Celestin Medović: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 18:
'''Mato Celestin Medović''' ([[Kuna (Pelješac)|Kuna]] na [[Pelješac|Pelješcu]], [[17. studenoga]] [[1857.]] - [[Sarajevo]], [[20. siječnja]] [[1920.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[slikar]].
Jedan je od najvažnijih protagonista hrvatske slikarske scene druge polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Zapažen uspjeh postigao je u žanru
== Životopis ==
=== Rani dani ===
Mato Celestin Medović rođen je 17. siječnja 1857. godine u Kuni na [[poluotok]]u [[Pelješac|Pelješcu]] u brojnoj težačkoj obitelji. Školovao se u [[Franjevački red|franjevačkom]] samostanu u Kuni uz crkvu posvećenu Gospi od Loreta nazvanu Delorita. Gvardijan o. Paulin Majčica i samostan odigrali su važnu ulogu u njegovu ranu obrazovanju. Uz pomoć fratra o. Pacifika Radojevića 1868. godine napušta Kunu i odlazi u samostan male braće u Dubrovniku. Nakon promjene imena u Peregrin (1873.), Mato Medović položio je zavjet (1879.),
=== Školovanje u Italiji ===
Odlikom Generala Bernardina del Portogruara Medović 1880. godine dolazi u [[Rim]]. U nedostatku prostora u franjevačkim samostanima smještaju ga u onaj irskih fratara; Coleggio di san'Isidoro. S. Isidoro poznato je sjedište [[Nazarenci|nazarenaca]] u [[Italija|Italiji]] među kojima se
Na nagovor poznanika Medović odlazi u Firenzu gdje se školuje kod Antonia Ciserija. U djelu ''Mrtva priroda'' (1884.-
=== Dubrovnik ===
U [[Dubrovnik|Dubrovniku]] se umjetnik posvetio sakralnim djelima poput djela ''Isus pada pod križem'' za kapelu dubrovačke bolnice, a za samostan slika oltarnu palu ''Sv. Franjo klanja se križu''. Među portretima ovog razdoblja vrsnoćom se ističe ''Portret gđice pl. B (Ike Bizzaro)'' (1887.). Zamijetivši talent mladog umjetnika, [[Franjo Rački|dr. Franjo Rački]], naručitelj Medovićeve replike Portreta [[Ruđer Bošković|Rugjera Boškovića]], Medovića „izvlači“ iz anonimnosti. U [[Zagreb|Zagrebu]] 1887. godine održana je mala komorna Izložba slika Celestina Medovića u [[Strossmayerova galerija starih majstora|Strossmayerovoj galeriji]] na kojoj je predstavljeno pet njegovih radova. Uskoro, u nadi kako bi nastavio školovanje, na nagovor bečkog slikara Emila Jakoba Schindlera, moli da mu se dopusti školovanje na Münchenskoj akademiji. General reda 1888. godine
=== München (1888. – 1893.) ===
Medović je [[13. listopada]] 1888. godine upisao Königlishe Akademie der Bildenden Künste. Prvi je semestar pratio u klasi profesora Gabriela Hackla, usavršivši tako [[crtež]]. Sljedeća je tri semestra završio u klasi profesora Ludwiga Löfftza, dok preostalih šest provodi u Komponierklasse profesora Aleksandra Wagnera. U klasi profesora Wagnera
Poznato je još da u münchenskom razdoblju nakratko posjećuje Đakovo povodom 40. obljetnice biskupa Strossmayera kojemu poklanja svoju sliku'' [[Sv. Bonaventura|Sv. Bonaventura]]'' (1890.).
Tijekom školovanja u Münchenu
=== Povratak u domovinu i djelovanje u Zagrebu ===
U Dubrovniku, ne želeći se odreći rada sa živim modelima, mecena i grof Mato Pucić „Nerun“ uredio mu je atelier u svojoj vili na Pilama. U atelieru je slikao oltarne pale i portrete Dubrovčana. U ovom kratkom razdoblju portret je i dalje najzastupljenija Medovićeva slikarska vrsta u kojoj razlikujemo dvije skupine. Prvu skupinu reprezentativnih portreta (''Portret Mate Šimunkovića'', ''Portret Joze Braenovića'') karakterizira realistički pristup. Drugoj skupini pripadaju intimni portreti (''portret Majke'', ''Starog pomoraca'' i ''O. Luiggia Uccelinija''). Za vrijeme kratkog boravka u Kuni nastaju najraniji Medovićevi pejzaži „Böcklinovskog štimunga“ tmurne palete (''Marina u sumraku'', ''Čempresi''). U ljeto i jesen 1894. godine Medović putuje nakratko u Đakovo na dogovor s biskupom [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayerom]]. Strossmayer u želji da Medović zamijeni dvije Ansiglionijeve freske Žrtvu Abrahamovu i Žrtvu Noemovu u Đakovačkoj katedrali šalje ga na kratko putovanje u Rim i Pompeje
==== Rana Zagrebačka faza (1895. do prijeloma stoljeća) ====
