Wikipedija

Kronologija ustaških zločina 1941.: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Plamen (razgovor | doprinosi)
1.026 edits
mNema sažetka uređivanja
popravak više poveznica, tekst nije diran
Redak 253:
* '''12. srpnja 1941''': U selu [[Prisoje]] pokraj [[Dicmo | Dicma]] (kotar Sinj) uhvaćeno 90 osoba koje su potom pobijene. <ref>[http://www.znaci.net/00003/532. htm Jelić - Butić (1977),166-167.]</ref>
 
* '''12. srpnja 1941''': Pokolj nad stanovnicima sela [[Ćora]] i [[boberBober]] pokraj [[Dvor na Uni | Dvora]]. Zločin je izvršen u Krnjajića potoku pokraj Dvora. <ref> Nidžović - Džakula, Smoljenović (2002), 59. </ref>
 
* '''13 - 14. srpnja 1941''': Zatočeni komunisti iz [[Logor Kerestinec | logora Kerestinec]] izvršili akciju bjekstva iz logora. Logorska uprava i straža su savladani, ali je bjekstvo bilo neuspješno za većinu logoraša zbog loše organiziranog prihvata odbjeglih. Ustaše su izvršile potjeru za odbjeglim logorašima i većinu pobili ili pohvatali. Potjern odijeljenja bila su mnogobrojnija i daleko bolje naoružana od odbjeglih logoraša. Od stotinjak bjegunaca 44 su uhvaćeni i nakon nekoliko dana strijeljana na Dotršćini pokraj Zagreba 0,12 je uspjelo da se izvuče iz obruča, a ostali su poginuli u borbi. <ref>[Http://www.znaci.net/00001/119. htm Jelić (1986) 0,95-96.]</ref>
Redak 305:
* '''27. srpnja 1941''': Pokolj nad srpskim stanovištvom seoske općine [[Ličko Petrovo Selo]]. Pokolj nad stanovništvom seoske općine Ličko Petrovo Selo u najintenzivnijem obliku dogodio se 27. srpnja 1941. kada je u sedam sela ove općine, uključujući [[Ličko Petrovo Selo]], [[Željava | Željavu]], [[Rešetar]], pohapšeno 313 muškaraca i odveženo kamionima i na brutalan način pobijeno u [[Garavice | Garavicama]] pokraj [[Bihać | Bihaća]]. Ubijeni muškarci su se odazvali pozivu ustaških vlasti na javne radove i pohvatani su na prijevaru. Najodgovorniji za provođenje ovih zločina bio je ustaški funkcioner [[Ljubomir Kvaternik]]. Nakon ovog pokolja lokalno stanovništvo se više nije odazivalo lažnim pozivima na javne radove, pogotovo s obzirom na to da početkom kolovoza 1941. na području kotara Korenica izbija narodni ustanak pod vodstvom komunista, koji će uskoro poprimiti karakter partizanskog rata. <ref>[http://www.znaci.net/00003/489.htm Vezmar (1979),965-990.]</ref>
 
