Slobodan Praljak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Dodatci članku, obnovio izvore, wikipov.
Redak 10:
|nacionalnost = [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvat]]
|nadimak = ''Brada''
|supruga = Kaćuša (Kaća) Praljak<ref>Slobodan Praljak, [https://www.slobodanpraljak.com/knjige/praljak_knjiga_5_hr_web.pdf ''Način na koji je tajništvo Suda u Haagu (ICTY) istraživalo moju imovinu i donijelo zaključak: način na koji je Sud u Haagu (ICTY) prihvatio argumente tajništva i napisao presudu: činjenice'', str. 49., 51., 52., 81.], Zagreb, 2015., slobodanpraljak.com, pristupljeno 30. studenoga 2019. {{eng oznaka}}</ref>
|supruga = Kaćuša Babić
|titule =
|knjige = [httphttps://www.slobodanpraljak.com/publikacije_o_ratubibliografija.html 26 publikacija]
|služba =
|čin = general pukovnik
Redak 26:
'''Slobodan Praljak''' ([[Čapljina]], [[2. siječnja]] [[1945.]] — [[Haag]], [[29. studenoga]] [[2017.]]), bio je general pukovnik [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskoga vijeća obrane]].
 
Bio je predstavnik [[MORHMinistarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane]] Republike Hrvatske]] u [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni]] i Hrvatskom vijeću obrane i načelnik Glavnog stožera [[HVOHrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] tijekom 1993. godine. Pravomoćno je osuđen na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]].<ref>[http://www.icty.org/en/press/the-icty-renders-its-final-judgement-in-the-prli%C4%87-et-al-appeal-case ''The ICTY renders its final judgement in the Prlić et al. appeal case.''] Press release. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, Media Office in The Hague, The Hague, 29. studenoga 2017., pristupljeno 30. studenoga 2017.</ref>
 
Slobodan Praljak je izricanje drugostupanjske presude prekinuo ispijanjem bočice otrova u raspravnoj dvorani Haaškog suda za ratne zločine, uz uzvik da nije kriv. Znatan dio javnosti Hrvatske i BiH, te vrh hrvatske politike doživjeli su presudu Slobodanu Praljku kao nepravdu.<ref>{{Citiranje weba|url=http://vijesti.hrt.hr/418172/covic-u-hazu-presuda-haskog-suda-je-zlocinacka|title=Plenković i Čović nakon sastanka poslali poruku ohrabrenja|author=HRT|date=1. prosinca 2017.|work=|language=|publisher=HRT|accessdate=3. prosinca 2017.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/foto-gradjani-na-zagrebackom-trgu-bana-jelacica-pale-svijece-za-preminulog-praljka/1011108.aspx|title=Građani u centru Zagreba pale svijeće za Praljka|author=Index.hr|date=1. prosinca 2017.|work=|language=|publisher=Index.hr|accessdate=3. prosinca 2017.}}</ref>
Redak 32:
== Životopis ==
=== Raniji život ===
Slobodan Praljak završio je tri fakulteta. Godine [[1970.]] diplomirao je kao inženjer elektrotehnike na [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|Elektrotehničkom fakultetu]] u Zagrebu, s prosjekom ocjena 4,5. Napisao je svoju tezu o korekciji [[kromatskaKromatska slika|kromatske slike]] električnog signala za televizijski rad. Godine [[1971.]] diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu, filozofiju i sociologiju. Godine [[1972. je]] diplomirao je na Akademiji za kazalište, film i televiziju (danas [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademija dramske umjetnosti]]) u Zagrebu. Predavao je filozofiju i sociologiju.<ref name="Filmski">[http://www.filmski-programi.hr/baza_redatelj.php?id=73 Slobodan Praljak] redatelj u Bazi hrvatske kinematografije - igrani film</ref>
 
Tijekom [[1970-ih|sedamdesetih]] i [[1980-ih|osamdesetih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bio je kazališni redatelj u [[Zagreb]]u, [[Osijek]]u i [[Mostar]]u.
 
