Monroeva doktrina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Dotjerivanje teksta
Redak 4:
'''Monroeva doktrina''' ([[engleski jezik|engl.]]: ''Monroe Doctrine'') objavljena je [[2. prosinca]] [[1823.]] od strane [[SAD|američkog predsjednika]] [[James Monroe|Jamesa Monroa]]. Doktrina navodi kako će svaki daljnji pokušaj [[Europa|europskih]] nacija da koloniziraju ili interveniraju u zemljama [[Sjeverna Amerika|Sjeverne]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]] biti smatran činom [[agresija (pravo)|agresije]] i zahtijevati intervenciju Sjedinjenih Država. Istovremeno, doktrina je navodila kako se Sjedinjene Države neće uplitati u već postojeće europske kolonije niti sudjelovati u internim problemima europskih država. Doktrina je sačinjena pod vodstvom ministra vanjskih poslova [[John Quincy Adams|Johna Adamsa]]. Dokument je zamišljen kao protivljenje europskom kolonijalizmu. Kasnije je doktrina tumačena kao pravo [[SAD]]-a da intervenira u [[Južna Amerika|zemljama Južne Amerike]] kao i u [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]].
 
Doktrina je donesena u vrijeme kada su gotovo sve [[Latinska Amerika|latinoameričke]] kolonije [[Španjolska|Španjolske]] i [[Portugal]]a bilo stekle, bilo se nalazile na pragu sticanjastjecanja nezavisnostineovisnosti od [[Špansko Carstvo|Španjolskog]] i [[Portugalski Imperij|Portugalskog Imperija]]; [[Peru]] je [[Bitka za Ayacucho|nezavisnostneovisnost konsolidirao]] [[1824.]] godine, a [[Bolivija]] će nezavisnostneovisnost steći [[1825.]] godine, što je značilo da su pod španjolskom upravom ostale samo [[Kuba]] i [[Portoriko]]. Sjedinjene su Države, radeći u dogovoru s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanijom]], željele spriječiti daljnji dolazak europskih sila.<ref name="Herring, George C. 1776, pp. 153-155">Herring, George C., ''From Colony to Superpower: U.S. Foreign Relations Since 1776,'' (2008.) str. 153.-155.</ref>
 
Predsjednik [[James Monroe]] doktrinu je predstavio tokomtijekom sedmog godišnjeg [[Govor o stanju Unije|govora o stanju Unije]] u [[Kongres SAD|Kongresu]]. Sam pojam, "Monroeova doktrina", skovan je [[1850.]] godine,<ref>"Monroe Doctrine, ''Oxford English Dictionary'', 3. izdanje (2002.).</ref> unatoč činjenici da je stvarni tvorac doktrine bio državni tajnik [[John Quincy Adams]]. Do kraja19. stoljeća, Monreova doktrina se smatrala definirajućim momentom u [[Vanjska politika Sjedinjenih Država|vanjskoj politici Sjedinjenih Država]], a ujedno je bila i jedan od najdugovječnijih stupova iste. Mnogi kasniji državnici i predsjednici pozivat će se na ovu doktrinu, među kojima [[Theodore Roosevelt]], [[John F. Kennedy]], [[Lyndon B. Johnson]], [[Ronald Reagan]] i drugi. U jednom amandmanu [[Theodore Roosevelt|Theodora Roosevelta]] iz [[1904.]], (''The Roosevelt Corollary''), zaključuje se da [[SAD]] ima pravo nastupati kao "međunarodna policija" (''international police power'') ako se [[Karibi|Karipske]] i Srednjoameričke države ponašaju "necivilizirano". Ovaj dodatak često je prizivan kao podrška miješanju SAD-a u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]].
 
Namjera i utjecaj Monroeove doktrine ostali su na snazi, uz tek manje varijacije, više od jednog stoljeća. Primarni cilj doktrine bilo je oslobađanje Latinske Amerike straha od europske intervencije i izbjegavanje situacija u kojima bi [[Novi svijet]] postao bojno polje za zemlje [[Stari svijet|Staroga svijeta]], a sve kako bi Sjedinjene Države nesmetano mogle širiti vlastiti utjecaj. Doktrina je tvrdila kako bi Stari i Novi svijet trebale ostati različite utjecajne sfere upravo zato što su sastavljene od potpuno odvojenih i nezavisnih nacija. Ipak, zemlje Latinske Amerike s vremenom su počele prezirati doktrinu zbog njezina naglašenog [[intervencionizam|intervencionizma]] i suptilnog [[imperijalizam|imperijalizma]], a [[2013.]] godine, američki državni tajnik [[John Kerry ]] objavio je kako je "era Monroeove doktrine završena".<ref>John Kerry, [http://www.state.gov/secretary/remarks/2013/11/217680.htm Remarks on U.S. Policy in the Western Hemisphere], pristupljeno 20 studenog 2013.</ref>