koncepcija je takva da zaustavi [[pijesak]] iz [[Sahara\|Sahare]] i time širenje pustinje, spriječi sušenje [[Sahel]]a te da osim sprječavanja opustinjenja i vrati ono izgubljeno tj. obnovi 50 milijuna hektara zemlje.<ref name=dnevnik/> Redak 8: Stručnjaci [[UN\|Ujedinjenih naroda]] napravili su izračune i ustanovili da bi zbog pretvaranja [[obradiva zemlja\|obradive zemlje]], [[pašnjak]]a i zemlje pogodne za ljudsko naseljavanje u pustinju, već do 2025. Afrika mogla izgubiti dvije trećine obradive zemlje. Za posljedicu bi imalo da će u idućih pet godina širenje pustinje prisiliti 60 milijuna Afrikanaca na odlazak iz krajeva gdje prebivaju.<ref name=dnevnik/> ~~Projekt~~Očigledni uzor po obimnosti zahvata je [[Kina]], koja je poduzela sličan veliki zahvat od 2003. godine. Njoj je pustinja [[Gobi]] progutala 3600 kilometara četvornih plodnog tla.<ref name=express/> Dvije godine posloje kineske akcije, projekt je 2005. godine Afričkoj uniji predstavio [[Nigerija\|nigerijski]] predsjednik <ref name=dnevnik/> [[Olusegun Obasanjo]]. Afrička unija potvrdila ga je za afričke prilike vrlo brzo, već 2007. godine. Plan dolazi 4 milijarde dolara.<ref name=express/> Privukao je pozornost financijera i od tada je dobio preko 4 milijarde dolara potpore. Sredstva su priskrbili potpisnici UN-ova [[Sporazum o klimi\|sporazuma o klimi]] dogovorenog u Parizu 2015. godine. [[Svjetska banka]] i [[Francuska]] najavile su svoju pomoć projektu., [[Opservatorij za Saharu i Sahel]] (Sahara and Sahel Observatory, OSS) je povoljno ocijenio projekt zbog potpore lokalnih zajednica, usprkos kritičarima koji kažu da je projekt donesen izvana i što projekt ovisi o financijskim izvorima iz inozemstva.<ref name=dnevnik/>, Godine 2017. u pojasu je posađeno 11 milijuna stabala.<ref name=express/>

Veliki zeleni zid: razlika između inačica