Mezon: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Mezon |
|||
Redak 1:
{{Infobox Čestice
[[Datoteka:Noneto mesônico de spin 0.png|mini|Nonet mezona sa spinom 0]]▼
| pozadina=
| ime= Mezon
| opis= Nonet mezona sa spinom 0.
| br_vrsta =
| klasifikacija=
| kompozicija= Građen od kvarka i antikvarka
| statistika = [[Bozoni]]
| grupa =
| porodica=
| međudjelovanje= [[gravitacijska sila|Gravitacijsko]], [[Slaba nuklearna sila|slabo]], [[Jaka nuklearna sila|jako]], [[elektromagnetska sila|elektromagnetsko]]
| čestica=
| antičestica=
| status =
| teoretiziran= [[Hideki Jukava]] (1935.)
| otkriven= 1947.
| simbol = Poznato oko 200 mezona
| masa = Od 134,9 eV/c<sup>2</sup> (π<sup>0</sup>) do 9,460 GeV/c<sup>2</sup> (ϒ)
| vrijeme_poluraspada=
| raspad_čestice=
| električni_naboj= -1 [[elementarni naboj|e]], 0 e, +1 e
| naboj_radius =
| električni_dipolni_moment =
| električna_polarizabilnost =
| magnetski_moment =
| magnetska_polarizabilnost =
| boja_naboj=
| spin = 0, 1
| br_spin_stanja=
| lepton_br=
| barion_br=
| stranost=
| šarmantnost=
| dubina=
| vršnost=
| izospin =
| slab_izospin =
| slab_izospin_3 =
| hipernaboj =
| slab_hipernaboj =
| kiralnost =
| B-L =
| X_naboj=
| paritet =
| g_paritet =
| c_paritet =
| r_paritet =
| održana_simetrija =
}}
[[datoteka:Quark structure pion.svg|mini|desno|300px|Struktura [[pion]]a (π<sup>+</sup>).]]
'''Mezon''' (prema [[Grčki jezik|grč]]. ''μέσος'': srednji) je [[subatomska čestica]] kojoj je [[masa]] između mase [[elektron]]a i [[proton]]a, [[Hadroni|hadron]] cjelobrojnoga [[spin]]a, građen od [[kvark]]a i [[antikvark]]a. Svi mezoni su [[bozoni]] i podvrgavaju se [[Bose-Einsteinova statistika|Bose-Einsteinovoj statistici]]. Povijesno, prvi otkriveni mezoni bili su [[pion]]i i [[kaon]]i, [[Skalar (fizika)|pseudoskalari]] kojima je spin 0, potom su otkriveni [[vektor]]ski mezoni ρ, ω, φ, J/ψ kojima je spin 1. <ref> '''mezon''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40519] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
Mezoni su [[bozon]]i na koje djeluje [[jaka sila]], ili drugim riječima [[hadron]]i cjelobrojnog [[spin]]a. Prema [[Standardni model|Standardnom modelu]] mezoni se sastoje od parnog broja [[kvark]]ova i antikvarkova, a svi do sada poznati samo od jednog para kvark-antikvark. Postojanje mezona predvidio je [[Hideki Yukawa|H. Yukawa]] kako bi objasnio [[sila|silu]] privlačenja između [[proton]]a i [[neutron]]a (danas poznatu kao [[rezidualna jaka nuklearna sila]]), za što je 1949. dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. Otkrićem [[mion]]a ispočetka se smatralo da je to traženi mezon, dok nije utvrđeno da na njega ne djeluje jaka nuklearna sila, pa se u stvari radi o [[lepton]]u. Prvi pravi otkriveni mezon bio je [[pion]].▼
== Podjela ==
Do danas je poznato više od 200 mezona i svi su nestabilni, s [[Vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] između 10<sup>–8</sup> [[sekunda|sekundi]] i 10<sup>–22</sup> sekundi.