* '''27. srpnja 1941''': Uhićenje i ubijanje oko 100 srpskih muškaraca u [[Bravsko]] m pokraj [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Hapšenja muškaraca u Bravskom vršena su i narednih dana. Jedan dio muškaraca ubijen je kolektivnim spaljivanjem. Narednih dana ustaše su izvršili ubijanje lokalnih žena i djece, koji su se okupili da sahrane mrtve. Uhićene žene i djeca ubijeni su kolektivnim spaljivanjem. Ovom prilikom ubijeno je oko 85 osoba, kako se navodi u literaturi. Ove zločine izvršili su ustaše pristigli iz Banje Luke i Sanskog Mosta. [[Bosanski Petrovac |<ref>[Http://znaci.net/00003/508.htm Bokan (1988), 67.]</ref>]][[Kronologija ustaških zločina 1941.#cite%20note-176|<span class="mw-reflink-text">[176]</span>]] <nowiki>*</nowiki> '''27-31. srpnja 1941''': Stradanje više stotina srpskih stanovnika na području Ključ a. Stradali su stanovnici okolnih sela nastanjenih srpskim stanovništvom, ali i stanovnici grada Ključa. Prema podacima iz literature, u ovom intervalu zabilježeno je ubijanje većeg broja muškaraca u mikroregionu Sanica pokraj Ključ a. Stradali su stanovnici sljedećih naseljaćih naselja : Biljani Donji, Biljani Gornji, Budelj Gornji, Korjenovo, Pištanica, Prisjeka Donja, Prisjeka Gornja, Sanica, Sanica Donja, Sanica Gornja i Zavolje. U korištenoj literaturi se ne navodi broj stradalih. Ubistvima je prethodilo kolektivno uhićenje srpskog stanovništva na ovom području, bez obzira na spol i dob, počevši od 27. srpnja. Međutim, iako su bili uhićeni, žene i djeca u ovim selima su pošteđeni ubijanja. li uhićeni, žene i djeca u ovim selima su pošteđeni ubijanja. <ref>[Http://znaci.net/00003/508.htm Bokan (1988), 67.]</ref> Također, ubijanje srpskih stanovništva provođeno je iu gradu Ključu. Podaci o broju stradalih na području Ključa i okoline, od 27, srpnja do 2. kolovoza 1941, nisu precizni i variraju u izvorima. U korištenoj literaturi se navodi da je posljednjih dana srpnja 1941. na području Ključa i okolnih sela ubijeno od strane ustaša 902 lica. <ref>[http://znaci.net/00003/508.htm Bokan (1988), 68.]</ref> Izvori NDH provenijencije spominju različite brojke strijeljanih : od 400 <ref>[http://znaci.net/zb/4_25_1.htm Zločini NDH (1993) 0,428 - 429]</ref> do 500 osoba iz Ključa i okolnih sela. <ref>[http:// znaci.net/zb/4_25_1.htm Zločini NDH (1993) 0,535 - 540]</ref> Prema postojećim podacima, izvršitelji ovih zločina bili su pripadnici 5. jurišne ustaške satnije iz Zagreba, na čelu s natporučnikom Josipom Kurelca, kao i lokalne ustaše. i lokalne ustaše. <ref>[http://znaci.net/00003/508.htm Bokan (1988), 68.]</ref> <nowiki>*</nowiki> '''27. - 28. srpnja 1941''': Pokolj nad stanovništvom sela Meljinovac pokraj Donjeg Lapca. Na dan ustanka naroda kotara Donji Lapac i naroda Like, koji se vezuje za oslobođenje Srba, 27. srpnja 1941, ustaše iz Boričevca i Kulen Vakufa, upali su u selo Meljinovac i ubili dio stanovnika na licu mjesta, a ostatak zarobljenika odveli su u Zavalje i 28. srpnja 1941. ubili ih pokraj jame Delić. Publicirani su poimenični podaci o 82 ubijena stanovnika Meljinovca u ova dva dana. podaci o 82 ubijena stanovnika Meljinovca u ova dva dana. <ref>[Http://www.znaci.net/00003/458.htm Obradović (1985),824-832.]</ref> <nowiki>*</nowiki> '''27. - 28. srpnja 1941''': U selima oko Glamoča ustaše su uhitili oko 200 Srba, au samom mjestu oko 20. Uhićenici su potom odvedeni i ubijeni pokraj jedne jame u blizini puta Glamoč - Livno. U danima nakon ovog zločina, livanjske i bugojanske ustaše su izvršile pokolje nad stanovništvom srpske sela Podgradina i Vrba. Pojedini izvori procjenjuju da je u ovoj kampanji ubijanja u kotaru Glamoč ubijeno oko 500 ljudi. o 500 ljudi. <ref> Zločini NDH (1993), 1012. </ref> <nowiki>*</nowiki> '''27. srpnja - 2. avgusta 1941''': Stradanje stanovnika sela Rešetar (kotar Korenica). U razdoblju od 27. do 30. srpnja ustaše su na stratištu Garevice pokraj Bihaća ubili 55 muškaraca iz Rešetara, a istovremeno na stratištu pokraj sela Prijeboj, od 27. srpnja do 2. kolovoza, ubili su 31 muškarca iz Rešetara. Publicirani su poimenični podaci o stradalima. dalima. <ref>[Http://www.znaci.net/00003/489.htm ŽFT Korenica - Udbina (1979),1079-1083.]</ref> <nowiki>*</nowiki> '''28. srpnja 1941''': Uhićenje oko 60 odraslih muških stanovnika, srpska nacionalnosti, u selu Kljevci pokraj Sanskog Mosta. Uhićenje je izvršeno na prevaru od strane lokalnih ustaša iz Kljevaca. Uhićenici su provedeni u ustaški zatvor u Sanskom Mostu i ubrzo su ubijeni. * ubrzo su ubijeni. * '''28. srpnja 1941''': Uhićenje 76 srpskih muškaraca u selu Ponikvari pokraj Topuskog od strane ustaša iz PONIKVAR i Topuskog. Uhićenici su zatvoreni u Topuskom i nedugo potom su stradali u pokolju u pravoslavnoj crkvi u Glini. Sutradan, 29. srpnja, ustaše su uhvatile 8 žena iz PONIKVAR koje su nosile hranu muževima i očevima u Topusko i poklali ih u šumi Kaurić jarak. Publicirani su poimenični podaci o stradalima. ci o stradalima. <ref>[Http://znaci.net/00001/142.htm Baić (1980) 752-760.]</ref> <nowiki>*</nowiki> '''28. srpnja 1941''': Uhićenje 23 srpskih muškarca u Topuskom. Pretpostavlja se da su ova lica ubijena u logoru Jadovno. Publicirani su poimenični podaci o stradalima. oimenični podaci o stradalima. <ref>[Http://znaci.net/00001/142.htm Baić (1980) 868-875.]</ref> <nowiki>*</nowiki> '''28. srpnja 1941''': Ustaše ubile oko 50 stanovnika sela Polača pokraj Knina. na. <ref>[http://www.znaci.net/00003/532.htm Jelić - Butić (1977), 167.]</ref> <nowiki>*</nowiki> '''28. srpnja 1941''': Ustaše ubile 17 Srba iz Grubišnog Polja i okolnih sela. <ref> Zločini NDH (1993), 973. </ref> <nowiki>*</nowiki> '''28. srpnja 1941''': Početak višednevnih masovnih zločina nad srpskim stanovništvom kotara Livno. Prema nepreciznim izvorima pobijeno je na stotine stanovnika sela u Livanjskom poljuolju : Donji Rujani, Gornji Rujani, Čeprazlije, Golinjevo, itd.. Ubistva su vršena bez obzira na spol i starost stanovništva. Likvidacije su vršene u blizini sela Polog na obroncima Dinare. <ref> Zločini NDH (1993),1004-1005. </ref> <nowiki>*</nowiki> '''28. srpnja - 3. kolovoza 1941''': Stradanje srpskog stanovništva Starog Naselja pokraj Topuskog. Ustaše su odgovorne za smrt 601 stanovnika Starog Naselja tijekom Drugog svjetskog rata. Na izlazu iz Starog Sela prema Topuskom, u dugačkoj Luci, u vremenu od 28. srpnja do 3. kolovoza 1941, ustaše su ubile oko 250 lokalnih seljaka, a na lolalitetu Bobića obala, prema Vrnograč, istovremeno, 28. i 29. srpnja usmrtili su 36 mještana među kojima je bilo 16 djece. Počinioci zločina bili su ustaše iz zaseoka Bijeljevina pokraj Starog Sela kao i ustaše iz Topuskog i okoline. Publicirani su poimenični podaci o stradalima. su poimenični podaci o stradalima. <ref>[Http://znaci.net/00001/142.htm Baić (1980) 814-849.]</ref><ref>[http://www.jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/zatezalo-radio-sam-svoj-seljacki-i-kovacki-posao.pdf Zatezalo (2005), 131.]</ref> <nowiki>*</nowiki> '''29. srpnja 1941''': Prvi masovni ustaški pokolj nad stanovništvom kotara Vojnić. Zločin je izvršen u selu Krnjak, na stratištu Ivanović jarak, gdje je pobijeno oko 96 osoba s područja kotara Vojnić i Vrginmost. Najodgovorniji za provođenje ovog zločina bili su Božidar Cerovski, izaslanik ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH i ustaški povjerenik općine Krnjak Dragutin muic iz Vukmanić. Trojica muškaraca uspjela su pobjeći sa stratišta i ostavili su svjedočenje o ovim događajima.događajima.<ref>[http://www.jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/zatezalo-radio-sam-svoj-seljacki-i-kovacki-posao.pdf Zatezalo (2005) 0,59-70.]</ref> <nowiki>*</nowiki> '''29. srpnja 1941''': Ubojstvo 8 muškaraca iz sela Ljubovo pokraj Korenice. Njihova tijela bačena su u jamu na Prijeboju, u blizini Plitvica. Publicirana su imena stradalih. Prema dostupnim podacima u ovu jamu je krajem srpnja 1941. bačeno 119 osoba s područja Like. s područja Like. <ref>[http://znaci.net/00003/489.htm Knežević (1979),277-285.]</ref> <nowiki>*</nowiki> '''29. srpnja 1941''': Upad ustaša iz Gline u sela u okolici Vrginmosta. U Kozarcu je uhvaćeno 11, u Boviću 20, u Stipanu 15, au Golinja 10 odraslih muškaraca koji su ubijeni u Prekopi pokraj Gline. Publicirani su poimenični podaci o stradalima. ni su poimenični podaci o stradalima. <ref>[Http://znaci.net/00001/142.htm Baić (1980) 300-344,583-591.]</ref> <ref> Maslić (2010) 0,295-297,313-315,369-371,375-377. </ref> <nowiki>*</nowiki> '''29. srpnja 1941''': Zločin ustaša iz Gline i okolnih sela nad stanovništvom srpske sela Donje Selište, Gornje Selište, Šibine i Balinac pokraj Gline. Ubijen je veći broj muškaraca i žena.�i broj muškaraca i žena.<ref>[http://www.jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/zatezalo-radio-sam-svoj-seljacki-i-kovacki-posao.pdf Zatezalo (2005) 0,57-58.]</ref> <nowiki>*</nowiki> '''29-30. srpnja 1941''': Pokolj u glinskoj crkvi. Ustaše su od 26. do 28. srpnja 1941. pohvatale veći broj srpskih muškaraca na području Topuskog i Čemernice. Uhićenici su potom transportirani u Glinu gdje su likvidirani klanjem u tamošnjoj pravoslavnoj crkvi. Prema dostupnim podacima, u crkvi u Glini 29-30. srpnja 1941. zaklano je najmanje 203 osoba. Od ovog broja 65 su bili stanovnici Gređani 0,6 Katinovca 0,9 Male Vranovine 0,26 Poljana 0,63 PONIKVAR 0,2 Starog Sela 0,22 Topuskog 0,9 Čemernice i 1 Malick. <ref> Aralica (2010), 56,243-245. </ref> <nowiki>*</nowiki> '''29.-30. srpnja 1941''': Ustaše ubile 38 Srba s područja Klasnića, Malog Gradca i Obljaja, kotar Glina, uhićenih počevši od 27. srpnja 1941. Zločin je izvršen na lokalitetu Latinov, između sela Marinbrod i Novo Selo Glinsko. zmeđu sela Marinbrod i Novo Selo Glinsko. <ref> Aralica (2010), 54. </ref> <nowiki>*</nowiki> '''30. srpnja 1941''': Uhićenje 16 seljaka iz Donjih Dubrava na sajmu u Ogulinu. Pohapšeni seljaci su ubrzo ubijeni. su ubrzo ubijeni. <ref>[Http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=113503 Škiljkan (2011), 361.]</ref> <nowiki>*</nowiki> '''30. srpnja 1941''': Ubojstvo većeg broja srpskih civila s područja Slunja na stratištu Mehine stanje, između Slunja i Velike Kladuše. Publicirani su poimenični podaci o stradanju 18 srpskih muškaraca iz Cetingrada 0,37 muškaraca iz sela Maljevac 0,36 muškaraca iz sela Ruševica i 5 muškaraca iz sela Grabarska. aca iz sela [[Grabarska]]. <ref>[http://www.znaci.net/00003/497.htm ŽFT Slunj - Veljun,989-1019.]</ref> Drugi izvori navode da je na stratištu Mehine stanje 30. srpnja 1941. ubijeno između 130 i 150 muškaraca. Inspirator ovog zločina bio je Božidar Cerovski.i]].<ref>[http://www.jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/zatezalo-radio-sam-svoj-seljacki-i-kovacki-posao.pdf Zatezalo (2005),150-156.]</ref> <nowiki>*</nowiki> '''30. srpnja 1941''': Ubojstvo 161 srpskih muškarca iz sela u okolici Slunja na brdu Bliznice pokraj sela Broćanac. Zločin su izvršili ustaše i pitomci dočasnički škole iz Zagreba, zatim ustaše iz Gline i Petrinje koje je doveo u Slunj zamjenik ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH, Božidar Cerovski, te ustaše i oružnici iz Slunja i Rakovice, kojima je rukovodio ustaški časnik Vital Baljak. Ubistvima je prisustvovao Božidar Cerovski osobno. Žrtve su poticale iz selasela : Broćanac, Dujić Brdo, Brezovac, Nova Kršlja, Oštarski Stanovi, Močila i Stara Kršlja. Oko 90 žrtava bačeno je u jamu Špejarka na brdu Bliznice, a istog dana je u blizini jame ubijen 71 muškarac. Ovaj zločin je preživio Milan Kvočka iz Broćanca o čemu je svjedočio nakon rata.<ref>[http://www.jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/zatezalo-radio-sam-svoj-seljacki-i-kovacki-posao.pdf Zatezalo (2005), 142.]</ref> <ref>[http://www.znaci.net/00003/497.htm ŽFT Slunj - Veljun,1073-1076.]</ref> <nowiki>*</nowiki> '''30. srpnja 1941''': Ubojstvo većeg broja srpskih muškaraca iz sela u okolici Slunja u mjestu Lađevac. Publikovani su podaci o 38 ubijenih iz sela Zbjeg 0,17 iz sela Furjan 0,13 iz sela Slušnica 0,9 iz sela Tobolić 0,6 iz sela Tržić, 2 iz sela Zečeva Varoš. �]], 2 iz sela [[Zečeva Varoš]]. <ref>[http://www.znaci.net/00003/497.htm ŽFT Slunj - Veljun,1055-1117.]</ref> <nowiki>*</nowiki> '''30-31. srpnja 1941''': Masovno hapšenje židovskih muškaraca u Osijeku. U literaturi se spominje uhićenje oko 500 osječkih Židova u ovim okolnostima. Uhićenici su zatvoreni u osječkoj Tvrđi i, potom 0,8-9. kolovoza 1941. transportirani u sabirni logor " Zagrebački zbor ", a zatim u logor u Gospić te nekoliko dana kasnije iz Gospića odvedeni u logor Jadovno, gdje su usmrćeni. Jadovno]], gdje su usmrćeni. <ref>[http://hrcak.srce.hr / index.php ? show = clanak & id_clanak_jezik = 11347 Živaković - Kerze (2006), 502.]</ref> <nowiki>*</nowiki> '''30-31. srpnja 1941''': Ubojstvo 30 srpskih seljaka iz Plaškog i sela u sjevernoj Lici (Janja Gora, Međeđak, Kunić, Latini, Podhum, Jezero). Ubijeni seljaci su uhićeni na sajmu u Ogulinu 30. srpnja i likvidirani su u noći između 30. i 31. srpnja 1941. pod Klekom kod Ogulina. Publicirani su poimenični podaci o stradalima. �ni podaci o stradalima. <ref>[Http://www.znaci.net/00003/487.htm Sedlar (1976), 87.]</ref> <nowiki>*</nowiki> '''30-31. srpnja 1941''': Ustaše iz sela Bučica, pokraj Gline, uz pomoć ustaša pristiglih iz Zagreba, uhvatile 72 srpskih seljaka s područja seoske općine Bučica (selasela : Gornje Taborište, Donje Taborište, Donja Trstenica. Od ovog broja uhićenih 24 šalju za Glinu (gdje će uskoro biti pogubljeni), a ostalih 48 ubijaju u šumi Kobiljača. Kobiljača. <ref> Aralica (2010), 54. </ref> <ref>[http://znaci.net/00003/549.htm Đurić (1988), 42.]</ref> <nowiki>*</nowiki> '''31. srpnja 1941''': Ustaše iz sela Bučica, pokraj Gline, uhvatile u Donjoj Bučić i istog dana ubile 19 srpskih 0,11 romskih i 3 hrvatska stanovnika. ka stanovnika. <ref>[http:// znaci.net/00003/549.htm Đurić (1988), 42.]</ref> <nowiki>*</nowiki> '''31. srpnja 1941''': Prema naređenju Jure Francetića, ustaškog povjerenika za Bosnu i Hercegovinu, od 31. srpnja 1941, na području kotara Ljubinje uhvaćeno je 235 osoba srpske nacionalnosti, uglavnom žena i djece. Prema podacima Velike župe Dubrava, od ovog broja uhićenih, u logor Gospić upućeno je 145 lica. ć upućeno je 145 lica. <ref>[Http://www.znaci.net/00003/510.htm Miletić (1987), 72.]</ref> <nowiki>*</nowiki> '''31. srpnja 1941''': Ubojstvo 41 srpskih muškarca iz sela Golinja (kotar Vrginmost). Ubistvo su izvršile ustaše iz susjednog sela Bučica na čelu sa Milom Išek. Zločin je izvršen u šumi Kobiljača. Dva dana prije ovog događaja (29 srpnja 1941) stradalo je 10 stanovnika Golinja. Njih su pohvatale ustaše u Boviću i Kozarcu i zajedno sa stanovnicima ova dva sela pobili u Prekopi pokraj Gline, tako da je naselje Golinja 29-31. srpnja 1941. izgubilo 51 odraslog muškog stanovnika. Publicirani su poimenični podaci o stradalima. �ni podaci o stradalima. <ref>[Http://znaci.net/00001/142.htm Baić (1980) 491-501.]</ref> <ref> Maslić (2010),369-371. </ref> <nowiki>*</nowiki> '''31. srpnja 1941''': Ubojstvo 43 srpskih muškarca iz sela u okolici Slunja na lokalitetu Taborište nedaleko od Slunja. Većina ubijenih uhvaćeni su istog dana na sajmu u Slunju i poticali su iz Maljevcu, Ruševica, Brezovca, Donjeg Kremena, Gornje Gline, Miljevci, Cvijanović Brda, Kosjerskog Naselja, Kutanja, Rabinja, snošaju, Stojmerić, Glinice, Crnog Vrela, Srpski Blagaja, Grobnika, Donjeg Primišlja, Dvorišta, Kestenovca i Blata kod Plaškog. Prema izjavama počinitelja zločina, žrtve su žive bačene u jamu Vrtača na Taborištu. Inspiratori zločina bili su ustaški natporučnik Jure Kutnjak i ustaški emigrant Mladen Marković. Poznata su imena dijela počinitelja zločina. Zločin je preživio Milutin Lovrić koji je o ovom događaju svjedočio nakon rata nakon rata<ref>[http://www.jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/zatezalo-radio-sam-svoj-seljacki-i-kovacki-posao.pdf Zatezalo (2005), 142.]</ref> <nowiki>*</nowiki> '''31. srpnja 1941''': Strijeljanje 15 stanovnika sela Bobota pokraj Vukovar a na lokalitetu Dudik na obodu Vukovara. Ova lica uhićena su 26. srpnja 1941. prilikom racije u Boboti. Zločin je proveden pod opravdanjem kažnjavanja " pomagača organizirane komunističke zavjere ". Publicirana su imena stradalih. adalih. <ref> Lazić, Majski (1977) 0,53-58. </ref> <nowiki>*</nowiki> '''31. srpnja 1941''': Ubojstvo 74 srpskih stanovnika sela Ploča pokraj Gračaca, bez obzira na spol i dob. Publicirani su poimenični podaci o stradalima. dalima. <ref> ŽFT Gračac (1986) 0,992 do 1004. </ref> <nowiki>*</nowiki>'''Kraj srpnja 1941:''' Masovno stradanje srpskog stanovništva Cazinske krajine na stratištu Garavice pokraj Bihać a. U pitanju su zločini nad odraslim muškim stanovništvom, da bi od početka kolovoza 1941. ustaše započele istrebljenje cjelokupnog srpskog stanovništva na ovom području. Publicirani su poimenični podaci o stradanju stanovništva Cazinske krajine na Garavicama, krajem srpnja 1941. Kotar Bihać: Donja Gata (64), Gornja Gata (22); kotar Cazin: Bukovica (23), Rujnica (89), [[Gradina (Cazin, BiH)|Gradina]] (14), [[Vrelo (Cazin) | Vrelo]] (23), [[Mutnik]] (1). Poznat je datum stradanja muškog stanovništva cazinskih sela [[Krndija]] (35) i [[Tržačka Raštela]] (23) na Garavicama (31. srpnja 1941). Najodgovorniji za provedbu tih zločina bili su ustaški funkcioner [[Ljubomir Kvaternik]], veliki župan velike župe Krbave i psát, i ustaški poručnik [[Enver Kapetanović]]. Zločine su izvršili ustaše s područja Bihaća i Cazina. <ref> [Http://www.znaci.net/00003/587.htm Miljković (2011) 0,42-44.] </ref>
* '''27. srpnja 1941''': Uhićenje i ubijanje oko 100 srpskih muškaraca u [[Bravsko]] m pokraj [[Bosanski Petrovac | Bosanskog Petrovca ​​] ]. Hapšenja muškaraca u Bravskom vršena su i narednih dana. Jedan dio muškaraca ubijen je kolektivnim spaljivanjem. Narednih dana ustaše su izvršili ubijanje lokalnih žena i djece, koji su se okupili da sahrane mrtve. Uhićene žene i djeca ubijeni su kolektivnim spaljivanjem. Ovom prilikom ubijeno je oko 85 osoba, kako se navodi u literaturi. Ove zločine izvršili su ustaše pristigli iz Banje Luke i Sanskog Mosta. <ref>[Http://znaci.net/00003/508.htm Bokan (1988), 67.]</ref>
 
