Razlika između inačica stranice »Breznica Našička«

Dodano 169 bajtova ,  prije 7 mjeseci
m
bez sažetka
m
m
=== Od nastanka sela do 1900. godine ===
 
Na ovom području u srednjem vijeku spominju se kašteli u [[Našice|Našicama]], [[Koška|Koški]], [[Podgorač|Podgoraču]], te [[Subotica (utvrda)|Subotica]] nedaleko [[Lug Subotički|Luga Subotičkog]]. Pod [[Osmansko Carstvo|turskom vlašću]] ovo područje nalazi se od [[1532.]] do [[1687.]] Povlačenjem turske vojske povlači se i stanovništvo [[muslimani|muslimanske]] vjere. Ovo područje turska vojska napušta bez otpora, a prilikom povlačenja zapaljeni su crkva i [[samostan]] [[Sveti Antun Padovanski|Sv. Antuna Padovanskog]] u Našicama. Početkom 18. stoljeća ovo područje je slabo naseljeno, većinom prevladavaju šume uz [[močvara|močvarna]] područja. Od [[toponim|toponima]] iz tog doba spominju se [[rijeka]] Breznica, [[bara]] Breznica, Obod bara, Ordani (Ordanjska) bara, bara Jasenovica i dr. Lokacija bare Breznica nije točno locirana, ali vjerojatno se nalazila na površinama današnjih ribnjaka. Također spominje se i franjevačka [[livada]] Gregačica koja se je prostirala od franjevačkog [[samostan|samostana]] u Našicama prema istoku preko današnjeg naselja Breznice, preko rijeke Breznice i završava na istočnom dijelu današnjeg sela Niza. U to doba oko 3/4 površina našičkog vlastelinstva, u koje je spadala i Breznica, čine [[šuma|šume]] i močvare. Iz toga doba spominje se napušteno selo Breznica nakon odlaska Turaka.Također iz toga doba točnije [[1684.]] u [[Beč|bečkom]] arhivu spominje se bitka kod Breznice na pola puta između Osijeka i [[Slatina|Slatine]]. [[Feldmaršal]] grof Leslie nakon oslobađanja [[Virovitica|Virovitice]] od Turaka, proganja slavonskog [[Paša|pašu]] [[Beg|bega]] Czerneka. U boju kod Breznice (vjerojatno današnjeg potoka) je potukao tursku vojsku, ali nakon pobjede se vraća na početne položaje.<ref>[https://archive.org/details/bub_gb_JogMAAAAIAAJ/page/n430?q=Die+Feldzug+gegen+die+T%C3%BCrken+im+Jahre+1684/]Der Feldzug gegen die Turken im jahre 1684.</ref>Ovi krajevi bivaju oslobođeni od turske okupacije nekoliko godina kasnije u velikoj oslobađajućoj akciji pod vodstvom [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] [[1687.]] Ovo područje turska vojska napušta bez otpora, a prilikom povlačenja zapaljeni su crkva i [[samostan]] [[Sveti Antun Padovanski|Sv. Antuna Padovanskog]] u Našicama. U prvoj polovici 18. stoljeća nije bilo nekih većih doseljavanja novih stanovnika jer su se još vodile borbe sa Turcima na istočnim granicama tada [[Austro-Ugarska|Austro- Ugarske]] [[monarhija|monarhije]], a bilo je i turskih provala i pljačkanja stanovništva. Sredinom stoljeća zabilježena je i velika [[kuga]]. [[1734.]] ovo područje kupuje [[grof]] [[Pejačevići|Pejačević]], te se nastanjuju u Našicama i postaju jedna od najuglednijih obitelji u tadašnjoj Slavoniji. [[1737.]] probijena je cesta od Našica prema [[Osijek|Osijeku]] u približno današnjem profilu, a [[1810.]] je nasipana kamenom zbog močvarnih područja ovog kraja. U drugoj polovici 18. stoljeća grof Pejačević u nedostatku radne snage naseljava nove stanovnike za potrebe krčenja [[šuma]] i stvaranja novih poljoprivrednih površina. Kako nije bilo domaćeg stanovništva naviknutih krčenju šuma grof na našičko područje naseljava [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemce]] a kasnije krajem 19. stoljeća i [[Slovaci u Hrvatskoj|Slovake]] u [[Jelisavac]] i [[Markovac Našički]]. Naseljava dva sela Nijemcima, većinom iz [[Bačka|Bačke]] u Breznicu i [[Velimirovac]]. Zanimljivo da Nijemci prvo stižu u Bačku i to dolaze [[Dunav|Dunavom]] koji je bio plovan od [[Ulm|Ulma]]. U nedostatku puteva Dunav je tada bio najsigurnija i najbrža prometnica. Tadašnje vlasti Austro-Ugarske na čelu sa caricom [[Marija Terezija Austrijska|Marijom Terezijom]] potiču naseljavanje ovih krajeva, nakon što su Turci protjerani, plaćanjem puta od [[Beč|Beča]]. Većina novodošlih Nijemaca vuku korijene iz [[Švapska|Švapske]] pokrajine u današnjoj južnoj [[Njemačka|Njemačkoj]] i zato kod lokalnog stanovništva nose naziv Švabi. Prvi stanovnici spominju se oko [[1770.]] na današnjim prostorima, a što je vidljivo iz podataka [[Franjevci|Franjevačkog]] samostana u Našicama kroz krštene i vjenčane stanovnike.<br>
Prve obitelji koje su naselile ovo područje su:
* Ludwig,