=== Filmografija ===
 
Slobodan Praljak režirao je filmove:
 
Line 46 ⟶ 45:
* ''Duhan'' (1990.) – dokumentarni film
 
Režirao je i televizijsku seriju ''Blesan i tulipan'' (1976.), te TV dramu ''Novela od Stanca'' (1980.)
 
=== Domovinski rat ===
Tijekom rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bio je istaknut, ali i kontroverzan vojni zapovjednik. Na početku [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], [[1991.]] godine, pristupio je dragovoljno [[Oružane snage Republike Hrvatske|oružanim snagama Republike Hrvatske]]. U rujnu 1991. godine kao [[Dragovoljac Domovinskog rata|dragovoljac]] otišao je u [[Sunja|Sunju]] gdje je imenovan za zapovjednika obrane mjesta. Poslije odlazi u BiH te je prilikom oslobođenja doline Neretve i Mostara bio jedan od ključnih zapovjednika oslobađanja u operaciji [[Operacija Lipanjske zore|Lipanjske zore]] i kasnije promaknut je u čin [[general-bojnik]]a.
 
Tijekom [[1992.]] i [[1993.]] godine, radio je kao jedan od 14 članova vijeća nacionalne obrane [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] i član [[Hrvatska|Hrvatskog]] državnog povjerenstva za odnose s [[UNPROFOR|UNPROFOR-om]]. Bio je visoki predstavnik [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|ministarstva obrane Republike Hrvatske]], a [[13. svibnja]] 1993. godine imenovan je za predstavnika Ministarstva obrane [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u [[Herceg-Bosna|Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskom vijeću obrane]].<ref name="Haag">[http://www.icty.org/x/cases/prlic/ind/en/080611.pdf Druga proširena optužnica protiv hercegbosanske šestorke]</ref>
 
Od [[24. srpnja]] do [[8. rujna]] [[1993.]] godine, general Slobodan Praljak je bio načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane. Uz sve njegove dobre odluke, koje su pridonijele [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Mostar i dolina Neretve|utvrđivanju crta obrane HVO-a prema Armiji BiH]], osobito se ističe autoritativno propuštanje humanitarnog konvoja [[UNHCR]]-a za Mostar, koji je bio zaustavljen u [[Čitluk]]u. U studenom 1993. godine, Praljak je došao u sukob sa zapovjednikom [[ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna HVO|Kažnjeničke bojne HVO-a]] [[Mladen Naletilić|Mladenom Naletilićem "Tutom"]], što je rezultiralo Praljkovom smjenom sas položaja načelnika Glavnog stožera HVO-a.<ref name="nacional.hr">Jasna Babić, [http://wwwarhiva.nacional.hr/clanak/10200/zbog-lazi-u-haagu-praljak-potencijalni-optuzenik Nacional.hr] Zbog laži u Haagu, Praljak potencijalni optuženik</ref>
 
Dana [[9. studenoga]] 1993. godine, srušen je [[Stari most]] u [[Mostar]]u, a većina svjetskih medija je za taj čin optužila [[Hrvatsko vijeće obrane]] na čelu sa Slobodanom Praljkom, kao načelnikom, iako je on razriješen dužnosti dan prije. Praljak tvrdi kako je [[Stari most#Rušenje mosta|most srušen aktiviranjem eksplozivnog naboja]] postavljenoga na lijevoj obali Neretve, na kojoj je bila [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]].
 