*'''Kraj srpnja 1941:''' Masovno stradanje srpskog stanovništva [[Cazinska krajina]] e na stratištu Vučja jama u šumi Osoj nedaleko od sela [[Vrsta]] pokraj [[Bihać]] a. U pitanju su zločini nad odraslim muškim stanovništvom. Publicirani su poimenični podaci o stradanju stanovništva Cazinske krajine na ovom stratištu, krajem srpnja 1941. Kotar Cazin: [[Mutnik]] (25), [[Ćoralići]] (15), [[Selište (Cazin), BiH)| Selište]] (13), [[Rujnica (Cazin) | Rujnica]] (8), [ [Gradina (Cazin), BiH)| Gradina]] (6), [[Jankovac (Cazin), BiH)| Jankovac]] (7), [[Zlopoljac]] (6), [[Bukovica]] (5). Kotar Bihać: [[Donja Gata]] (5), [[Gornja Gata]] (2), [[Vrsta]] (4), [[Bugar]] (1). Sa stratišta su uspjeli pobjeći Đuka Petković i Đuro Mudrinić, koji su poslije rata svjedočili o svom iskustvu. Najodgovorniji za provedbu tih zločina bili su ustaški funkcioner [[Ljubomir Kvaternik]], i ustaški poručnik [[Enver Kapetanović]]. Zločine su izvršili ustaše s područja Bihaća i Cazina. <ref>[http://www.znaci.net/00003/587.htm Miljković (2011) 0,47-49.]</ref>▼
* '''27-31. srpnja 1941''': Stradanje više stotina srpskih stanovnika na području [[Ključ]] a. Stradali su stanovnici okolnih sela nastanjenih srpskim stanovništvom, ali i stanovnici grada Ključa. Prema podacima iz literature, u ovom intervalu zabilježeno je ubijanje većeg broja muškaraca u mikroregionu [[Sanica]] pokraj [[Ključ]] a. Stradali su stanovnici sljedećih naselja : [[Biljani Donji]], [[Biljani Gornji]], [[Budelj Gornji]], [[Korjenovo]], [[Pištanica]], [[Prisjeka Donja]], [[Prisjeka Gornja]], [[Sanica (Ključ, BiH) | Sanica]], [[Sanica Donja]], [[Sanica Gornja]] i [[Zavolje]]. U korištenoj literaturi se ne navodi broj stradalih. Ubistvima je prethodilo kolektivno uhićenje srpskog stanovništva na ovom području, bez obzira na spol i dob, počevši od 27. srpnja. Međutim, iako su bili uhićeni, žene i djeca u ovim selima su pošteđeni ubijanja. <ref>[Http://znaci.net/00003/508.htm Bokan (1988), 67.]</ref> Također, ubijanje srpskih stanovništva provođeno je iu gradu Ključu. Podaci o broju stradalih na području Ključa i okoline, od 27, srpnja do 2. kolovoza 1941, nisu precizni i variraju u izvorima. U korištenoj literaturi se navodi da je posljednjih dana srpnja 1941. na području Ključa i okolnih sela ubijeno od strane ustaša 902 lica. <ref>[http://znaci.net/00003/508.htm Bokan (1988), 68.]</ref> Izvori NDH provenijencije spominju različite brojke strijeljanih : od 400 <ref>[http://znaci.net/zb/4_25_1.htm Zločini NDH (1993) 0,428 - 429]</ref> do 500 osoba iz Ključa i okolnih sela. <ref>[http:// znaci.net/zb/4_25_1.htm Zločini NDH (1993) 0,535 - 540]</ref> Prema postojećim podacima, izvršitelji ovih zločina bili su pripadnici 5. jurišne ustaške satnije iz Zagreba, na čelu s natporučnikom [[Josip Kurelec | Josipom Kurelca]], kao i lokalne ustaše. <ref>[http://znaci.net/00003/508.htm Bokan (1988), 68.]</ref>
 
* '''27. - 28. srpnja 1941''': Pokolj nad stanovništvom sela [[Meljinovac]] pokraj [[Donji Lapac | Donjeg Lapca]]. Na dan ustanka naroda kotara Donji Lapac i naroda Like, koji se vezuje za oslobođenje Srba, 27. srpnja 1941, ustaše iz [[Boričevac | Boričevca]] i [[Kulen Vakuf | Kulen Vakufa]], upali su u selo [[Meljinovac]] i ubili dio stanovnika na licu mjesta, a ostatak zarobljenika odveli su u Zavalje i 28. srpnja 1941. ubili ih pokraj jame Delić. Publicirani su poimenični podaci o 82 ubijena stanovnika Meljinovca u ova dva dana. <ref>[Http://www.znaci.net/00003/458.htm Obradović (1985),824-832.]</ref>
 
* '''27. - 28. srpnja 1941''': U selima oko [[Glamoč | Glamoča]] ustaše su uhitili oko 200 Srba, au samom mjestu oko 20. Uhićenici su potom odvedeni i ubijeni pokraj jedne jame u blizini puta Glamoč - Livno. U danima nakon ovog zločina, livanjske i bugojanske ustaše su izvršile pokolje nad stanovništvom srpske sela Podgradina i Vrba. Pojedini izvori procjenjuju da je u ovoj kampanji ubijanja u kotaru Glamoč ubijeno oko 500 ljudi. <ref> Zločini NDH (1993), 1012. </ref>
 
* '''27. srpnja - 2. avgusta 1941''': Stradanje stanovnika sela [[Rešetar]] (kotar [[Korenica]]). U razdoblju od 27. do 30. srpnja ustaše su na stratištu Garevice pokraj Bihaća ubili 55 muškaraca iz Rešetara, a istovremeno na stratištu pokraj sela Prijeboj, od 27. srpnja do 2. kolovoza, ubili su 31 muškarca iz Rešetara. Publicirani su poimenični podaci o stradalima. <ref>[Http://www.znaci.net/00003/489.htm ŽFT Korenica - Udbina (1979),1079-1083.]</ref>
 
* '''28. srpnja 1941''': Uhićenje oko 60 odraslih muških stanovnika, srpska nacionalnosti, u selu [[Kljevci]] pokraj [[Sanski Most | Sanskog Mosta]]. Uhićenje je izvršeno na prevaru od strane lokalnih ustaša iz Kljevaca. Uhićenici su provedeni u ustaški zatvor u Sanskom Mostu i ubrzo su ubijeni.
 
