Gravitacijska vremenska dilatacija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m ispravak |
||
Redak 3:
Ovo je pokazano tako što su [[atomski sat|atomski satovi]] na različitim visinama (i prema tome na mjestima drukčijeg gravitacijskog potencijala) pokazali drukčija vremena. Efekti otkriveni u takvim pokusima su krajnje mali. Razlike su izmjerene tek u [[nanosekunda|nanosekundama]].
Gravitacijsku vremensku dilataciju prvi je opisao Albert Einstein 1907. godine<ref>A. Einstein, "Über das Relativitätsprinzip und die aus demselben gezogenen Folgerungen", Jahrbuch der Radioaktivität und Elektronik 4, 411–462 (1907); engleski prijevod u "On the relativity principle and the conclusions drawn from it", u "The Collected Papers", v.2, 433–484 (1989); također u H M Schwartz, "Einstein's comprehensive 1907 essay on relativity, part I", American Journal of Physics vol.45,no.6 (1977) s.512–517; Dio II u American Journal of Physics vol.45 no.9 (1977), s.811–817; Dio III u American Journal of Physics vol.45 no.10 (1977), s.899–902, vidi [http://hermes.ffn.ub.es/luisnavarro/nuevo_maletin/Einstein_1907_Jahrbuch.pdf parts I, II and III].</ref> kao
Izravna posljedica gravitacijske vremenske dilatacije je [[gravitacijski crveni pomak]]. Kako se objekt pomiče od izvora gravitacijskog polja, stopa po kojoj vrijeme prolazi raste u odnosi na slučaj kad je objekt blizu izvora. Budući da je frekvencija inverzna vremenu, točnije, vremenu potrebnom za dovršenje jedne valne oscilacije, frekvencija elektromagnetskog zračenja je smanjena u području višeg gravitacijskog potencijala (primjerice, ekvivalentno, nižeg gravitacijskog polja).
| |||