Proksima Centaura b: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 212.15.167.186 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mmarre
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Egzoplanet
[[datoteka:Artist's impression of the planet orbiting Proxima Centauri.jpg|mini|desno|300px|Umjetnički prikaz Proksime b.]]
| name = Proksima Centaura b
 
| image = [[datotekaSlika:Artist’s impression of Proxima Centauri b shown hypothetically as an arid rocky super-earth.jpg|mini|desno|300px|Umjetnički prikaz Proksime b.]]
| tekst = Umjetnički prikaz planeta, kao i površine, te triju sunca u blizini
| zviježđe = [[Kentaur (zviježđe)|Kentaur]]
| zvijezda = [[Proksima Centaura]]
| rektascenzija = 14<sup>h</sup> 29<sup>m</sup> 42,9487<sup>s</sup>
| deklinacija = -62° 40′ 46,141′′
| spektralni tip = M5.5Ve
| semimajor = 0,39
| eccentricity =
| period = 11
| inclination = nepoznato
| long_peri =
| t_peri =
| mass =
| mass e = 1,3
| radius =
| radius e =
| density =
| temperature =
| discovery_date = [[24. kolovoza]] [[2016.]] (objavljeno)
| discovery_method =
| discoverers = [[Europski južni opservatorij]]
}}
 
[[datoteka:Najblize zvijezde.png|mini|desno|300px|Najbliže [[zvijezde]] [[Sunce|Suncu]], uključujući [[Barnardova zvijezda|Barnardovu zvijezdu]].]]
 
'''Proksima Centaura b''' ili '''Proxima Centauri b''' (ponekad jednostavnije '''Proxima b''' <ref name=":0">{{cite web|url=http://www.cnn.com/videos/world/2016/08/24/earth-like-planet-discovered-orig-nws.cnn?adkey=bn|publisher=[[CNN]]|date=24 August 2016|title=Earth-like planet discovered orbiting sun's neighbor|accessdate=24 August 2016|quote=A planet named Proxima b has been discovered orbiting the closest star to our sun.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/science/2016/aug/24/earth-like-planet-found-orbiting-our-suns-nearest-star-raises-hopes-for-life-proxima-b|title=Discovery of potentially Earth-like planet Proxima b raises hopes for life|work=[[The Guardian]]|last=Davis|first=Nicola|date=24 August 2016|accessdate=24 August 2016}}</ref>) je [[Ekstrasolarni planeti|ekstrasolarni planet]] koji ima [[putanja|putanju]] oko [[Crveni patuljak|crvenog patuljka]] [[Proksima Centaura]], najbliže [[zvijezde]] našem [[Sunce|Suncu]]. Udaljen je oko 4,2 [[Svjetlosna godina|svjetlosne godine]] (1,3 [[parsek]]) od [[Zemlja|Zemlje]] u [[Centaur (zviježđe)|zviježđu Centaur]]. To je najbliži poznati ekstrasolarni planet, ali je mala mogućnost da je naseljen sa živim svijetom. <ref name=BBC>{{cite news |last=Amos |first=Jonathan |url=http://www.bbc.com/news/science-environment-37167390 |title=Neighbouring star Proxima Centauri has Earth-sized planet |work=BBC News |date=24 August 2016 |accessdate=25 August 2016 |quote=Just how "habitable" this particular planet really is, one has to say is pure speculation for the time being. }}</ref><ref name="AandA Habitability2016">{{cite journal |title=The habitability of Proxima Centauri b: I. Irradiation, rotation and volatile inventory from formation to the present |journal=Astronomy & Astrophysics |date=25 August 2016 |last=Ribas |first=Ignasi |last2=Bolmont |first2=Emeline |last3=Selsis |first3=Franck |last4=etal |url=https://arxiv.org/pdf/1608.06813.pdf |format=PDF |accessdate=28 August 2016 }}</ref>
 