* '''28. srpnja 1941''': Uhićenje 76 srpskih muškaraca u selu [[Ponikvari]] pokraj [[Topusko | Topuskog]] od strane ustaša iz PONIKVAR i Topuskog. Uhićenici su zatvoreni u Topuskom i nedugo potom su stradali u pokolju u pravoslavnoj crkvi u Glini. Sutradan, 29. srpnja, ustaše su uhvatile 8 žena iz PONIKVAR koje su nosile hranu muževima i očevima u Topusko i poklali ih u šumi Kaurić jarak. Publicirani su poimenični podaci o stradalima. <ref>[Http://znaci.net/00001/142.htm Baić (1980) 752-760.]</ref>
 
* '''28. srpnja 1941''': Uhićenje 23 srpskih muškarca u [[Topusko | Topuskom]]. Pretpostavlja se da su ova lica ubijena u [[Logor Jadovno | logoru Jadovno]]. Publicirani su poimenični podaci o stradalima. <ref>[Http://znaci.net/00001/142.htm Baić (1980) 868-875.]</ref>
 
* '''28. srpnja 1941''': Ustaše ubile oko 50 stanovnika sela [[Polača]] pokraj Knina. <ref>[http://www.znaci.net/00003/532.htm Jelić - Butić (1977), 167.]</ref>
 
* '''28. srpnja 1941''': Ustaše ubile 17 Srba iz Grubišnog Polja i okolnih sela. <ref> Zločini NDH (1993), 973. </ref>
 
* '''28. srpnja 1941''': Početak višednevnih masovnih zločina nad srpskim stanovništvom kotara [[Livno]]. Prema nepreciznim izvorima pobijeno je na stotine stanovnika sela u Livanjskom polju : Donji Rujani, Gornji Rujani, Čeprazlije, Golinjevo, itd.. Ubistva su vršena bez obzira na spol i starost stanovništva. Likvidacije su vršene u blizini sela Polog na obroncima Dinare. <ref> Zločini NDH (1993),1004-1005. </ref>
 
* '''28. srpnja - 3. kolovoza 1941''': Stradanje srpskog stanovništva [[Staro Selo | Starog Naselja]] pokraj [[Topuskog]]. Ustaše su odgovorne za smrt 601 stanovnika [[Staro Selo | Starog Naselja]] tijekom Drugog svjetskog rata. Na izlazu iz Starog Sela prema Topuskom, u dugačkoj Luci, u vremenu od 28. srpnja do 3. kolovoza 1941, ustaše su ubile oko 250 lokalnih seljaka, a na lolalitetu Bobića obala, prema Vrnograč, istovremeno, 28. i 29. srpnja usmrtili su 36 mještana među kojima je bilo 16 djece. Počinioci zločina bili su ustaše iz zaseoka Bijeljevina pokraj Starog Sela kao i ustaše iz Topuskog i okoline. Publicirani su poimenični podaci o stradalima. <ref>[Http://znaci.net/00001/142.htm Baić (1980) 814-849.]</ref><ref>[http://www.jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/zatezalo-radio-sam-svoj-seljacki-i-kovacki-posao.pdf Zatezalo (2005), 131.]</ref>
 
* '''29. srpnja 1941''': Prvi masovni ustaški pokolj nad stanovništvom kotara [[Vojnić]]. Zločin je izvršen u selu [[Krnjak]], na stratištu Ivanović jarak, gdje je pobijeno oko 96 osoba s područja kotara Vojnić i Vrginmost. Najodgovorniji za provođenje ovog zločina bili su [[Božidar Cerovski]], izaslanik ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH i ustaški povjerenik općine Krnjak Dragutin muic iz Vukmanić. Trojica muškaraca uspjela su pobjeći sa stratišta i ostavili su svjedočenje o ovim događajima.<ref>[http://www.jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/zatezalo-radio-sam-svoj-seljacki-i-kovacki-posao.pdf Zatezalo (2005) 0,59-70.]</ref>
 
* '''29. srpnja 1941''': Ubojstvo 8 muškaraca iz sela [[Ljubovo]] pokraj [[Korenica | Korenice]]. Njihova tijela bačena su u jamu na Prijeboju, u blizini Plitvica. Publicirana su imena stradalih. Prema dostupnim podacima u ovu jamu je krajem srpnja 1941. bačeno 119 osoba s područja Like. <ref>[http://znaci.net/00003/489.htm Knežević (1979),277-285.]</ref>
 
* '''29. srpnja 1941''': Upad ustaša iz [[Glina | Gline]] u sela u okolici [[Vrginmost | Vrginmosta]]. U Kozarcu je uhvaćeno 11, u Boviću 20, u Stipanu 15, au Golinja 10 odraslih muškaraca koji su ubijeni u [[Prekopa | Prekopi]] pokraj Gline. Publicirani su poimenični podaci o stradalima. <ref>[Http://znaci.net/00001/142.htm Baić (1980) 300-344,583-591.]</ref> <ref> Maslić (2010) 0,295-297,313-315,369-371,375-377. </ref>
 
* '''29. srpnja 1941''': Zločin ustaša iz [[Glina | Gline]] i okolnih sela nad stanovništvom srpske sela [[Donje Selište]], [[Gornje Selište]], [[Šibine]] i [[Balinac]] pokraj Gline. Ubijen je veći broj muškaraca i žena.<ref>[http://www.jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/zatezalo-radio-sam-svoj-seljacki-i-kovacki-posao.pdf Zatezalo (2005) 0,57-58.]</ref>
 
* '''29-30. srpnja 1941''': Pokolj u glinskoj crkvi. Ustaše su od 26. do 28. srpnja 1941. pohvatale veći broj srpskih muškaraca na području Topuskog i Čemernice. Uhićenici su potom transportirani u Glinu gdje su likvidirani klanjem u tamošnjoj pravoslavnoj crkvi. Prema dostupnim podacima, u crkvi u Glini 29-30. srpnja 1941. zaklano je najmanje 203 osoba. Od ovog broja 65 su bili stanovnici Gređani 0,6 Katinovca 0,9 Male Vranovine 0,26 Poljana 0,63 PONIKVAR 0,2 Starog Sela 0,22 Topuskog 0,9 Čemernice i 1 Malick. <ref> Aralica (2010), 56,243-245. </ref>
 
* '''29.-30. srpnja 1941''': Ustaše ubile 38 Srba s područja [[Klasnić | Klasnića]], [[Mali Gradac | Malog Gradca]] i [[Obljaj | Obljaja]], kotar Glina, uhićenih počevši od 27. srpnja 1941. Zločin je izvršen na lokalitetu Latinov, između sela Marinbrod i Novo Selo Glinsko. <ref> Aralica (2010), 54. </ref>
 
* '''30. srpnja 1941''': Uhićenje 16 seljaka iz [[Donje Dubrave | Donjih Dubrava]] na sajmu u Ogulinu. Pohapšeni seljaci su ubrzo ubijeni. <ref>[Http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=113503 Škiljkan (2011), 361.]</ref>
 
* '''30. srpnja 1941''': Ubojstvo većeg broja srpskih civila s područja Slunja na stratištu Mehine stanje, između Slunja i Velike Kladuše. Publicirani su poimenični podaci o stradanju 18 srpskih muškaraca iz [[Cetingrad | Cetingrada]] 0,37 muškaraca iz sela [[Maljevac]] 0,36 muškaraca iz sela [[Ruševica]] i 5 muškaraca iz sela [[Grabarska]]. <ref>[http://www.znaci.net/00003/497.htm ŽFT Slunj - Veljun,989-1019.]</ref> Drugi izvori navode da je na stratištu Mehine stanje 30. srpnja 1941. ubijeno između 130 i 150 muškaraca. Inspirator ovog zločina bio je [[Božidar Cerovski]].<ref>[http://www.jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/zatezalo-radio-sam-svoj-seljacki-i-kovacki-posao.pdf Zatezalo (2005),150-156.]</ref>
 
* '''30. srpnja 1941''': Ubojstvo 161 srpskih muškarca iz sela u okolici Slunja na brdu Bliznice pokraj sela [[Broćanac]]. Zločin su izvršili ustaše i pitomci dočasnički škole iz Zagreba, zatim ustaše iz Gline i Petrinje koje je doveo u Slunj zamjenik ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH, Božidar Cerovski, te ustaše i oružnici iz Slunja i Rakovice, kojima je rukovodio ustaški časnik Vital Baljak. Ubistvima je prisustvovao Božidar Cerovski osobno. Žrtve su poticale iz sela : Broćanac, Dujić Brdo, Brezovac, Nova Kršlja, Oštarski Stanovi, Močila i Stara Kršlja. Oko 90 žrtava bačeno je u jamu Špejarka na brdu Bliznice, a istog dana je u blizini jame ubijen 71 muškarac. Ovaj zločin je preživio Milan Kvočka iz Broćanca o čemu je svjedočio nakon rata.<ref>[http://www.jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/zatezalo-radio-sam-svoj-seljacki-i-kovacki-posao.pdf Zatezalo (2005), 142.]</ref> <ref>[http://www.znaci.net/00003/497.htm ŽFT Slunj - Veljun,1073-1076.]</ref>
 
* '''30. srpnja 1941''': Ubojstvo većeg broja srpskih muškaraca iz sela u okolici [[Slunj | Slunja]] u mjestu Lađevac. Publikovani su podaci o 38 ubijenih iz sela [[Zbjeg]] 0,17 iz sela [[Furjan]] 0,13 iz sela [[Slušnica]] 0,9 iz sela [[Tobolić]] 0,6 iz sela [[Tržić]], 2 iz sela [[Zečeva Varoš]]. <ref>[http://www.znaci.net/00003/497.htm ŽFT Slunj - Veljun,1055-1117.]</ref>
 
* '''30-31. srpnja 1941''': Masovno hapšenje židovskih muškaraca u [[Osijek | Osijeku]]. U literaturi se spominje uhićenje oko 500 osječkih Židova u ovim okolnostima. Uhićenici su zatvoreni u osječkoj Tvrđi i, potom 0,8-9. kolovoza 1941. transportirani u sabirni logor " Zagrebački zbor ", a zatim u logor u Gospić te nekoliko dana kasnije iz Gospića odvedeni u [[Logor Jadovno | logor Jadovno]], gdje su usmrćeni. <ref>[http://hrcak.srce.hr / index.php ? show = clanak & id_clanak_jezik = 11347 Živaković - Kerze (2006), 502.]</ref>
 