Rana zagrebačka faza prvenstveno je obilježena Medovićevim radom s [[Vlaho Bukovac|Vlahom Bukovcem]] čiji je utjecaj vidljiv u tehničkim i kolorističkim promjenama kao i u [[Poentilizam|divizonističkoj]] tehnici i analitičkom pristupu. U prvoj fazi radi na oslikavanju crkava [[Sjeverna Hrvatska|Sjeverne Hrvatske]]. Radio je na oslikavanju ikonostasa Unijatske crkve u sv. Duha u [[Križevci|Križevcima]] (1896.), zatim s [[Bela Čikoš Sesija|Belom Čikošem Sesijom]] radio je freske u crkvi [[Sv. Terezija Avilska|sv. Terezije]] u [[Požega|Požegi]], freske u crkvi [[Sv. Stjepan|sv. Stjepana]] u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]] i oslik ikonostasa [[Pravoslavna crkva sv. Trojice u Bjelovaru|pravoslavne crkve]] u [[Bjelovar|Bjelovaru]]. Najvažnije radove u ovoj fazi predstavljaju velike povijesne kompozicije za Zlatnu dvoranu Odjela za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj 10 u Zagrebu. ''Srijemski mučenici'' (1895.) prva je velika povijesna kompozicija rađena prema narudžbi Vlade iako nije namijenjena Dvorani, a primjer je sjedinjenja starog načina slikanja u duhu akademizma i novog pristupa vidljivog u svijetloj paleti boja. Ubrzo nakon prve narudžbe slijedi ona za [[Split|Splitski]] sabor jednu od četiri kompozicije koje je Medović
==== Zagrebačko-pelješka faza (od prijeloma stoljeća do 1907.) ====
Redak 53:
==== Pelješka faza (1908. – 1912.) ====
U [[Pelješac|pelješkoj]] fazi od 1908. do 1912. godine Medovićevo slikarstvo oscilira između detaljnoga, preciznoga, a s druge strane silovitog i [[Impresionizam|impresionističkoga]] pristupa. U ovoj se fazi prvenstveno posvećuje marinama i pejzažima koje postavlja na platna velikoga formata. U nekim je pejzažima vidljiva i [[Secesija|secesijska]] nota poput Primorskog pejzaža, a javljaju se i pejzaži poput ''Krovova u snijegu'' (1900.-1904.), slikanih moderno i reducirano u nekoliko bijelo ružičastih polja. Mrtve prirode, koje je započeo raditi još 1896. godine uz motive poput patke i jarebica, sve češće prikazuju morske motive (''Škarpina'', o. 1906.; ''Lebićada'', 1912.-1914.; ''Bonace'', 1908.-1912.). Prijelaz između pelješke i kasno pelješke faze naznačio je kratki Medovićev ''intermezzo'' u [[Beč|Beču]] od 1912. do 1914. godine. U Beču je održana njegova samostalna izložba na Schwarzenbergplatzu u Kunstsalonu G. Pisko za koju je dobio pohvale te sudjeluje na Adria izložbi (1913.). Na putu prema zavičaju zaustavio se u [[Opatija|Opatiji]] gdje je 1914. godine organizirana posljednja velika izložba za Medovićeva života.
==== Kasna pelješka faza (1914. – 1918.) ====
Kasna pelješka faza poklapa se s razdobljem koje Medović provodi u Kuni za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] od 1914. do 1918. godine. Medović se, u ovoj fazi,
Ubrzo nakon što je obolio premješten je, potkraj prosinca 1919. godine, u bolnicu u [[Sarajevo]] gdje je umro 20. siječnja 1920. godine. Pokopan je u Kuni.<ref>Miljković, Ivo. ''Cvijeće u pejzažima Mate Celestina Medovića'', // ''Agronomski glasnik: Glasilo Hrvatskog agronomskog društva'', sv. 65, br. 3 - 5, (2001.), str. 117. - 131. {{Hrčak|id=164275}}, str. 118., pristupljeno 13. prosincaa 2019.</ref>
== Obitelj ==
Celestin Medović je stric oca hrvatske glumice [[Nataša Medović|Nataše Medović]], koja je karijeru napravila u Crnoj Gori, a danas živi u Italiji.
==Galerija djela==
Line 88 ⟶ 87:
== Literatura ==
*
* [[Teo Trostmann|Trostmann, T.]] ''Mato Celestin Medović i njegovi pokrovitelji
* [[Jozo Kljaković|Kljaković, J.]]; [[Dragutin Tadijanović|Tadijanović, D.]] ''Katalog Izložbe Celestina Medovića'', priredilo Hrvatsko društvo umjetnosti, Tipografija d.d. Zagreb, Zagreb – Split, 2-30. 6. 1939.
* [[Cvito Fisković|Fisković, C.]] ''Slikar Medović u zavičaju'', Mogućnosti, Split, 1973.
* ''Katalog izložbe Mato Celestin Medović – Retrospektiva'', 1. Prosinca 2011.-12.veljače 2012., Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 2012.
* [[Grgo Gamulin|Gamulin, G.]] ''Hrvatsko slikarstvo XIX. stoljeća'',
== Izvori ==
Line 102 ⟶ 101:
* [http://www.remek-djela.com/aktivnosti/izlozba-medovic/izlozba-medovic.htm Galerija Remenk djela: Mato Celestin Medović]
* [http://www.galerijaklovic.hr/izlozba/mato-celestin-medovic Mato Celestin Medović - retrospektiva, Galerija Klovićevi dvori]
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=39782 Medović, Celestin Mato], enciklopedija.hr
{{GLAVNIRASPORED:Medović, Celestin}}
|