Hrvatska: razlika između inačica

== Obrazovanje ==

[[Datoteka:Splitska Opća gimnazija (Stara realka).JPG|lijevo|mini|200px|Zgrada Opće gimnazije u [[Split]]u]]

U Hrvatskoj je [[2008.]] godine radilo 645 [[Dječji vrtić|dječjih vrtića]] koji su ostvarivali programe predškolskog [[odgoj]]a i [[Obrazovanje|naobrazbe]]. Udio privatnih vrtića je 33,9%, dok ostatak čine vrtići u [[grad]]skom, [[općina|općinskom]] i [[županija|županijskom]] vlasništvu. Ukupan broj [[djeca|djece]] koja su obuhvaćena nekim programom je 149.300 ili 56,6% djece u dobi od šest mjeseci do šest godina. U privatnim vrtićima je smješteno 12,9% djece. Djeca s teškoćama u razvoju čine 3,6% vrtićke populacije dok je udio darovite djece 1,1%. Na 18 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kraće programe, a na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu.<ref>[https://web.archive.org/web/20120517154447/http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2195 'Predškolski odgoj i naobrazba u Republici Hrvatskoj'], mzos.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 17. svibnja 2012.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref>

 

=== Književnost ===

[[Datoteka:Missale Romanum Glagolitice.jpg|mini|lijevo|150px|[[Misal po zakonu rimskog dvora]]]]

 

Počeci Hrvatske pismenosti sežu u [[srednji vijek]]. [[Hrvati]] pišu na [[glagoljica|glagoljici]], [[bosančica|bosančici]] i [[latinica|latinici]]. Simbol početka hrvatske književnosti je [[Bašćanska ploča]]. Važan je i glagoljički [[Zapis popa Martinca]]. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] razvija se i lirsko [[pjesništvo]] većinom vjerskog karaktera. Nositelji književnog života su većinom [[Svećenik|svećenici]] i [[Glagoljica|glagoljaši]]. Najstarija je [[božić]]na pjesma ''U se vrime godišća'' prevedena s [[latinski jezik|latinskog]]. Jedan od najstarijih zapisa na latinici je pobožna [[Šibenska molitva]] nastala oko [[1347.]] godine. [[Hrvojev misal]] je najljepši i najbogatije ilustrirani [[glagoljica|glagoljski]] rukopis hrvatskoga [[Srednji vijek|srednjovjekovlja]]. ''[[Misal po zakonu rimskog dvora]]'' tiskan [[1483.]] godine je hrvatski [[Inkunabula|prvotisak]] otisnut 28 godina nakon [[Johannes Gutenberg|Gutenbergove]] [[Gutenbergova Biblija|četrdesetdvoredne Biblije]] i prvi je [[misal]] u Europi koji nije tiskan latiničnim slovima.<ref>[http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=484 Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483.], nsk.hr, pristupljeno 19. siječnja 2018.</ref>