* '''30-31. srpnja 1941''': Ubojstvo 30 srpskih seljaka iz [[Plaški | Plaškog]] i sela u sjevernoj Lici (Janja Gora, Međeđak, Kunić, Latini, Podhum, Jezero). Ubijeni seljaci su uhićeni na sajmu u [[Ogulin | Ogulinu]] 30. srpnja i likvidirani su u noći između 30. i 31. srpnja 1941. pod Klekom kod Ogulina. Publicirani su poimenični podaci o stradalima. <ref>[Http://www.znaci.net/00003/487.htm Sedlar (1976), 87.]</ref>
 
* '''30-31. srpnja 1941''': Ustaše iz sela [[Bučica]], pokraj Gline, uz pomoć ustaša pristiglih iz Zagreba, uhvatile 72 srpskih seljaka s područja seoske općine Bučica (sela : [[Gornje Taborište]], [[Donje Taborište]], [[Donja Trstenica]]. Od ovog broja uhićenih 24 šalju za Glinu (gdje će uskoro biti pogubljeni), a ostalih 48 ubijaju u šumi Kobiljača. <ref> Aralica (2010), 54. </ref> <ref>[http://znaci.net/00003/549.htm Đurić (1988), 42.]</ref>
 
* '''31. srpnja 1941''': Ustaše iz sela [[Bučica]], pokraj [[Glina | Gline]], uhvatile u Donjoj Bučić i istog dana ubile 19 srpskih 0,11 romskih i 3 hrvatska stanovnika. <ref>[http:// znaci.net/00003/549.htm Đurić (1988), 42.]</ref>
 
* '''31. srpnja 1941''': Prema naređenju [[Jure Francetić | Jure Francetića]], ustaškog povjerenika za Bosnu i Hercegovinu, od 31. srpnja 1941, na području kotara [[Ljubinje]] uhvaćeno je 235 osoba srpske nacionalnosti, uglavnom žena i djece. Prema podacima Velike župe Dubrava, od ovog broja uhićenih, u logor Gospić upućeno je 145 lica. <ref>[Http://www.znaci.net/00003/510.htm Miletić (1987), 72.]</ref>
 
* '''31. srpnja 1941''': Ubojstvo 41 srpskih muškarca iz sela [[Golinja]] (kotar [[Vrginmost]]). Ubistvo su izvršile ustaše iz susjednog sela [[Bučica]] na čelu sa Milom Išek. Zločin je izvršen u šumi Kobiljača. Dva dana prije ovog događaja (29 srpnja 1941) stradalo je 10 stanovnika Golinja. Njih su pohvatale ustaše u Boviću i Kozarcu i zajedno sa stanovnicima ova dva sela pobili u [[Prekopa | Prekopi]] pokraj Gline, tako da je naselje Golinja 29-31. srpnja 1941. izgubilo 51 odraslog muškog stanovnika. Publicirani su poimenični podaci o stradalima. <ref>[Http://znaci.net/00001/142.htm Baić (1980) 491-501.]</ref> <ref> Maslić (2010),369-371. </ref>
 
* '''31. srpnja 1941''': Ubojstvo 43 srpskih muškarca iz sela u okolici [[Slunj | Slunja]] na lokalitetu Taborište nedaleko od Slunja. Većina ubijenih uhvaćeni su istog dana na sajmu u Slunju i poticali su iz Maljevcu, Ruševica, Brezovca, Donjeg Kremena, Gornje Gline, Miljevci, Cvijanović Brda, Kosjerskog Naselja, Kutanja, Rabinja, snošaju, Stojmerić, Glinice, Crnog Vrela, Srpski Blagaja, Grobnika, Donjeg Primišlja, Dvorišta, Kestenovca i Blata kod Plaškog. Prema izjavama počinitelja zločina, žrtve su žive bačene u jamu Vrtača na Taborištu. Inspiratori zločina bili su ustaški natporučnik Jure Kutnjak i ustaški emigrant Mladen Marković. Poznata su imena dijela počinitelja zločina. Zločin je preživio Milutin Lovrić koji je o ovom događaju svjedočio nakon rata<ref>[http://www.jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/zatezalo-radio-sam-svoj-seljacki-i-kovacki-posao.pdf Zatezalo (2005), 142.]</ref>
 
* '''31. srpnja 1941''': Strijeljanje 15 stanovnika sela [[Bobota]] pokraj [[Vukovar]] a na lokalitetu Dudik na obodu Vukovara. Ova lica uhićena su 26. srpnja 1941. prilikom racije u Boboti. Zločin je proveden pod opravdanjem kažnjavanja " pomagača organizirane komunističke zavjere ". Publicirana su imena stradalih. <ref> Lazić, Majski (1977) 0,53-58. </ref>
 
* '''31. srpnja 1941''': Ubojstvo 74 srpskih stanovnika sela [[Ploča]] pokraj [[Gračaca]], bez obzira na spol i dob. Publicirani su poimenični podaci o stradalima. <ref> ŽFT Gračac (1986) 0,992 do 1004. </ref>
*'''Kraj srpnja 1941:''' Masovno stradanje srpskog stanovništva [[Cazinska krajina | Cazinske krajine]] na stratištu [[Garavice]] pokraj [[Bihać]] a. U pitanju su zločini nad odraslim muškim stanovništvom, da bi od početka kolovoza 1941. ustaše započele istrebljenje cjelokupnog srpskog stanovništva na ovom području. Publicirani su poimenični podaci o stradanju stanovništva Cazinske krajine na Garavicama, krajem srpnja 1941. Kotar Bihać: [[Donja Gata]] (64), [[Gornja Gata]] (22); kotar Cazin: [[Bukovica (Cazin) | Bukovica]] (23), [[Rujnica]] (89), [ [Gradina (Cazin) | Gradina]] (14), [[Vrelo (Cazin) | Vrelo]] (23), [[Mutnik]] (1). Poznat je datum stradanja muškog stanovništva cazinskih sela [[Krndija]] (35) i [[Tržačka Raštela]] (23) na Garavicama (31. srpnja 1941). Najodgovorniji za provedbu tih zločina bili su ustaški funkcioner [[Ljubomir Kvaternik]], veliki župan velike župe Krbave i psát, i ustaški poručnik [[Enver Kapetanović]]. Zločine su izvršili ustaše s područja Bihaća i Cazina. <ref> [Http://www.znaci.net/00003/587.htm Miljković (2011) 0,42-44.] </ref>
 
▲*'''Kraj srpnja 1941:''' Masovno stradanje srpskog stanovništva [[Cazinska krajina]] e na stratištu Vučja jama u šumi Osoj nedaleko od sela [[Vrsta]] pokraj [[Bihać]] a. U pitanju su zločini nad odraslim muškim stanovništvom. Publicirani su poimenični podaci o stradanju stanovništva Cazinske krajine na ovom stratištu, krajem srpnja 1941. Kotar Cazin: [[Mutnik]] (25), [[Ćoralići]] (15), [[Selište (Cazin) | Selište]] (13), [[Rujnica (Cazin) | Rujnica]] (8), [ [Gradina (Cazin) | Gradina]] (6), [[Jankovac (Cazin) | Jankovac]] (7), [[Zlopoljac]] (6), [[Bukovica]] (5). Kotar Bihać: [[Donja Gata]] (5), [[Gornja Gata]] (2), [[Vrsta]] (4), [[Bugar]] (1). Sa stratišta su uspjeli pobjeći Đuka Petković i Đuro Mudrinić, koji su poslije rata svjedočili o svom iskustvu. Najodgovorniji za provedbu tih zločina bili su ustaški funkcioner [[Ljubomir Kvaternik]], i ustaški poručnik [[Enver Kapetanović]]. Zločine su izvršili ustaše s područja Bihaća i Cazina. <ref>[http://www.znaci.net/00003/587.htm Miljković (2011) 0,47-49.]</ref>
 
*'''Kraj srpnja 1941:''' Masovno stradanje srpskog stanovništva na području kotara [[Bihać]]. Ustaše su prethodno (24. lipnja 1941.) protjerali cjelokupno srpsko i židovsko stanovništvo iz grada Bihaća. Najintenzivniji zločini na području istočnog dijela kotara Bihać (sela istočno od desne obale Une) odgodili su se od 27. srpnja 1941. Tada je u selu [[Ripač]] uhićeno 19 muškaraca, u [[Hrgar]] u 10, u [[Pritoka | Pritoci]] oko 150, u [[Lipa (Bihać) | Lipi]] 32, u [[Ripač | Ripču]], [[Golubić (Bihać) | Golubiću]] i okolnim selima oko 30, au [[Račić | Račiću]] i [[Lohovo | Lohovu]] oko 400. Dio uhićenika je ubijen na Zabaricama pokraj Ripča, dio u Kulen Vakufu, a najveći broj u Garavicama pokraj Bihaća, krajem srpnja iu prva dva dana kolovoza 1941. Mnogi su iskusili boravak i mučenje u ustaškom zatvoru Kula u Bihaću.Najodgovorniji za provođenje ovih zločina bili su ustaški funkcioner [[Ljubomir Kvaternik]], i ustaški poručnik [[Enver Kapetanović]]. <ref>[http://znaci.net / 00003/508.htm Bokan (1988) 0,68-74.]</ref>
 