U kolovozu 2016., [[Europski južni opservatorij]] je objavio da su otkrili taj [[planet]]. <ref name="Pale Red Dot campaign reveals Earth-mass world in orbit around Proxima Centauri">'''Planet Found in Habitable Zone Around Nearest Star''', [http://www.eso.org/public/news/eso1629/], 24 August 2016, European Southern Observatory, 24 August 2016</ref><ref name="Space.com Proxima Centauri earth-like planet">'''Found! Potentially Earth-Like Planet at Proxima Centauri Is Closest Ever''', [http://www.space.com/33834-discovery-of-planet-proxima-b.html], 24 August 2016, Space.com,24 August 2016 </ref> <ref> Knapton, Sarah: '''Proxima b: Alien life could exist on 'second Earth' found orbiting our nearest star in Alpha Centauri system''',[http://www.telegraph.co.uk/science/2016/08/24/proxima-b-alien-life-could-exist-on-second-earth-found-orbiting/],The Telegraph, Telegraph Media Group, 24 August 2016</ref> [[Vrlo veliki teleskop]] ili VLT u suradnji s drugim institucijama nedvojbeno je dokazao kako se oko nama najbliže zvijezde ([[Proksima Centaura]]) nalazi planet veoma sličan Zemlji. Znanstveni rad o tome objavljen je u časopisu ''[[Nature]]'' od 25. kolovoza 2016. Bile su potrebne 3 pune godine mukotrpnog rada od prvih nagovještaja da bi se oko Proksime Centaura ''nešto zanimljivo'' moglo nalaziti do potvrde otkrića. Proxima b udaljena je od zvijezde 7 milijuna [[kilometar]]a, a njezina je [[masa]] 1,3 puta veća od Zemljine. Iako se ova značajke ne poklapaju sa Zemljinim, imajući u vidu svojstva Proksime Centaura, dolazimo do činjenica kako se otkriveni planet nalazi u ''nastanjivoj zoni''. <ref> '''Nova Zemlja pronađena oko nama najbliže zvijezde''', [http://www.zvjezdarnica.com/astronomija/istrazivanja/nova-zemlja-pronadena-oko-nama-najblize-zvijezde/2450], autor Marino Tumpić, www.zvjezdarnica.com, 2016.</ref>
 
Relativna blizina planeta znanstvencima omogućuje da ga detaljnije istraže i otkriju ima li [[atmosfera|atmosferu]] i tekuću vodu, za koje se vjeruje da su neophodni za razvoj i održavanje [[život]]a. Buduća istraživanja također bi mogla utvrditi ima li u atmosferi tragova kemijskih spojeva poput [[metan]]a koji su rezultat životnih procesa, navodi se u članku objavljenom u časopisu ''Nature''. Planet koji je udaljen od Zemlje 4,2 svjetlosne godine, odnosno oko 40 bilijuna kilometara, najbliži je od oko 3 500 planeta koji su dosad otkriveni u drugim zvjezdanim sustavima od 1995. Proxima b napravi krug oko svoje zvijezde za samo 11 dana, u usporedbi sa [[Zemljina putanja|Zemljinom putanjom]] od 365 [[dan]]a. To znači da je taj planet puno bliži svojoj matičnoj zvijezdi od Zemlje. No Proksima Centaura je puno manja i manje sjajna od Sunca, pa je putanja planeta na pravoj udaljenosti kako bi se na njemu mogla održati tekuća [[voda]]. Ipak, znanstvenici nisu sigurni može li se život razviti na planetima koji kruže oko zvijezda klase crvenih patuljaka, poput Proksime Centaura, jer se pretpostavlja da su takvi planeti na meti snažnog [[zračenje|zračenja]]. [[Magnetno polje]] i atmosfera mogli bi zaštititi mogući život od tako snažnog zračenja, ali zasad nije poznato ima li Proksima b ijedno od toga. Do otkrića Proksime b, najbliži otkriveni planet sličan Zemlji [[Wolf 1061c]], kruži oko zvijezde poznate pod imenom [[Wolf 1061]], udaljene oko 13,8 svjetlosnih godina. <ref> '''Planet sličan Zemlji otkriven u orbiti najbliže zvijezde Proxima Centauri''', [http://direktno.hr/en/2014/zivot/58988/Planet-sličan-Zemlji-otkriven-u-orbiti-najbliže-zvijezde-Proxima-Centauri.htm], www.direktno.hr/, 2016.</ref>
 
