Liberalizam: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 4:
Kao izraz građanskih revolucija, liberalizam je posebno osigurao razvitak tzv. liberalnog [[kapitalizam|kapitalizma]] putem njegove zaštite liberalnom državom: pri tome je "liberalna država" takva, gdje se pojedinca oslobađa vezanosti uz plemenske/staleške/strukovne/lokalne karakteristične za ruralna predindustrijska društva. Ovo oslobađanje pojedinca od njegovih obveza, jasno, ostavlja članove obitelji, lokalne zajednice, druge pripadnike iste struke - bez stanovitih prava koje su im prema "starom poretku" pripadali: više slobode za jedne (u 19. stoljeću, tipično, za veletrgovce, tj. za kapitaliste) u pravilu znači manje prava za druge (u 19. stoljeću, primjerice, za sitne obrtnike i seljake, koji klize prema statusu osoba bez statusa i imovine, tj. proletera). Stoga se liberalnu državu nerijetko pejorativno nazivalo "noćnim čuvarom kapitalizma" i sagledavalo kao društveni ustroj kojem su interesi moćnih i bogatih važniji od prava širokih slojeva naroda.
Na društvena zbivanja u 19. stoljeću utjecale su, između ostalog, i ideje koje su iznosili sociolozi, filozofi i drugi mislioci. Liberali su polazili od ideje osobne slobode pojedinca koju bi, u idealnim uvjetima, trebala jamčiti [[državna vlast]]. Zato su tražili da se ustavom definira kako osobe na vlasti moraju vladati i što im je u tom vladanju dopušteno, a što nije. Također su se zauzimali za slobodu tiska, okupljanja i udruživanja; da svi ljudi mogu ravnopravno birati vlast i biti birani u tijela vlasti kao što su [[parlament]] ili vlada. Liberali su među prvima tražili ravnopravnost žena.
Line 13 ⟶ 11:
Liberalni mislilac [[John Stuart Mill]] jedan je od osnivača pokreta za žensko pravo glasa, a u tvornicama i tvrtkama za bolje uvjete rada, kraće radno vrijeme i ukidanje dječjeg rada.
Liberalne ideje su nailazile na oštar otpor znatnog dijela vladajućih slojeva (aristokracija, od Europe do Japana i Etiopije) i znatnog dijela seljaštva i sitnih obrtnika. Zahvaljujući sve jačoj ulozi srednjih slojeva (građanstva) - glavnog socijalnog uporišta liberalnih ideja - u novim oblicima organizacije privrede i društva tijekom 19. i 20. stoljeća, imale su one sve više uspjeha. U 20. i 21. stoljeću su liberalni oblici organizacije država zaživjeli u mnogim državama svijeta; danas prvenstveno zahvaljujući globalnom utjecaju SAD-a, gdje je liberalizam neodvojivo povezan sa nacionalnim samoshvaćanjem, te gdje se na vlasti već preko dva stoljeća izmjenjuju [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] i [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]], koje su u suštini obje baštinice liberalne ideologije lijevijeg ("
▲Liberalne ideje su nailazile na oštar otpor znatnog dijela vladajućih slojeva (aristokracija, od Europe do Japana i Etiopije) i znatnog dijela seljaštva i sitnih obrtnika. Zahvaljujući sve jačoj ulozi srednjih slojeva (građanstva) - glavnog socijalnog uporišta liberalnih ideja - u novim oblicima organizacije privrede i društva tijekom 19. i 20. stoljeća, imale su one sve više uspjeha. U 20. i 21. stoljeću su liberalni oblici organizacije država zaživjeli u mnogim državama svijeta; danas prvenstveno zahvaljujući globalnom utjecaju SAD-a, gdje je liberalizam neodvojivo povezan sa nacionalnim samoshvaćanjem, te gdje se na vlasti već preko dva stoljeća izmjenjuju [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]] i [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]], koje su u suštini obje baštinice liberalne ideologije lijevijeg ("[[Libertarijanizam|libertarijanskog]]") i desnijeg ("liberalnog") usmjerenja.
|