*'''Kraj srpnja 1941:''' Masovno stradanje srpskog stanovništva s područja kotara [[Bosanska Krupa]]. Uhićenja su najprije započela u Bosanskoj Krupi gdje su uhićeni lokalni srpski stanovnici, uključujući čitave obitelji. Zatim su uhićenja nastavljena 25. srpnja u obližjim selima, osobito u [[Vranjska | Vranjskoj]]. Tijekom 28. srpnja, kada je bio pazarni dan, u Krupi su uhićeno oko 80 srpskih seljaka iz okoline (Mali Radić, Hašani, Suvaja, Vojevac, Gudavac, Srednji Bušević, Gornji Bušević, Veliki Dubovik, Mali Dubovik, Jasenica). Zločini su provođeni u selima, na licu mjesta, u Bosanskoj Krupi, kao i na stratiištu na Crnom jezeru. Dio ubijenih pobacano je u rijeku Unu. <ref>Bosansko-krupska općina u ratu i revoluciji (1969) 0,61-62.]</ref> Objavljeni su poimenični podaci o stradanju srpskog stanovništva u selima na lijevoj obali Une u kotaru Bosanska Krupa: [[Perna (Bosanska Krupa, BiH)|Perna]] (46), [[Podgomila]] (81), [[Pištaline]] (15). Osim stanovništva s lijeve obale Une, stradalo je i stanovništvo kotara Bosanska Krupa s desne obale ove rijeke. Također, publicirani su poimenični podaci o 302 stradala lica srpske nacionalnosti, koji su bili stanovnici grada Bosanska Krupa, a koji su život izgubili 1941. Većina njih stradala je krajem srpnja i početkom kolovoza 1941. <ref>[http://www.znaci.net/00003/587.htm Miljković (2011) 0,53-56,325-330.]</ref> Ustaše su 28. srpnja 1941. pohvatali oko 120 srpskih muškaraca s područja sela u istočnom dijelu kotara Bosanska Krupa: [[Jasenica (Bosanska Krupa, BiH)|Jasenica]], [[Velika Jasenica]], [[Gorinja]], [[Benakovac]]. Ovi ljudi su potom odvedeni u Bosansku Krupu gdje su mučeni u improviziranim ustaškim zatvorima i potom pobijeni u gradu, a dijelom i na Crnom jezeru.<ref>[http://znaci.net/00003/508.pdf Bokan (1988), 55-60.]</ref> Zločin na stratištu Crno jezero preživo je [[Rade Brkić]] iz [[Jelašinovci|Jelašinovaca]], kasnije proglašen za narodnog heroja kao partizanski borac, koji je poslije rata svjedočio o svom iskustvu.<ref> Brkić (1977),316-319. </ref> Najodgovorniji za organiziranje ovih zločina bili su ustaški veliki župan [[Ljubomir Kvaternik]] i ustaški logornik u Bosanskoj Krupi [[Husejin Muratbegović]], a za provođenje zločina najodgovorniji su bili ustaški poručnik [[Enver Kapetanović]] i ustaški natporučnik Nikola Orešković.<ref>[http://www.znaci.net/00003/587.htm Miljković (2011) 0,53-56,325-330.]</ref>
 
*'''31. srpnja - 1. kolovoza 1941:'''Ubojstvo većeg broja srpskih stanovnika na području [[Prijedor]]a i okolnih sela. Publicirani su poimenični podaci o 220 ubijenih osoba koji su stradali u Prijedoru, među kojima je bio velik broj željezničkih radnika, uključujući i stanovnike okolnih naselja. Ustaše su blokirale grad i pohapsile odrasle srpski muškarce. Ubojstva su vrpena na nekoliko lokacija u gradu iu neposrednoj okolici grada. Prema dostupnim podacima ustaše su posljednjih dana srpnja 1941. uhitili oko 60 rudara srpskih porijekla u rudniku Ljubija, koji su kasnije deportirani u [[Logor Jasenovac | logor Jasenovac]]. Ovo nisu jedini zločini ustaša na području kotara Prijedor krajem srpnja i početkom kolovoza 1941. Prema podacima Državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, na području kotara Prijedor u ovih nekoliko dana ubijeno je oko 700 ljudi. Zločini su nastavljeni u okolici Kozarca i Omarske u prvim danima kolovoza 1941.<ref>Ćurguz, Vignjević (1982),189-194.</ref>
Line 384 ⟶ 323:
== Kolovoz ==
 
*'''Početak kolovoza 1941:''' Osnovan [[Logor Kruščica | logoru Kruščica]] pokraj [[Vitez]] a. Prvo je u logoru zatočeno nekoliko desetina Srba koji su ubrzo (5. avgustakolovoza 1941) pobijeni. Potom je u logoru zatočeno oko 3.000 Židova, pretežno iz Sarajeva.<ref>[http://www.znaci.net/00003/480.htm Jakovljević (1977), II/157-167.]</ref><ref>[http://www.znaci.net/00001/191.htm Romano (1980),]</ref>
 
*'''Početak kolovoza 1941:''' Ustaše iz okoline [[Kostajnica | Kostajnice]] izvršili hvatanje oko 40 srpskih stanovnika sela [[Kukuruzari]]. Kako se navodi u literaturi, u hvatanju lokalnih Srba sudjelovao je i župnik iz Kukuruzara, Antun Lizatović, pripadnik ustaškog pokreta. Uhićene osobe potom su pobijena u na masovnom stratištu Bajića jame pokraj Kostajnice.<ref>[http://znaci.net/00003/549.htm Đurić (1988) 0,45-46.]</ref>
Line 432 ⟶ 371:
*'''2. kolovoza 1941:'''Stradanje 48 stanovnika sela [[Blagaj]] pokraj [[Kupres | Kupresa]]. Stradali seljaci su bačeni u jamu na Raičevoj kosi. <ref>[http://www.znaci.net/00003/559.htm Skoko (1991), 255.]</ref>
 
*'''2. kolovoza 1941:'''Ubojstvo 52 stanovnika zaseoka Rasoja pokraj [[Lovinac | Lovinca]] u Lici, bez obzira na spol i dob. Prethodno, 29. srpnja, ubijeno je 16 stanovnika Rasoja, koji su ubijeni uglavnom u [[Sveti Rok (Lovinac)|Svetom Roku]]. Svi ubijeni (i 29. srpnja i 2. kolovoza) bili su članovi obitelji Gnjatović. Publicirani su poimenični podaci o stradalima.<ref>ŽFT Gračac (1986),995-997.</ref>
 
*'''2. kolovoza 1941:'''Masovne likvidacije na stratištu pored željezničke postaje u selu [[Volinja]], između [[Dvor]] ai [[Kostajnica | Kostajnice]]. Na ovom stratištu ubijeno je 91 stanovnik sela [[Donji Kuljani]] i 26 stanovnika sela [[Volinja]], s područja kotara [[Dvor]] i nepoznat broj stanovnika sela [[Grdanovci]], [[Dobrljin]] i [ [Vodičevo]] sa područja kotara [[Bosanski Novi]]. Zločin su izvršile ustaše iz [[Zrinj]] a, [[Divuša | Divuša]] i [[Bosanska Kostajnica | Bosanske Kostajnice]]. <ref>[http://znaci.net/00003/549.htm Đurić (1988),42-46.]</ref>
Line 442 ⟶ 381:
*'''2. kolovoza 1941:'''Ubojstvo 28 žena, muškaraca i djece iz srpskih sela [[Katinovac]] pokraj [[Topusko | Topuskog]]. Publicirani su poimenični podaci o stradalima. Jačanjem partizanskog pokreta u selima istočno od Petrove gore, uključujući Katinovac i Crni Potok, lokalno stanovništvo bilo je pošteđeno ustaških upada i zločina sve do ustaško-domobranske ofanzive u proljeće 1942, kada je u ovim selima ubijen velik broj stanovnika. <ref> [http://znaci.net/00001/142.htm Baić (1980),540-541.] </ref>
 
*'''2. kolovoza 1941:'''Strijeljanje većeg broja srpskih muškaraca iz sela [[Pištanica]] pokraj [[Ključ (BiH)|Ključ]] a. Zločin je izvršen u selu [[Vrhpolje]] od strane ustaša sa područja Ključa. U korištenoj literaturi ne navodi se broj stradalih. <ref> [http://znaci.net/00003/508.htm Bokan (1988), 67.]</ref>
 
*'''2. kolovoza 1941:'''Stradanje Židova grada [[Bugojno | Bugojna]]. Ustaše iz Bugojna odveli su odrasle židovske muškarce iz grada u susjedno naselje [[Gračanica (Bugojno) | Gračanica]] gdje su ih pobili klanjem, 2. kolovoza 1941. Židovske s djecom kasnije su stradale u ustaškom logoru. U korištenoj literaturi ne navodi se broj stradalih, osim napomene da je u Bugojnu živjelo 11 židovskih obitelji koje su stradale u ratu. <ref>Pinto (1987), 181.</ref>
 
*'''2-4. kolovoza 1941:'''Stradanje srpskog stanovništva sela [[Smiljan]] pokraj [[Gospić|Gospića]], pretežno žena i djece. Publicirani su poimenični podaci o stradalom stanovništvu po zaseocima. U zaseoku Bogdanić 2-3. kolovoza ubijeno je 96 stanovnika, u zaseoku Ljutača 2. kolovoza ubijeno je 18 stanovnika, u zaseoku Smiljan najmanje 53 stanovnika, u zaseoku Smiljansko Polje najmanje 107 stanovnika pretežno 3. kolovoza, u zaseoku Zablato 2. kolovoza ubijeno je najmanje 57 stanovnika, u zaseoku Selište ubijena su 3 stanovnika (u Selištu je 10-15. kolovoza 1941. ubijeno 36 stanovnika). U navedenim zaseocima sela Smiljan, početkom kolovoza 1941, ubijeno je najmanje 370 stanovnika. Prema publiciranim poimeničnim podacima, ustaše su na području seoske općine [[Smiljan]] tijekom Drugog svjetskog rata ubile 583 stanovnika. <ref>ŽFT Gospić-Perušić (1989),1132-1151.</ref>
 
*'''2.-3. kolovoza 1941:''' Pokolj na mostu na rijeci Uni između [[Matijevići | Matjevića]] i [[Bosanski Novi | Bosanskog Novog]]. Zločin su izvršile ustaše iz Bosanskog Novog i pristigle ustaše iz Zagreba. Žrtve su bili srpski civili s područja kotareva Bosanski Novi i Dvor. Toga dana ubijena su 24 stanovnika sela [[Matijevići (Dvor na Uni) | Matijevići]] pokraj [[Dvor na Uni | Dvora]].<ref>Nidžović-Džakula, Smoljenović (2002), 59.</ref> Najveći broj ubijenih poticao je iz Bosanskog Novog i okolnih seoskih naselja. Žrtve su ubijane i bacane u Unu. Također, narednog dana, ubojstva su vršena u Bosanskom Novom, a žrtve su bacane u Sanu. Procjenjuje se da je na ovaj način 0,2-3 kolovoza 1941, ubijeno više stotina ljudi.<ref>[http://znaci.net/00003/549.htm Đurić (1988) 0,42-46.]</ref>
 
*'''2.-3. kolovoza 1941:'''Ubojstvo 11 žena i djece u [[Ljubovo | Ljubovu]] pokraj [[Korenica | Korenice]]. Publikovani su podaci o stradalima.<ref>[http://znaci.net/00003/489.htm Knežević (1979),277-285.]</ref>
 
*'''2.-3. kolovoza 1941:'''Uhićenje 85 željezničara srpske nacionalnosti na željezničkoj stanici [[Moravice|Srpske Moravice]]. Uhićenici će kasnije biti ubijeni u [[Logor Jadovno | logoru Jadovno]]. Poslijeratni poimenični podaci govore o 63 uhićena željezničara.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=113503 Škiljkan (2011),362-363.]</ref>
 
