Razlika između inačica stranice »Niza«

Dodana 753 bajta ,  prije 7 mjeseci
m
bez sažetka
m (broji→ima)
m
=== do 1900. godine ===
 
Na ovom području u srednjem vijeku spominju se [[kaštel|kašteli]] u [[Našice|Našicama]], [[Koška|Koški]], [[Podgorač|Podgoraču]] te [[Subotica (utvrda)|Subotica]] nedaleko [[Lug Subotički|Luga Subotičkog]]. Pod [[Osmansko Carstvo|turskom vlašću]] ovo područje nalazi se od [[1532.]] do [[1687.]] Također iz toga doba točnije [[1684.]] u [[Beč|bečkom]] arhivu spominje se bitka kod Breznice na pola puta između Osijeka i [[Slatina|Slatine]]. [[Feldmaršal]] grof Leslie nakon oslobađanja [[Virovitica|Virovitice]] od Turaka, proganja slavonskog [[Paša|pašu]] [[Beg|bega]] Czerneka. U boju kod Breznice (vjerojatno današnjeg potoka) je potukao tursku vojsku, ali nakon pobjede se vraća na početne položaje.<ref>[https://archive.org/details/bub_gb_JogMAAAAIAAJ/page/n430?q=Die+Feldzug+gegen+die+T%C3%BCrken+im+Jahre+1684/]Der Feldzug gegen die Turken im jahre 1684.</ref> Ovi krajevi bivaju oslobođeni od turske okupacije nekoliko godina kasnije u velikoj oslobađajućoj akciji pod vodstvom [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] [[1687.]] Povlačenjem turske vojske povlači se i stanovništvo [[muslimani|muslimanske]] vjere. Ovo područje turska vojska napušta bez otpora, a prilikom povlačenja zapaljeni su crkva i [[samostan]] [[Sveti Antun Padovanski|Sv. Antuna Padovanskog]] u Našicama. Početkom 18. stoljeća ovo područje je slabo naseljeno, a većinom prevladavaju šume uz [[močvara|močvarna]] područja. Od [[toponim|toponima]] iz tog doba spominju se [[rijeka]] Breznica, [[bara]] Breznica, Obod bara, Ordani (Ordanjska) bara, bara Jasenovica, bara Tashna i dr. Lokacija bare Breznica nije točno locirana, ali vjerojatno se nalazila na površinama današnjih ribnjaka, a bara Tashna postoji mogućnost da je to današnja Rakić bara u šumi Brezovac iako je to teško zaključiti zbog vremenske razlike od 3. stoljeća. Također spominje se i franjevačka [[livada]] Gregačica koja se je prostirala od franjevačkog samostana u Našicama prema istoku preko današnjih naselja [[Jelisavac|Jelisavca]] [[Breznica Našička|Breznice]], preko rijeke Breznice i završava na istočnom dijelu današnjeg sela Niza. U to doba oko 3/4 površina našičkog vlastelinstva, u koje je spadala i Niza, čine [[šuma|šume]] i močvare. Šume su iskrčene najviše u 19. stoljeću zbog zemljišta na koje se naseljavaju novi stanovnici. Zemljišta i šume koje u katastarskom smislu danas pripadaju naselju Niza činila su u to doba granicu našičkog vlastelinstva prema valpovačkom vlastelinstvu. Granica je između vlastelinstva išla je rijekom [[Vučica (rijeka)|Vučicom]] pa skretala preko Maclen bare (danas Maclen šuma), šumom Egmeč, preko danas oranice Ćuskovac, te pored sela [[Koška|Koške]], prema bari Ordani (danas selo [[Ordanja]]), te dalje prema [[Podgorač|Podgoraču]]. U prvoj polovici 18. stoljeća nije bilo nekih većih doseljavanja novih stanovnika jer su se još vodile borbe sa Turcima na istočnim granicama tada [[Austro-Ugarska|Austro- Ugarske]] [[monarhija|monarhije]], a bilo je i turskih provala i pljačkanja stanovništva. Sredinom stoljeća je zabilježena i velika [[kuga]]. [[1734.]] ovo područje kupuje [[grof]] [[Pejačevići|Pejačević]] te se nastanjuje u Našicama i postaju jedna od najuglednijih obitelji u Slavoniji. [[1737.]] napravljena je prva ozbiljnija cesta ovim krajem od Našica prema Osijeku.U drugoj polovici 18. stoljeća (oko [[1770.]]) naseljava se Breznica u koju dolazi na poziv [[grof|grofa]] [[Pejačevići|Pejačevića]] pretežno [[Nijemci u Hrvatskoj|njemačko]] [[stanovništvo]] koje se bavi krčenjem šuma i obradom zemljišta. Većina Nijemaca dolazi iz [[Bačka|Bačke]], gdje su došli ploveći [[Dunav|Dunavom]], a porijeklo vuku iz južne njemačke pokrajine [[Švapska (Bavarska)|Švapske]] i od starosjedilaca dobivaju naziv Švabi. Oko [[1810.]] godine cesta je nasipana kamenom zbog mnogih [[močvara|močvarnih]] i šumovitih područja ovog kraja. Godine [[1894.]] u rad je puštena željeznička pruga [[Virovitica]]- [[Našice]]- [[Osijek]].
 
=== 1900. - 1920. godine ===