Hrvatska seljačka stranka: razlika između inačica

Hrvatska seljačka stranka povijesno spada među najznačajnije hrvatske političke stranke zahvaljujući svom utjecaju među Hrvatima u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], Kraljevini/Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca odnosno [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. Zalagala se na opću demokratizaciju hrvatskog društva i rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja. Po svojim načelima bila je progresivna narodna odnosno pučka stranka koja je smatrala hrvatsko seljaštvo, tada ogromnu većinu u hrvatskom društvu, temeljem hrvatskog naroda. Program stranke iz 1904. je u cijelosti ponovno objavljen 2015. godine i dostupan je na poveznici. <ref>{{citiranje weba|url=http://www.academia.edu/26605556/O_bra%C4%87i_Radi%C4%87_i_po%C4%8Decima_Hrvatske_pu%C4%8Dke_selja%C4%8Dke_stranke_About_Radi%C4%87_brothers_and_the_beginnings_of_the_Croatian_Peoples_Peasant_Party|title=Hrvoje Petrić, O braći Radić i počecima Hrvatske pučke seljačke stranke, u: 110 godina Hrvatske seljačke stranke (zbornik), Matica hrvatska Zagreb 2015. |izdavač=Matica hrvatska |accessdate=31. srpnja 2016.}}</ref> Bila je najprihvaćenija politička stranka među Hrvatima u prvoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. HSS je preko svojih organizacija ([[Hrvatsko srce]], [[Seljačka sloga]]) odigrao veliku ulogu u [[emancipacija žena|emancipaciji žena]]. Te organizacije bile su osnivane radi "unapređenjaunaprjeđenja žene i socijalno i kulturno", a i radi toga da bi se "kod naših žena probudilo svijest ravnopravnosti žene s muškarcem" i radi "propagiranja ženskog prava glasa".<ref>Suzana Leček: [http://hrcak.srce.hr/file/76463 Seljačka sloga i uključivanje žena u seljački pokret (1925.-1929.)], ''Radovi Zavoda za hrvatsku povijest'', sv. 32-33, 1999.-2000., str. 296.</ref> U Austro-Ugarskoj je prihvatila ideje [[Austroslavizam|austroslavizma]], zalažući se za federalizaciju Monarhije na četiri federalne jedinice - njemačku, mađarsku, čehoslovačku i hrvatsku, odnosno južnoslavensku.