Internacionalizam: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m aktuelan→aktualan |
|||
Redak 17:
== Značenje u jezikoslovlju ==
Postoji, međutim, i osobito značenje riječi '''internacionalizam''' u [[jezikoslovlje|jezikoslovlju]], koje [[Vladimir Anić]] koristi u ''Uvodu'' [[Rječnik stranih riječi (Anić i Goldstein)|Rječnika stranih riječi]], iako ga u tekstu samog rječnika ne navodi! Govoreći o tuđicama i regionalizmima, on koristi termin '''internacionalizam''' za označavanje onih riječi koje kao standardne postoje u više jezika.
:»Iz prethodnog primjera vidi se da bi za pojam internacionalizma valjalo ocijenit u koliko jezika se usvaja jedna riječ ili izraz. Jasno je da pojam ima smisla ako je to više od dva, i to dva jezika u standardnom obliku, ali ne jedan standardni oblik i jedan regionalni. Tako bi i pojam internacionalne ili multinacionalne riječi tražio pobližu oznaku, ponekad i kontradiktornu, kao "srednjoevropska" i sl. I šira i uža oznaka imat će veću okazionalnu vrijednost za pojedinu riječ nego za općenitije spoznavanje vokabulara i odnosa među jezicima na tom planu. Ti problemi nisu predmet ''Rječnika stranih riječi'', ali stoje u vezi s tradicijom i
Sama riječ "internacionalizam" je internacionalizam; mogla bi se pohrvatiti kao "međunarodnica". Mnoge riječi, koje postoje u većem broju suvremenih europskih jezika, potječu iz [[latinski|latinskog]] ili [[grčki|grčkog]]. Ima ih mnogo i iz arapskog (''alkohol'', ''ček''), a dolaze i iz brojnih drugih jezika (npr. riječi ''mokasina'', ''kajak'', ''tobogan'' iz jezika sjevernoameričkih [[indijanci|indijanaca]]).
| |||