[[Datoteka:Slobodan Praljak.gif|180px|mini|Slobodan Praljak]]
Line 61 ⟶ 60:
=== Optužnica ===
 
Slobodan Praljak se nalazinalazio među šest hrvatskih političara i [[časnik]]a iz Bosne i Hercegovine (''[[Herceg-Bosna|hercegbosanska]] šestorka''), koji su se dragovoljno odazvali pozivu na suđenje pred [[međunarodniMeđunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] zbog opužbe za [[Ratni zločin|ratne zločine]] u ratu u Bosni i Hercegovini. Zajedno s [[Jadranko Prlić|Jadrankom Prlićem]], [[Milivoj Petković|Milivojom Petkovićem]], [[Bruno Stojić|Brunom Stojićem]], [[Valentin Ćorić|Valentinom Ćorićem]] i [[Berislav Pušić|Berislavom Pušićem]], optužen je od strane tužiteljstva Haškog suda po točkama optužnice koje uključuju zločine protiv čovječnosti po Ženevskoj konvenciji kršenja prava ratovanja.<ref name="Haag" />
 
Optužnica ih teretije teretila za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu koji je navodno počeo [[18. studenoga]] [[1991.]] godine osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i trajao do ožujka [[1994.]] godine kada je [[Washingtonski sporazum|Washingtonskim sporazumom]] prekinut [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] i potpisano osnivanje [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U svom prvom iskazu pred Haškim sudom, [[6. travnja]] [[2004.]] godine izjasnio se da po svim točkama optužnice nije kriv.<ref name="Haag" />
 
=== Suđenje u Haagu ===
 
Hrvatski general Slobodan Praljak odlučio je preuzeti bitku za obranu pravde u Haagu. Od početka do danas prepoznaje se četrnaest glavnih ciljeva ove bitke: razvoj [[Hrvatsko državno pravo|hrvatske državotvorne]] svijesti, odgovornost i djelotvornosti, jačanje dostojanstva [[Hrvati|hrvatskog naroda]], provjera funkcioniranja hrvatske države, razotkrivanje funkcioniranja i dosega pravde na sudu u Haagu, informiranja odgovornih hrvatskih institucija i pojedinaca o [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|obrani Bosne i Hercegovine]], informiranje hrvatske i svjetske javnosti, prijenos odgovornosti mladima i budućnosti te vlastita obrana kao optuženog. Praljak je uz pomoć svojih suradnika iz ureda obrane počeo prikupljati informacije vezane uz odnos između Hrvatske i BiH tijekom ratnih godina i objavio 26 knjiga.<ref>{{Citiranje weba|url=httphttps://www.slobodanpraljak.com/publikacije_o_ratubibliografija.html|title=Publikacije o ratu (Izbor knjiga autora Slobodana Praljka, na mrežnim stranicama generala Slobodana Praljka)|author=Slobodan Praljak|date=|work=http://slobodanpraljak.com/|language=|publisher=|accessdate=3. prosinca 2017.}}</ref>
{{wikizvor|Završna riječ generala Praljka‎}}
Na suđenju šestorici bivših političkih i vojnih čelnika Herceg-Bosne, optuženih u Haškom tribunalu, general Slobodan Praljak svjedočeći u svojoj obrani, iznio je mnoge tvrdnje, argumente i citate o ratnim događanjima u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. U obraćanju sucima, na kraju završnih riječi svoje obrane pred Haaškim sudom, poručio je da je njegova savjest čista i da zna da nije kriv za ratne zločine. Dana [[29. svibnja]] [[2013.]] godine nepravomoćnom je prvostupanjskom presudom osuđen na 20 godina zatvora.<ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/presude-u-haagu-111-godina-zatvora-hrvatskoj-sestorci-clanak-561180 Vecernji.hr], "Presude u Haagu: 111 godina zatvora hrvatskoj šestorci!" objavljeno i pristupljeno 29. svibnja 2013.</ref>
 
=== Smrt ===
Line 75 ⟶ 74:
 
