Brod (arhitektura): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m dorada |
|||
Redak 1:
[[Datoteka:NefStGeorges1.jpg|mini|desno|Romanički brod opatijske crkve u Saint-Georges-de-Boschervilleu, [[Normandija]], Francuska ima triforijski prolaz iznad svoda pobočnog broda]]
[[Datoteka:Mittelschiff.svg|mini|desno|Shematski prikaz tlocrta katedrale. ''Obojeno područje'': '''Brod''']]
'''Brod''' ili '''lađa''' (od [[latinski jezik|srednjovjekovnog latinskog]] ''navis'') je središnji prilaz glavnom oltaru u [[crkva|crkvenoj]] [[arhitektura|arhitekturi]]. Izraz je vjerojatno nastao prema sličnosti brodskog trupa sa [[svod (arhitektura)|svod]]om. Crkveni brod, bio on romanički, gotički ili klasični, prostire se od ulaza — koji može imati odvojeno predvorje, [[narteks]] — do svetišta, a sa strane mu se nalaze niži [[bočni brod|bočni brodovi]] odvojeni od glavnog broda [[arkada (arhitektura)|arkada]]ma. Crkvena zdanja mogu biti jednobrodna ili višebrodna (trobrodna - [[glavni brod]] i dva [[bočni brod|bočna broda]]; peterobrodna - [[glavni brod]] i četiri [[bočni brod|bočna broda]]).
Iako se modernom posjetitelju brod čini glavnim dijelom gotičke crkve, crkve se ponekad grade čim sredstva postanu dostupna, gradeći prema van od liturgijski bitnog svetilišta, pa su mnoge posvećene prije nego što im je brod dovršen. Mnogi brodovi nisu bili dovršeni prema početnom planu, pošto su se ukusi promijenili, a neki brodovi nisu dovršeni uopće.
Visina [[glavni brod|glavnog broda]] omogućuje prostor za prozore [[kleristorij]]a iznad krovova [[bočni brod|bočnih brodova]], koji daju osvjetljenje interijeru (bazilikalno osvjetljenje), ostavljajući apsidu u sjeni kao kod opatije u Saint-Georges-de-Boschervilleu. Takav tip sakralne građevine, kod kojega je [[glavni brod]] viši od [[bočni brod|bočnih]], naziva se bazilika. Arhitektonske prethodnice ove konstrukcije leže u sekularnoj rimskoj [[bazilika|bazilici]], vrsti prekrivene [[stoa|stoe]] smještene uz [[forum (rimski)|forum]] gdje su se sastajali magistrati i obavljao javni posao.
[[Datoteka:bath.abbey.fan.vault.arp.jpg|mini|lijevo|upright|Kasnogotički [[palmin svod]] (1608, restauriran 1860-ih) iznad broda u [[opatiji Bath]], [[Bath, Somerset|Bath]], [[Engleska]] Potiskivanje [[triforij]]a pruža veliki prostor prozorima [[kleristorij]]a.]]
U romaničkim konstrukcijama, gdje galerija omogućuje prolaz nad pobočnim brodovima, umeće se dodatak visini broda koji se naziva [[triforij]]. U kasnijim stilovima triforij se izbacuje, bočni brodovi snizuju, a velike površine obojenog stakla ([[vitraj]]i) ispunjaju prozore kleristorija kao u opatiji Bath (''na slici lijevo'').
Redak 17:
==Rekordni crkveni brodovi==
* Najduži brod u Americi: [[Katedrala svetog Ivana Božanskog]], [[New York City]], [[SAD]] (biskupski) (70 [[metar]]a)▼
* Najduži brod u Engleskoj: [[Katedrala St Albans]], [[St Albans]] (anglikanski) (106 metara)
* Najduži brod u Francuskoj: [[Katedrala Saint Etienne u Bourgesu|Katedrala Saint Etienne]], [[Bourges]], [[Francuska]] (91 metar uključujući kor umjesto kojeg bi bilo raskrižje da postoje transepti.)
* Najduži brod u Italiji: [[Bazilika sv. Petra]] u Rimu (91 metar u četiri odjeljka)▼
* Najduži brod u Njemačkoj: [[Kölnska katedrala]] (58 metara uključujući dva odjeljka između tornjeva.)
▲* Najduži brod u
* Najduži brod u Španjolskoj: [[Seville]] (60 metara u pet odjeljaka)
▲* Najduži brod u Italiji: [[Bazilika sv. Petra]] u Rimu (91 metar u četiri odjeljka)
* Najviši nadsvođeni brod: [[Katedrala Beauvais]], Francuska, (48 metara visoki ali samo jedan odjeljak broda je zapravo sagrađen, a kor i transepti su dovršeni do iste visine.)
* Najviši dovršeni brod: [[Bazilika sv. Petra]], Italija, visok 46 metara.
* Najviši dovršeni nadsvođeni brod: [[Milanska katedrala]], Italija, visok 45 metara.
==
* [[Glavni brod]]
* [[Bočni brod]]
* [[Katedralni dijagram]]
* [[Katedralna arhitektura]]
| |||