Planet je otkriven [[mjerni instrument|mjernim instrumentima]] na osnovu [[Dopplerov efekt|Dopplerovog učinka]] ([[crveni pomak]]).
Naglasimo, kako je [[Alpha Centauri|Alfa Centaura]], [[Dvojna zvijezda|trostruki sustav zvijezda]], pa bi stanovnici planeta Proksima b mogli na nebu vidjeti 3 sunca. Novootkriveni Proksima b nalazi se unutar ''nastanjive zone''. Ipak, uvjeti na njegovoj površini mogli bi biti pod snažnijim utjecajem štetnih [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastih]] i [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]], negoli što takve zrake sa Sunca imaju utjecaj na Zemlju. [[Brzina]] [[vrtnja|vrtnje]] (rotacije) Proksime b, jako zračenje Proksime Centauri, te povijest stvaranja planeta čini njegovu [[klima|klimu]] bitno drugačijom od one na Zemlji, a nije ni izvjesno ima li Proksima b [[godišnja doba]]. Zapravo na Zemlji već postoji projekt ''Breakthrough Starshot'', čiji je cilj čovjeka prvi put odvesti u drugi zvjezdani sustav, konkretno baš u [[Alpha Centauri|Alfa Centauri]]. [[Projekt]] predviđa kako će se do tog sustava putovati brzinom 15 do 20 % [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]]. Po toj računici, inovativnoj [[Svemirske letjelice|svemirskoj letjelici]] trebalo bi između 20 i 30 [[godina]] da tamo stigne, te još četiri da na Zemlju stigne obavijest kako je putovanje proteklo kako treba. U travnju 2016. ''StarShot'' predstavio je nitko drugi doli [[Stephen Hawking]] u društvu investitora Yurija Millera. U upravnom odboru tvrtke pod čijim se okriljem razvija ''StarShot'' sjedi [[Mark Zuckerberg]], vlasnik[[ Facebook]]a. Računa se da će ukupni trošak projekta biti između 5 i 10 milijardi [[američki dolar|američkih dolara]], a prvo pokusno polijetanje moglo bi biti za nekih 20 godina. <ref> '''Možda i najveće otkriće posljednjih stoljeća: Proxima b - planet sličan Zemlji''', [http://www.vecernji.hr/znanost/mozda-i-najvece-otkrice-posljednjih-stoljeca-proxima-b-planet-slican-zemlji-1108599], www.vecernji.hr/, 2016.</ref> Planet je otkriven [[mjerni instrument|mjernim instrumentima]] na osnovu [[Dopplerov efekt|Dopplerovog učinka]] ([[crveni pomak]]).
 
== Svojstva ==
Line 35 ⟶ 57:
 
Proksima b se okrene oko svoje zvijezde svakih 11,186 [[dan]]a s velikom poluosi [[elipsa|elipse]] od približno 0,05 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]] (7 000 000 [[kilometar]]a), a to znači da je udaljenost planeta u odnosu na zvijezdu oko 1/20 udaljenosti Zemlje od Sunca. <ref name=nature_paper /> Za usporedbu, [[Merkur]], najbliži planet Suncu, ima veliku poluos elipse od 0,39 [[AJ]]. Proksima b prima od zvijezde oko 65% količine [[Ozračenje|ozračenja]] što prima Zemlja od Sunca. Ipak, zbog blizine svoje putanje, Proksima b prima oko 400 puta veću količinu [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]] od Zemlje. <ref name=nature_paper />
 