*'''2.-3. kolovoza 1941:'''Stradanje srpskog stanovništva, bez obzira na spol i dob u [[Bosanski Novi | Bosanskom Novom]]. U literaturi se ističe da je 2. kolovoza zaklano oko 250 ljudi u Novom, a sljedećeg dana zaklano i strijeljano oko 380, pri čemu je veća grupa ubijenih bačena u rijeku Sanu. Ove visoke brojke nisu poimenično potkrijepljene u publikaciji iz koje se navode ovi podaci.<ref>Ćurguz, Vignjević (1982), 199.</ref>
Line 468 ⟶ 407:
*'''2.-8. kolovoza 1941:'''Stradanje 38 srpskih stanovnika sela [[Ostrvica (Gospić) | Ostrvica]] pokraj [[Gospić]] a, bez obzira na spol i dob. Mještani su ubijani klanjem i strijeljanjem, pretežno u Ostrvici, a manjim dijelom u Vrebačkoj planini i Ribniku. Selo je 1941-1945. imalo ukupno 98 civilnih žrtava rata. Publicirani su poimenični podaci o stradalima. <ref> ŽFT Gospić-Perušić (1989),1090-1093.</ref>
 
*'''3. kolovoza 1941:'''Strijeljanje 45 stanovnika sela [[Dabar (Sanski Most), BiH)| Dabar]] pokraj [[Sanski Most | Sanskog Mosta]] na stratištu Šušnjar. Publicirani su poimenični podaci o stradalima. <ref> Crnomarković (1988), 40. </ref>
 
* '''3. kolovoza 1941:''' Ubojstvo 58 srpskih stanovnika sela [[Buhača]] pokraj [[Cetingrad|Cetingrada]], kotar [[Slunj]], bez obzira na spol i starost. Zločin nad lokalnim stanovništvom izvršen je na lokaciji [[Mehino stanje]], nedaleko od sela [[Maljevac]], između Cetingrada i Velike Kladuše. Ubojstva stanovnika Buhače na Mehinom stanju započela su još 27. srpnja i trajala su do 5. kolovoza, ali je najveći broj stanovnika ubijen 3. kolovoza 1941. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.<ref>[http://www.znaci.net/00003/497.htm ŽFT Slunj-Veljun (1988), 985-989.]</ref>
Line 482 ⟶ 421:
* '''3.-5. kolovoza 1941:''' Ubojstvo 61 srpskog stanovnika sela [[Maljevac]] pokraj [[Cetingrad|Cetingrada]], kotar [[Slunj]], bez obzira na spol i starost. Zločin nad lokalnim stanovništvom izvršen je na lokaciji Mehino stanje. Ubojstva stanovnika Maljevca na Mehinom stanju započela su još 30. srpnja kada je ubijeno 37 lokalnih muškaraca. Selo Maljevac imalo je ukupno 273 žrtve fašističkog terora (najveći broj mještana pobili su ustaše). Tijekom 1942, 73 stanovnika Maljevca stradalo je u [[Logor Stara Gradiška|logoru Stara Gradiška]]. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima. Daljnji tijek ustaških zločina u kotaru Slunj spriječio je narodni ustanak i njegovo ubrzano prerastanje u partizanski ustanak, već u drugoj polovini kolovoza 1941.<ref>[http://www.znaci.net/00003/497.htm ŽFT Slunj-Veljun (1988), 1003-1010.]</ref>
 
* '''4. kolovoza 1941:''' Stradanje stanovnika sela [[Opličići]] pokraj [[Stolac (BiH)|Stoca]]. Ustaše iz Stoca i okoline, na čelu sa rojnikom [[Stojan Raguž|Stojanom Ragužom]], pokupili su oko 350 stanovnika Opličića, muškaraca, žena i djece i otjerali ih u Domanoviće. Uskoro su žene i djeca pušteni kućama, a muškarci su sprovedeni na Bivolje brdo gdje su živi bačeni u jamu (prethodno su mučeni u zatvoru u Domanovićima). Ukupno je na Bivoljem brdu ubijeno 38 muškaraca (Marko Ijačić je uspeo da pobjegne),a 10 opličićkih muškaraca je sprovedeno preko Neretve i ubijeno u blizini [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]]. Istog dana grupa od 14 stanovnika Opličića pohvatana je u naknadnom pretresu sela. Oni su pobijeni u blizini [[Aladinići|Aladinića]]. Istog dana u Opličićima su ubijeni svi članovi porodice Peša (9 lica). Poznata je struktura počinitelja zločina.<ref>[http://www.znaci.net/00003/559.htm Skoko (1991), 187-222.]</ref>
 
* '''4. kolovoza 1941:''' Pokolj nad 29 stanovnika trebinjskih sela [[Grebeš]], [[Glavinići]], [[Begović Kula]], [[Banjevci]] i [[Police]], izvršen na željezničkoj postaji u [[Čapljina|Čapljini]]. Poznata su imena stradalih i počinitelja zločina.<ref>[http://www.znaci.net/00003/559.htm Skoko (1991), 237-238.]</ref><ref>[http://znaci.net/zb/4_25_1.htm Zločini NDH (1993), 447.]</ref>
Line 498 ⟶ 437:
* '''4.-5. kolovoza 1941:''' Drugi pokolj u glinskoj crkvi. Ustaške vlasti su 2. kolovoza 1941. na području kotara Vrginmost razglasile da se naređuje da se svi odrasli srpski muškarci (stariji od 16 godina) sutradan moraju sakupiti u Vrginmostu radi prekrštavanja u katoličku vjeru. Pozivu se odazvao znatan broj muškaraca uplašen prijetnjama o sankcioniranju onih koji se ne odazovu pozivu i, također, zastrašen prethodnim događajima (hapšenja i nestanaka mnogih Srba na području Topuskog i Gline). Iz Gline i Topuskog je 3. kolovoza pristigla grupa ustaša koja je zarobila prispjele Srbe. Sutradan, 4. kolovoza , uhićeni muškarci su deportirani kamionima za Glinu gdje su većim dijelom poklani u pravoslavnoj crkvi, u noći 4-5. kolovoza , dok je jedan dio pobijen na lokaciji Latinovo između Marinbroda i Novog Sela Glinskog. U ubijanju su sudjelovali ustaše iz Gline i okolnih sela (Prekopa, Marinbrod, Novo Selo Glinsko, Kihalac, Graberje), na čelu sa ustaškim tabornikom iz Gline, [[Nikola Vidaković|Nikolom Vidakovićem]]. Na osnovu dosadašnjih istraživanja objavljena su imena 1.038 osoba pobijenih 4-5. kolovoza u glinskoj crkvi i, manjim dijelom, na stratištu Latinovo. [[Brnjavac]] - 46 žrtava; [[Vrginmost]] - 3; [[Gornji Sjeničak]] - 3; [[Mala Trepča]] - 5; [[Ostrožin]] - 1; [[Pješćanica]] - 108; [[Podgorje]] - 49; [[Slavsko Polje]] - 136; [[Crevarska Strana]] - 70; [[Poljani]] - 5; [[Batinova Kosa]] - 94; [[Blatuša]] - 135; [[Bukovica]] - 89; [[Čemernica]] - 294. Daljnji tijek ustaških zločina na području Vrginmosta umnogome je osujetio partizanski ustanak.<ref>Aralica (2010), 247-259.</ref><ref>[http://www.znaci.net/00001/142.htm Baić (1980), 259-907.]</ref> Broj ubijenih bio bi veći da pripadnici partizanske čete iz sela [[Stipan]], na čelu sa [[Nikola Vidović|Nikolom Vidovićem]], nisu zabranili seljacima [[Stipan|Stipana]] i [[Ostrožin|Ostrožina]] da se odazivaju na pokrst i da krenu u pravcu Vrginmosta.<ref>Maslić (2010), 71.</ref>
 
* '''4.-13. kolovoza 1941:''' Ubojstvo 101 stanovnika sela [[Krš (Perušić)|Krš]] pokraj [[Perušić|Perušića]], bez obzira na spol i uzrast. Ubojstva su izvršena u selu Krš, u šumi Obljaj i u [[Gornji Kosinj|Gornjem Kosinju]]. Najveći broj žrtava ubijen je 7-9. kolovoza. Prema objavljenim poimeničnim podacima selo Krš, 1941-1945, imalo je 262 žrtve fašističkog terora.<ref>ŽFT Gospić-Perušić (1989), 1152-1159.</ref>
 
* '''5. kolovoza 1941:''' Stradanje 184 stanovnika [[Donji Malovan|Donjeg]] i [[Gornji Malovan|Gornjeg Malovana]] pokraj [[Kupres|Kupresa]]. Ubijeni su bačeni u jamu na Borovoj glavi.<ref>[http://www.znaci.net/00003/559.htm Skoko (1991), 255.]</ref>
Line 506 ⟶ 445:
* '''5.-6. kolovoza 1941:''' Pripadnici Hrvatskog domobranstva pod zapovjedništvom potpukovnika Neubergera nastupajući protiv ustanika na području između [[Bosanski Novi|Bosanskog Novog]] i [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]] i u selima istočno od Krupe, pohvatali su "mnoge seljake i poveli ih u Krupu kao taoce. U Krupi su ih ustaše preoteli od domobrana, poklali i bacili u rijeku Unu." U korištenoj literaturi se ne navodi broj stradalih.<ref>[http://znaci.net/00003/508.htm Bokan (1988), 129-130.]</ref>
 
* '''5.-7. kolovoza 1941:''' Stradanje stanovništva srpskih sela [[Divoselo]] i [[Lički Čitluk (Gospić)|Čitluk]] pokraj [[Gospić]]a. Gospićke ustaše (Lički zdrug) pod zapovjedništvom [[Ivan Devčić Pivac|Ivana Devčića Pivca]], 5. kolovoza 1941. izvršili su prepad na zbjeg stanovnika ova dva sela na lokaciji Kruškovače, iznad Divosela. Tijekom prepada jedan dio civila uspio se spasiti bijegom. Međutim, ustaše su u Kruškovačama ubili najmanje 295 lica (265 iz [[Divoselo|Divosela]], 25 iz [[Lički Čitluk (Gospić)|Čitluka]] i 5 iz [[Ornice|Ornica]]). Istovremeno, 5. avgusta, u [[Divoselo|Divoselu]] spaljeno je 17 stanovnika, prilikom pljačke i paljenja sela. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima. Većina stradalih bili su žene, djeca i starci. Sutradan, 6. kolovoza, ustaše su uhvatili 53 stanovnika [[Divoselo|Divosela]], koji su uspjeli pobjeći iz ustaškog obruča na Kruškovačama. Ustaše su ove ljude zaklane, ali i žive, pobacali u Jarčju jamu na Velebitu. Iz jame se uspjelo izvući 5 lica. Objavljena su imena 48 ubijenih Divoseljana, uključujući 25 djece. Jedan dio zbjega (57 izbjeglica iz Divosela i 9 iz Čitluka) uputili su se preko Velebita u selo [[Šibuljina]] na obali mora, nastanjeno srpskim stanovništvom. Međutim, tamo su ih 7. kolovoza pohvatali ustaše. U literaturi se navodi da su ova lica potom umorena glađu i žeđu u improviziranom zatvoru u crkvi u Šibuljini. Objavljena su imena stradalih. Ovo nisu jedina stradanja stanovništva navedena dva sela tijekom Drugog svjetskog rata. Prema poimeničnom registru [[Divoselo]] je imalo 997 žrtve fašističkog terora (ŽFT), 122 pala borca NOVJ (PB) i 6 umrlih od tifusa (UT), [[Lički Čitluk (Gospić)|Čitluk]] 133 ŽFT, 22 PB i 7 UT.<ref>Rajčević (1989), 209-230.</ref><ref>ŽFT Gospić-Perušić (1989), 1046-1188.</ref>
 
