Iranski kalendar: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Prilagodba hrv. jeziku - apozicija i subjekt i postavljanje hrv. prijevoda naprijed, a u zagradu strani izvornik. |
→Greška godišnjih doba: prijevod na hr |
||
Redak 12:
===Nova godina===
{{glavni|Novruz}}
Iranska kalendarska godina počinje kada i proljeće na sjevernoj
Era se računa od [[Hidžra|Hidžre]]. Broj godine se dobiva tako što se od godine naše ere oduzme 621 u periodu između iranske i međunarodne nove godine, odn. 622 između međunarodne i iranske n. g.
Redak 249:
===Greška godišnjih doba===
[[Image:Jalaali Leap Year.svg|thumb|150px|Sezonska greška Iranskog kalendara]]
Slika pokazuje razliku između iranskog kalendara (sa 33-godišnjom aritmetičkom aproksimacijom) i godišnjih doba. Na Y-osi su dani greške a na X-osi godine gregorijanskog kalendara. Svaka točka predstavlja jedan datum date godine. Greška se
[[Gregorijanski kalendar]] je skoro isto tako
==Povijest kalendara u Perziji==
Redak 257:
===Drevni kalendari===
Stari perzijski natpisi i tablice ukazuju da su prvi [[Iranci]] koristili kalendar od 360 dana zasnovan na [[babilonci|babilonskom]]
===Zoroastrijski kalendar===
Prvi kalendari zasnovani na zoroastrijskoj kozmologiji su se pojavili u kasnijem [[Ahemenidi|ahemenidskom]] periodu (650 - 330 pr. Kr.). Razvijali su se tijekom stoljeća, ali imena su slična kao danas.
Ujedinjenom Ahemenidskom carstvu je bio potreban prepoznatljiv iranski kalendar, jedan je razvijen po uzoru na [[egipatski kalendar]], sa 12 mjeseci od po 30 dana, svaki posvećen nekom ''[[yazata]]''-i (Eyzad) i sa četiri odjeljka nalik
*Četiri dana u mjesecu su bili posvećeni [[Ahura Mazda|Ahura Mazdi]] i sedam dana je nazvano po šest [[Amesha Spenta|Ameša Spenti]].
*Trinaest dana su dobili: Vatra, Voda, Sunce, Mjesec, Tiri i Geuš Urvan (duša svih životinja), [[Mithra]], [[Sraosha]] (Soroush, yazata molitve), [[Rashnu]] (Sudija), [[Fravashi]], [[Vahram|Bahram]] (yazata pobjede), [[Raman]] (Ramesh znači mir) i [[Vata]], božanstvo vjetra.
Redak 270:
Kalendar je imao značajan utjecaj na religijsku službu. Njime je utvrđen panteon glavnih božanstava i osigurano da njihova imena budu često izgovarana, jer su pri svakoj zoroastrijskoj bogoslužbi prizivane jazate dana i mjeseca. Također je pojašnjen obrazac proslava; npr. ''Mitrakanna'' ili [[Mehregan]] je slavljen na Mitrin dan Mitrinog mjeseca, a festival Tiri (Tiragan) na Tirijev dan Tirijevog mjeseca.
Nakon osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] i njegove smrti, perzijski teritoriji su pripali jednom od njegovih generala, [[Seleuk]]u ([[312. pr. Kr.]]), što je bio početak iranske [[Seleukidi|seleukidske]] dinastije. Seleukidi su na osnovu grčke tradicije uveli običaj datiranja od početka ere umjesto po vladavinama pojedinačnih kraljeva. Njihova era je postala poznata kao Aleksandrova, ili kasnije [[Seleukidska era]]. Pošto novi vladari nisu bili zoroastrijanci, svećenici zoroastrijanske vjere su izgubili svoju funkciju na kraljevskom dvoru, zbog čega su bili nezadovoljni Seleukidima. Iako su usvojili datiranje po eri, uveli su
To je bio prvi ozbiljan pokušaj da se odrede datumi iz života proroka Zaratustre. Svećenici nisu imali zoroastrijske povijesne izvore, pa su se okrenuli babilonskim arhivama, čuvenim u starom svijetu. Tu su saznali da se u perzijskoj povijesti dogodio neki veliki događaj 228 godina pr. Aleksandrove ere. Zapravo, tada je ([[539. pr. Kr.]]) [[Kir Veliki]] osvojio [[Babilon]]. Ali svećenici su ovo pogrešno protumačili kao vrijeme kada je njihovom proroku otkrivena "prava vjera"; pošto je [[Avesta]]nska literatura ukazivala da se to otkrovljenje dogodilo kada je Zaratustra imao 30 godina, [[568. pr. Kr.]] je uzeta za godinu njegovog rođenja. To je ušlo u zapise kao početak Zaratustrine ere, pa i [[Perzijsko carstvo|Perzijskog carstva]]. Ovaj netočan datum se još spominje u mnogim enciklopedijama kao Zaratustrin datum rođenja.
Redak 277:
[[Parćansko carstvo|Parćani]] ([[Arsakidi|Arsakidska dinastija]]) su usvojili isti kalendarski sistem s manjim modifikacijama, a eru su datirali od [[248. pr. Kr.]], kada su smijenili Seleukide. Njihova imena za mjesece i dane su parćanski ekvivalenti avestanskih, ranije korištenih, malo su se razlikovali od [[srednjoperzijski]]h imena koja su kasnije koristili [[Sasanidi]]. Npr. današnji perzijski mjesec ''Day'' je nazivan ''Dadvah'' (Tvorac), na parćanskom je to bilo ''Datush'' a Sasanidi su ga zvali ''Dadv''/''Dai'' (''Dadar'' na Pahlaviju).
[[Ardašir I]], osnivač Sasanidske dinastije, je [[224]]. n.e. dodao pet dana na kraj godine i nazvao ih dani ''Gatha'' ili ''Gah'' po starim zoroastrijskim himnama istog imena. Ovo je bio kalendar od 365 dana, kakav je već postojao u Rimskom Carstvu ([[julijanski kalendar]]) i u [[Egipat|Egiptu]]. Perzijanci su za egipatski sistem znali stoljećima, ali ga nikada nisu koristili. Novi
Da bi pojednostavio situaciju, Ardaširov unuk [[Hormizd I.|Hormizd I]] je povezao nove i stare svete dane u kontinuirane šesto dnevne proslave. Izuzetak je bio [[Novruz]], jer su prvi i šesti dan mjeseca obilježavani zasebno, a šesti je postao značajniji kao Zaratustrin rođendan. Ali, reforma nije riješila sve probleme, pa je [[Jazdegard III.|Jazdegard III]], posljednji sasanidski vladar, uveo konačne promjene. Godina [[631]]. je izabrana za početak nove ere i ovaj posljednji carski perzijski kalendar je poznat kao ''Yazdgerdi'' kalendar.
===Islamski kalendar===
| |||