== Nastanjivost ==
[[datoteka:Artist's impression of the planet orbiting Proxima Centauri.jpg|mini|desnolijevo|300px|Umjetnički prikaz Proksime b.]]
Proksima b nalazi se unutar ''nastanjive zone''. Ipak, uvjeti na njegovoj površini mogli bi biti pod snažnijim utjecajem štetnih [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastih]] i [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]], negoli što takve zrake sa Sunca imaju utjecaj na Zemlju. Znanstvenici nisu sigurni može li se život razviti na planetima koji kruže oko zvijezda klase crvenih patuljaka, poput Proksime Centaura, jer se pretpostavlja da su takvi planeti na meti snažnog [[zračenje|zračenja]]. [[Magnetno polje]] i atmosfera mogli bi zaštititi mogući život od tako snažnog zračenja, ali zasad nije poznato ima li Proksima b ijedno od toga.
 
Proxima b napravi krug oko svoje zvijezde za samo 11 dana, u usporedbi sa [[Zemljina putanja|Zemljinom putanjom]] od 365 [[dan]]a. To znači da je taj planet puno bliži svojoj matičnoj zvijezdi od Zemlje. No Proksima Centaura je puno manja i manje sjajna od Sunca, pa je putanja planeta na pravoj udaljenosti kako bi se na njemu mogla održati tekuća [[voda]].
 
[[Brzina]] [[vrtnja|vrtnje]] (rotacije) Proksime b, jako zračenje Proksime Centauri, te povijest stvaranja planeta čini njegovu [[klima|klimu]] bitno drugačijom od one na Zemlji, a nije ni izvjesno ima li Proksima b [[godišnja doba]].
 
Iako je Proxima b nama najbliži egzoplanet, zbog svega što je gore navedeno, posebice zbog mogućeg jakog zračenja, mala je mogućnost da je naseljen sa živim svijetom. <ref name=BBC>{{cite news |last=Amos |first=Jonathan |url=http://www.bbc.com/news/science-environment-37167390 |title=Neighbouring star Proxima Centauri has Earth-sized planet |work=BBC News |date=24 August 2016 |accessdate=25 August 2016 |quote=Just how "habitable" this particular planet really is, one has to say is pure speculation for the time being. }}</ref><ref name="AandA Habitability2016">{{cite journal |title=The habitability of Proxima Centauri b: I. Irradiation, rotation and volatile inventory from formation to the present |journal=Astronomy & Astrophysics |date=25 August 2016 |last=Ribas |first=Ignasi |last2=Bolmont |first2=Emeline |last3=Selsis |first3=Franck |last4=etal |url=https://arxiv.org/pdf/1608.06813.pdf |format=PDF |accessdate=28 August 2016 }}</ref>
 
== Pogled s planeta ==
Gledano iz blizine sustava Alfa Centaura, nebo će se činiti jednako kao i promatraču na Zemlji, osim što će Kentauru nedostajati njegova najsjajnija zvijezda. [[Sunce]] bi bila žuta zvijezda očite magnitude +0,5 u istočnoj Kasiopeji , u antipodalnoj točki trenutnog desnog uspona i deklinacije Alfe Centaura , u 02 h 39 m 35 s + 60° 50′ (2000). Ovo je mjesto blizu zvijezde 3.4 magnetske ε Cassiopeiae . Zbog postavljanja Sunca, međuzvjezdani ili vanzemaljski promatrač ustanovio bi da je Kasiopeja postala / / / / / oblik [bilješka 3] gotovo ispredSrčana maglica u Kasiopeji. Sirius leži manje od stupnja od Betelgeusea u inače nemodificiranom Orionu i magnitude -1,2 je malo blijedi nego sa Zemlje, ali još uvijek je najsjajnija zvijezda na nebu Alpha Centauri. Procyon je također raseljen u sredinu Blizanca, prekrivajući Polluxa, dok su i [[Vega]] i [[Altair]] pomaknuti prema sjeverozapadu u odnosu na Deneb (koji se jedva kreće, zbog velike udaljenosti), što daje Ljetnom trokutu više ravnopravan izgled.
 
