'''Antoine Laurent de Lavoisier''' (Pariz, [[26. kolovoza]] [[1743]]. – [[Pariz]], [[8. svibnja]] [[1794]].), [[Francuska|francuski]] kemičar. Njegovo ime nalazi se na listi [[Lista sa 72 imena na Eiffelovom tornju|72 znanstvenika]] ugraviranih na [[Eiffelov toranj|Eifellovom tornju]].
Mnogi su znanstvenici svojim radom i otkrićima pridonijeli razvoju prirodnih znanosti, no temelje suvremene kemije postavio je francuski [[Kemija|kemičar]] Antoine Laurent Lavoisier (1743.-1794.). Diplomirao je [[pravoekonomiju]], a zatim upisao studij prirodnih znanosti. Sam je osmišljavao [[Naprava|naprave]] i posuđe za [[Pokus|pokuse]], upotrebljavao je [[Vaga|vagu]] te uveo vaganje kao objektivno mjerenje. Otkrio je [[Zakon očuvanja mase|zakon o očuvanju mase]], sastav [[Voda|vode]] i [[Zrak|zraka]] te ulogu [[Kisik|kisika]] u [[Gorenje|gorenju]] i [[Disanje|disanju]]. Proglasivši zakon o neuništivosti materije osnovom kemijskih zbivanja, uvodi egzaktne fizikalne metode mjerenja u kemijska istraživanja. Prvi je dokazao da je voda spoj [[Kisik|kisika]] i [[Vodik|vodika]] (1773.). Imao je tendenciju da se koristi rezultatima drugih znanstvenika bez prepoznavanja njihovih imena i stoga je sve znanstvene zasluge pripisivao sebi. Bio je član [[Francuske akademije znanosti]]. Do sredstava za svoja istraživanja dolazio je zakupništvom ubiranjaubiranjem poreza, ali kada su zakupniciporeznici u revoluciji kolektivno i lažno osuđeni na smrt, i on je bio giljotiran 8. svibnja [[1794]]. dolaziJedan podod giljotinučlanova optužnice bio je i [[Jean-Paul Marat (1743-1793)]] kome je osporio prijem u Akademiju znanosti. U trenutku dok je gomila nazdravljala njegovoj smrti netkotorinski jematematičar rekao:i astronom [[Joseph-Louis Lagrange]] izjavio je:
{{citat4||Francuskoj je bio dovoljan trenutak da odrubi tu glavu, a trebat će joj sto godina da izrodi sličnu.}}
Godinu dana nakon njegove smrti, Francuska je priznala da je bio nevin i lažno optužen.