Nakon što je presuda izrečena, Praljak je rekao:
{{citat2|Sudci, Slobodan Praljak nije ratni zločinac.! S prijezirom odbacujem vašu presudu!.}}<ref> Ivan Miklenić, [https://www.glas-koncila.hr/haaska-presuda-velika-prijelomnica-hrvatske-vlasti-vise-se-ne-mogu-pretvarati/ ''Haaška presuda velika je prijelomnica. Hrvatske vlasti više se ne mogu pretvarati''], glas-koncila.hr, 11. prosinca 2017., pristupljeno 30. studenoga 2019.</ref>
i potom podigao fijalu otrova te ju ispio. Nakon nekoliko sati, u bolnici u Haagu, general pukovnik Slobodan Praljak je umro.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/uzivo-jutarnji-doznaje-slobodan-praljak-umro-u-bolnici/6792993/ Jutarnji.hr], Nakon izrečene drugostupanjske presude, Praljak počinio samoubojstvo! objavljeno i pristupljeno 29. studenoga 2017.</ref> Znatan dio javnosti u Hrvatskoj i BiH presudu je doživio kao nepravdu,<ref>{{Citiranje weba|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/u-mostaru-tisuce-svijeca-za-praljka-najvecu-odgovornost-snosi-stipe-mesic-koji-je-cijeli-sretan-dilao-dokumente-po-haagu---498005.html|title=U Mostaru tisuće svijeća za Praljka: "Najveću odgovornost snosi Stipe Mesić koji je cijeli sretan dilao dokumente po Haagu"|author=|date=29. studenog 2017.|work=|language=|publisher=Dnevnik.hr|accessdate=3. prosinca 2017.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Na-Mostu-branitelja-stotine-gradana-zapalile-svijece-za-Praljka?meta_refresh=true|title=Na Mostu branitelja stotine građana zapalile svijeće za Praljka|author=Edi Prodan|date=29. studenoga 2017.|work=|language=|publisher=Novi list|accessdate=3. prosinca 2017.}}</ref> a takvoj ocjeni pridružio se i hrvatski politički vrh.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.bhrt.ba/vijesti/region/plenkovic-covic-zale-zbog-smrti-praljka-prizivaju-reviziju-haske-presude/|title=Plenković i Čović žale zbog smrti Praljka i prizivaju reviziju haške presude|author=J.K.|date=2. prosinca 2017.|work=|language=bošnjački|publisher=BHRT|accessdate=3. prosinca 2017.}}</ref>
 
== Knjige ==
Tijekom suđenja Praljak je izdao 26 knjiga s dokumentima iz Domovinskog rata i analizama rata u Bosni i Hercegovini. Ministarstvo kulture i Ministarstvo financija u vrijeme vlada [[Jadranka Kosor|Jadranke Kosor]] i [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]] te je knjige proglasilo [[Šund|šundom]], na koje se plaća [[Porez na dodanu vrijednost|PDV]] te je [[7. svibnja]] [[2013.]] godine ovrhom nad njegovim računom naplaćeno 435 tisuća kuna.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/slobodan-praljak-18598 Večernji.hr] "Tko je bio Slobodan Praljak i koju je ulogu imao u BiH", objavljeno i pristupljeno 29. studenoga 2017.</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.maxportal.hr/vijesti/dokument-nina-obuljen-je-knjige-generala-praljka-o-domovinskom-ratu-proglasila-sundom/|title=Dokument: Nina Obuljen je knjige generala Praljka o Domovinskom ratu proglasila šundom|author=M. Marković|date=1. prosinca 2017. (priložen dokument Ministarstva kulture RH od 6. studenoga 2008. godine, u faksimilu)|work=|language=|publisher=Maxportal|accessdate=3. prosinca 2017.}}</ref>
 
== Srodni članci ==
Line 108 ⟶ 107:
 
== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20180307010523/http://slobodanpraljak.com/ Slobodan Praljak.com] Arhivirana stranica generala Praljka, koja sadrži brojne dokumente, video-zapise, publikacije, svjedočenja...
** [https://www.slobodanpraljak.com/bibliografija.html Bibliografija]