Naglasimo, kako je [[Alpha Centauri|Alfa Centaura]], [[Dvojna zvijezda|trostruki sustav zvijezda]], pa bi stanovnici planeta Proksima b mogli na nebu vidjeti 3 sunca. Iz Proxime Centauri b, Alpha Centauri AB će se činiti poput dvije bliske svijetle zvijezde, s kombiniranom prividnom magnitude -6,8. Ovisno o binarnom orbitalnom položaju, svijetle zvijezde će se činiti primjetno djeljivim golim okom, ili povremeno, ali nakratko, kao jedna nerazriješena zvijezda. Na temelju izračunatih apsolutnih veličina , prividne veličine Alpha Centauri A i B bile bi –6,5, odnosno –5,2. [napomena 4]
 
== Istraživanje letjelicama ==
Zbog njegove ogromne udaljenosti u odnosu na ostala posjećena tjela (najmanje 8000 puta od dosadašnjeg), dosada nije posjećen niti jednom misijom.
 
Naglasimo,To kakone jeznači [[Alphada Centauri|Alfa Centaura]], [[Dvojna zvijezda|trostruki sustav zvijezda]], pa bi stanovnici planeta Proksima b mogli na nebu vidjeti 3 sunca. Novootkriveni Proksima b nalazi se unutar ''nastanjive zone''. Ipak, uvjeti na njegovoj površini mogli bi biti pod snažnijim utjecajem štetnih [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastih]] i [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]], negoli što takve zrake sa Sunca imaju utjecaj na Zemlju. [[Brzina]] [[vrtnja|vrtnje]] (rotacije) Proksime b, jako zračenje Proksime Centauri, te povijest stvaranja planeta čini njegovu [[klima|klimu]] bitno drugačijom od one na Zemlji, a nije ni izvjesno ima li Proksima b [[godišnja doba]]neće. Zapravo na Zemlji već postoji projekt ''Breakthrough Starshot'', čiji je cilj čovjeka prvi put odvesti u drugi zvjezdani sustav, konkretno baš u [[Alpha Centauri|Alfa Centauri]]. [[Projekt]] predviđa kako će se do tog sustava putovati brzinom 15 do 20 % [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]]. Po toj računici, inovativnoj [[Svemirske letjelice|svemirskoj letjelici]] trebalo bi između 20 i 30 [[godina]] da tamo stigne, te još četiri da na Zemlju stigne obavijest kako je putovanje proteklo kako treba. U travnju 2016. ''StarShot'' predstavio je nitko drugi doli [[Stephen Hawking]] u društvu investitora Yurija Millera. U upravnom odboru tvrtke pod čijim se okriljem razvija ''StarShot'' sjedi [[Mark Zuckerberg]], vlasnik[[ Facebook]]a. Računa se da će ukupni trošak projekta biti između 5 i 10 milijardi [[američki dolar|američkih dolara]], a prvo pokusno polijetanje moglo bi biti zaoko nekih2036. 20 godinagodine. <ref> '''Možda i najveće otkriće posljednjih stoljeća: Proxima b - planet sličan Zemlji''', [http://www.vecernji.hr/znanost/mozda-i-najvece-otkrice-posljednjih-stoljeca-proxima-b-planet-slican-zemlji-1108599], www.vecernji.hr/, 2016.</ref> Planet je otkriven [[mjerni instrument|mjernim instrumentima]] na osnovu [[Dopplerov efekt|Dopplerovog učinka]] ([[crveni pomak]]).
 
== Izvori ==