Veliki zeleni zid: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 15:
Očigledni uzor po obimnosti zahvata je [[Kina]], koja je poduzela sličan veliki zahvat od 2003. godine. Njoj je pustinja [[Gobi]] progutala 3600 kilometara četvornih plodnog tla.<ref name=express/> Dvije godine posloje kineske akcije, projekt je 2005. godine Afričkoj uniji predstavio [[Nigerija|nigerijski]] predsjednik <ref name=dnevnik/> [[Olusegun Obasanjo]]. Afrička unija potvrdila ga je za afričke prilike vrlo brzo, već 2007. godine. Plan dolazi 4 milijarde dolara.<ref name=express/> Privukao je pozornost financijera i od tada je dobio preko 4 milijarde dolara potpore. Sredstva su priskrbili potpisnici UN-ova [[Sporazum o klimi|sporazuma o klimi]] dogovorenog u Parizu 2015. godine. [[Svjetska banka]] i [[Francuska]] najavile su svoju pomoć projektu., [[Opservatorij za Saharu i Sahel]] (Sahara and Sahel Observatory, OSS) je povoljno ocijenio projekt zbog potpore lokalnih zajednica, usprkos kritičarima koji kažu da je projekt donesen izvana i što projekt ovisi o financijskim izvorima iz inozemstva<ref name=dnevnik/>,
da bi za trebalo ako bi se htio doseći cilj do 2025. pošumljati deseterostruko više, da čak 80 posto stabala nije preživjelo. Ali Afrikanci ne odustaju jer znaju da moraju djelovati. S terena tvrde da su do 2017. oporavili 40.000 kilometara četvornih. Najviše su odmakle u projektu najstabilnije države poput Senegala sa sadnjom svojih [[senegalska akacija|senegalskih akacija]], ali i vrlo siromašne zemlje pogođene k tomu djjelovanjem militantnih skupina poput Nigera. Pribjegli su tradicijskim metodama. Kopanjem kratkih, zavinutih jaraka usred vegetacije za čuvanje vode kad padne kiša, polučili su sjajne rezultate. Spasili su 200 milijuna stabala, dobili pola milijuna tona pšenice godišnje više nego inače, dovoljno za 2,5 milijuna ljudi. Godine 2017. u pojasu je ukupno posađeno 11 milijuna stabala.<ref name=express/>
== Vidi ==
|