Razlika između inačica stranice »Sveta Stošija«

Dodana 24 bajta ,  prije 8 mjeseci
m
m
| simboli na slikama toga svetca =Knjiga, balzamarij, škare i mučenička palmina grana.
| zaštitnik = mučenika, tkalaca, udovica
| zaštitnik zemljopisno = ZaštitnicaJedna je od zaštitnika Zadra, Samoborske župe, grada Kostroma u Rusiji, Motta di Santa Anastasia na Siciliji i drugdje.
| zaštitnik zanimanja =
| glavna svetišta =
O Anastazijinom životu, osim vremena njene smrti, ima malo pouzdanih podataka. Umjesto toga postoje legende, uglavnom datirane stoljećima nakon njene smrti. Po njima je bila rodom iz [[Rim]]a ili [[Sirmium]]a, odnosno [[rimsko građansko pravo|rimska građanka]] [[patriciji|patricijskog]] ranga. Prema jednoj legendi je bila kćer nekog Preteksta i učenica [[Sveti Krševan|Svetog Krševana]] (Krizogon). U [[katolici|katoličkoj]] tradiciji navodi se da joj je majka bila [[Fausta iz Sirmija|sv. Fausta iz Sirmijuma]].
 
Udavši se preko volje za rimskog patricija Pubija, odlučila je ostati [[djevica|djevicom]], na što je uvrijeđeni muž zatvara u kućnu tamnicu. Teške trenutke koje tu provodi ublažuje joj pismima podrške i ohrabrenja budući mučenik i [[svetac]] Krizogon (Krševan). Nakon smrti [[muž]]a, sa skupinom sljedbenika prati [[Sveti Krševan|Krševana]]a do njegove mučeničke smrti u Akvileji. Put je zatim vodi u Sirmij, odakle se upućuje prema [[Solun]]u i ponovo vraća u Sirmij. Zbog pomaganja zatočenim kršćanima i ustrajnosti u svojoj vjeri, na kraju biva i sama uhićena i [[25. prosinca]] [[304.]] mučenički umorena na lomači, na otoku Palmariji kod [[Rim]]a. Kasnije će biti sahranjena u Sirmiju, da bi u 5. stoljeću njene relikvije bile prenesne u Carigrad, a oko [[804.]] zadarski biskup sv. Donat donosi ih u Zadar i pohranjuje u crkvi koja od tada nosi njeno ime.
 
U razmjerno bogatoj ikonografiji, s povijesnomedicinskog motrišta zanimljivi su prikazi sv. Anastazije s balzamarijem, tj. posudom s pomastima za balzamiranje usmrćenih mučenika. Vjerujući kako oslobađa od [[otrov]]a, [[Grci]] je nazivaju ''pharmakoyltria'', za razliku od [[Slaveni|Slavena]] za koje je uzorešiteljnica, jer pomaže zatvorenicima i oslobađa ih od okova. Budući da se njeno mučeništvo poklapa s [[Božić]]em, u nekim se krajevima uvriježilo vjerovanje da je sv. Anastazija bila primalja pri Isusovu rođenju, pa joj na slikama u ruke stavljaju škare, koje će kasnije Svetici pribaviti i epitet zaštitnice cenzure tiska. Uz to, nerijetko ju prizivaju bolesnici s [[glavobolja]]ma i bolestima u grudima. Premda se u Rimskoj crkvi sv. Anastazija službeno časti na Božić, želeći joj posvetiti posebnu pažnju, u Zadru i Srijemu svojoj svetici iznimno posvećuju [[15. siječnja]].<ref>http://www.zzjzpgz.hr/nzl/5/sveci.htm Doc. dr. sc. Ante Škrobonja , dr. med., Narodni zdravstveni list [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Nastavni_zavod_za_javno_zdravstvo_Primorsko-goranske_.C5.BEupanije|s dopusnicom]]</ref>
14

uređivanja