=== Pion ===
{{Glavni|Pion}}
'''Pion''' (pi od slova π + [mez]on; oznaka π) je najlakši mezon, izgrađen od kvarkova i antikvarkova gore (u) i dolje (d). Spin mu je 0, a [[izospin]] 1. Može biti pozitivnoga (π<sup>+</sup>), negativnoga (π<sup>–</sup>) i bez [[električni naboj|električnoga naboja]] (π<sup>0</sup>). Električki nabijeni pioni i kaoni, otkriveni su 1947. u [[Kozmičke zrake|kozmičkom zračenju]], a neutralni pioni 1950. [[Masa]] je piona oko 270 puta veća od mase [[elektron]]a: masa piona π<sup>+</sup> i π<sup>–</sup> iznosi oko 39,57 M[[eV]]/c², a π<sup>0</sup> 134,98 MeV/c². Pioni se raspadaju na [[mion]]e, [[elektron]]e i [[pozitron]]e s pripadajućim [[Neutrino|neutrinima]]. Srednje je vrijeme poluraspada piona do 26 · 10<sup>–9</sup> sekundi. <ref> '''pion''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69357] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
=== Kaon ===
{{Glavni|Kaon}}
'''Kaon''' (ka od slova K + [mez]on; oznaka K) je mezon izgrađen od jednoga stranoga (s) kvarka ili antikvarka i drugoga antikvarka ili kvarka, koji može biti gore (u) ili dolje (d) tako da mu je kvantni broj stranosti ± 1. Spin mu je 0, a izospin 1/2. Može biti pozitivnoga (K<sup>+</sup>), negativnoga (K<sup>–</sup>) i bez električnoga naboja (K<sup>0</sup>). Masa je kaona oko 970 puta veća od mase elektrona: masa K<sup>+</sup> i K<sup>–</sup> iznosi oko 493,67 MeV/c², a K<sup>0</sup> 497,65 MeV/c². Kaoni se raspadaju na pione i mione s pripadajućim neutrinima. Srednje je vrijeme poluraspada kaona do 50 · 10<sup>–9</sup> sekundi. Kaoni i pionima, otkriveni su 1947. u kozmičkom zračenju, a to se drži početkom [[Fizika elementarnih čestica|fizike elementarnih čestica]]. Imaju veliku ulogu u stvaranju [[Hiperjezgra|hiperjezgara]] i kao produkti raspada u njihovu istraživanju. <ref> '''kaon''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=30270] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
=== J/ψ mezon ===
{{Glavni|J/ψ mezon}}
'''J/ψ-mezon''' (oznaka J/ψ) je mezon koji se sastoji od čarobnoga kvarka (c) i antikvarka (c), nema električnoga naboja, sam je sebi [[antičestica]], mase je oko 3,097 GeV/c², spina 1, izospina 0 i vremena poluraspada oko 7,2 · 10<sup>–21</sup> sekundi. Otkrili su ga neovisno jedan o drugome [[Samuel Chao Chung Ting|S. C. C. Ting]] i [[Burton Richter|B. Richter]] 1974. i tako potvrdili ideju da su kvarkovi sastavni dijelovi [[barion]]a. <ref> '''J/ψ-mezon''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=70472] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
▲Postojanje mezona predvidio je [[Hideki Yukawa]] kako bi objasnio silu privlačenja između [[proton]]a i [[neutron]]a (danas poznatu kao [[rezidualna jaka nuklearna sila]]), za što je 1949. dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. Otkrićem [[mion]]a ispočetka se smatralo da je to traženi mezon, dok nije utvrđeno da na njega ne djeluje jaka nuklearna sila, pa se u stvari radi o [[lepton]]u. Prvi pravi otkriveni mezon bio je [[pion]].
{{Čestice u fizici}}
[[Kategorija:Fizika elementarnih čestica]]
[[Kategorija:Nuklearna fizika]]
| |||