* '''6. kolovoza 1941:''' Stradanje 70 logoraša [[Logor Kruščica|logora Kruščica]] pokraj [[Vitez|Viteza]]. NDH izvori spominju navodnu pobunu logoraša u kojoj je ubijeno 29 zatočenika, dok je 41 zatvorenik potom osuđen na smrt od strane prijekog suda.<ref>[http://znaci.net/zb/4_25_1.htm Zločini NDH (1993), 471.]</ref><ref>Peršen (1990), 102.</ref> Drugi izvori spominju ubojstvo 98 srpskih zatočenika u [[Logor Kruščica|logoru Kruščica]]. Prema dostupnim podacima 74 ubijena lica su bila podrijetlom sa [[Pale|Pala]], a 24 iz [[Zenica|Zenice]].<ref>[http://www.znaci.net/00003/480.htm Jakovljević (1977), II/157-167.]</ref>
Line 512 ⟶ 451:
* '''6. kolovoza 1941:''' Ubojstvo 8 seljaka iz sela [[Niševići]] pokraj [[Prijedor|Prijedora]], prema izvorima NDH.<ref>[http://znaci.net/zb/4_25_1.htm Zločini NDH (1993), 564-566.]</ref>
 
* '''6. kolovoza 1941:''' Prilikom prodora ustaša, pripadnika Hrvatskog domobranstva i oružništva NDH ka ustaničkim uporištima u Podgrmeču, prema dostupnim podacima, uhvaćeno i ubijeno oko 100 stanovnika sela [[Slatina (Sanski Most, BiH)|Slatina]], [[Antonića Brdo]] i [[Halilovci]], nedaleko od [[Budimlić Japra|Budimlić Japre]].
 
* '''6.-9. kolovoza 1941:''' Paljenje i pljačka naselja [[Lušci Palanka]], [[Miljevci]], [[Praštale]], [[Predojevića Glavica]], u [[Podgrmeč]]u. Tada je iz ovih naselja odveden nepoznat broj stanovnika i pobijen od strane ustaša. Najveći dio stanovnika uspio se zajedno sa ustanicima povući prema Grmeču. Ustanici su spriječili upad ustaša u selo [[Jelašinovci]], nanoseći neprijatelju gubitke. Nedugo potom ustanici su se vratili na ovo područje koje je dugo vremena ostalo van domašaja fašističkih formacija.<ref>[http://znaci.net/00003/508.htm Bokan (1988), 131-132.]</ref>
Line 538 ⟶ 477:
* '''10. kolovoza 1941:''' Ubojstvo većeg broja srpskih civila, uključujući žene i djecu, u selima [[Rakovica]] i [[Blažuj]] pokraj [[Sarajevo|Sarajeva]]. Prema objavljenim podacima, u Rakovici je ubijeno 125, a u Blažuju 25 stanovnika.<ref>[http://www.znaci.net/00003/480.htm Jakovljević (1977), II/157-167.]</ref>
 
* '''11. kolovoza 1941:''' Stradanje stanovništva sela [[Tasovčići]], [[Klepci]], [[Loznica]] i [[Višići]] pokraj [[Čapljina|Čapljine]]. Pohvatano stanovništvo sprovedeno je u Tasovčiće, u privremeni logor ("Silos"). Procjenjuje se da je više stotina osoba pohvatano u ovim selima. Ustaše su ubrzo pustili većinu žena i djece iz logora (pojedine žene i djevojke su silovane), tako da je u "Silosu" ostalo zatočeno oko 200 muškaraca, od kojih je 107 bilo iz Klepaca. Oni su u noći između 11. i 12. kolovoza otjerani na Bivolje brdo pokraj Domanovića gdje su bačeni u jamu. Poznati su podaci o dijelu počinitelja zločina.<ref>[http://www.znaci.net/00003/559.htm Skoko (1991), 222-225.]</ref>
 
* '''11. kolovoza 1941:''' Stradanje stanovnika sela [[Čavaš]] u [[Popovo polje|Popovom polju]] u Hercegovini. Ustaše iz Stolca i lokalni ustaše iz Čavaša na čelu sa Markom Katićem i Vidom Skaramucom, ubili su 102 lica iz ovog sela. Većina srpskih stanovnika iz Čavaša nije našla utočište na obližnjim planinama jer je vjerovala da će biti pošteđena stradanja zbog prelaska na katoličku vjeru. Većina ubijenih bili su žene i djeca.<ref>[http://www.znaci.net/00003/559.htm Skoko (1991), 238-240.]</ref><ref>[http://znaci.net/zb/4_25_1.htm Zločini NDH (1993), 529-531, 533-535.]</ref>
Line 544 ⟶ 483:
* '''11. kolovoza 1941:''' Ustaše ubili 11 Srba iz [[Šid|Šida]] i njihove leševe bacili u Dunav pokraj [[Ilok|Iloka]].<ref>[http://znaci.net/zb/4_25_1.htm Zločini NDH (1993), 529-531, 551-554.]</ref>
 
* '''11. kolovoza 1941:''' Ustaše ubili oko 30 seljaka iz sela u okolini [[Banja Luka|Banje Luke]]: [[Prijakovac]], [[Ranići]] i [[Turjak (Bosanska Gradiška, BiH)|Turjak]].<ref>[http://znaci.net/zb/4_25_1.htm Zločini NDH (1993), 557-558.]</ref>
 
* '''11.-13. kolovoza 1941:''' Uhićenje oko 120 lica srpske nacionalnosti u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]] i neposrednoj okolini, 11. kolovoza 1941. Od ovog broja desetak lica je oslobođeno, tako da je 13. kolovoza 109 uhićenih transportirano u logor u Sisku, odakle su uhićenici nakon nekoliko dana sprovedeni u Srbiju.<ref>[http://www.inisbgd.co.rs/celo/2009_3.pdf Škiljan (2009), 37-38.]</ref><ref>Mirković (2002), 116-119.</ref>
Line 556 ⟶ 495:
* '''19. kolovoza 1941:''' Ubojstvo 42 stanovnika sela [[Gojkovac]] pokraj [[Cetingrad|Cetingrada]] (kotar [[Slunj]]). Većina ubijenih bili su žene i djeca. Među stradalima bilo je 14 djece. Jedan dio stradalih ubijen je u selu Gojkovac, dok je većina ubijena u selu Begovo Brdo. Zločin su izvršili ustaše iz susjednih sela Ruševica, Glinice, Batnoga i Cetingrad. Nekoliko stanovnika sela je preživjelo pokolj o čemu su svjedočili nakon rata. Ovoga dana ukupno su ustaše pobile i poklale 146 srpskih seljaka, mahom žena, djece i staraca iz sljedećih sela u okolini Cetingrada: Gojkovac - 42, Glinice - 17, Begovo Brdo - 1, Donja Žrvnica - 1, Gornja Žrvnica - 5, Ruševica - 10, Dunjak - 2, Klokoč - 9, Krstinja - 2, Donja Brusovača - 21, Kusaja - 5, Lipovac Krstinjski - 7, Prisjeka - 2, Johovo - 8, Rajić Brdo - 1, Gejkovac - 2, Mracelj - 3, Široka Rijeka - 3 i Jagrovac - 1. Poznata su imena pojedinih počinitelja zločina. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.<ref>[http://www.znaci.net/00003/497.htm ŽFT Slunj-Veljun, 993-994.]</ref><ref>[http://www.jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/zatezalo-radio-sam-svoj-seljacki-i-kovacki-posao.pdf Zatezalo (2005), 72-75.]</ref>
 
* '''21. kolovoza 1941:''' Ubojstvo 24 srpska stanovnika sela [[Pavići (Vojnić)|Pavići]] pokraj [[Vojnić|Vojnića]]. Većina ubijenih bili su žene i djeca.<ref>[http://www.jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/zatezalo-radio-sam-svoj-seljacki-i-kovacki-posao.pdf Zatezalo (2005), 70-72.]</ref>
 
* '''21.-22. kolovoza 1941:''' U [[Logor Jasenovac|logor Jasenovac]] I, u [[Bročice|Bročicama]], internirani prvi zatočenici. Sistem logora Jasenovac obuhvaćao je nekoliko logora i veći broj stratišta na odvojenim lokacijama od kojih su najpoznatiji logor u ciglani u mjestu Jasenovac i logor u tvrđavi Stara Gradiška, kao i stratište u Donjoj Gradini. Prema posljednjim podacima Muzeja žrtava genocida (11. ožujka 2013.), muzej raspolaže sa poimeničnim podacima o preko 88.000 žrtava logora.<ref>[http://www.novossti.com/2013/05/dragan-cvetkovic-jasenovac-je-paradigma-stradanja/ Jovanović (2013)]</ref> Znanstveno zasnovana pretpostavka podrazumijeva da je potencijalni broj žrtava KL Jasenovac iznosio između 122.300 i 130.100.<ref>[http://www.inisbgd.co.rs/celo/2007_4.pdf Cvetković (2007), 162.]</ref>
Line 590 ⟶ 529:
== Rujan ==
 
* '''početak rujna 1941:''' Masovno stradanje srpskog stanovništva u selima [[Pištaline]], [[Podgomila]], [[Perna (Bosanska Krupa, BiH)|Perna]] i [[Podvran]], nedaleko od [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]], na lijevoj obali Une. Većina stradalih bili su žene, djeca i starci. Prethodno, krajem srpnja 1941., ustaše su izvršili ubojstva nad jednim dijelom muškog stanovništva ovih naselja. Iz Pištalina je ubijeno 14, iz Perne 45, a iz Podgomile 81 muškarac. Pištaline su imale ukupno 1.369 žrtava fašističkog terora, Podgomila 317, Perna 266, a Podvran 48. Većina ŽFT u ovim selima ubijena je upravo krajem kolovoza 1941. kada su istrijebljene i desetkovane mnoge obitelji. Žrtve su ubijane klanjem i kolektivnim spaljivanjem. Izvrštelji zločina bili su ustaše iz Pištalina i ustaških uporišta u okolini Bosanske Krupe i Cazina. Jedan dio stanovnika ovih sela, prije svega sela Perna, uspio je izbjeći na slobodni partizanski teritorij na desnoj obali Une. Objavljeni su poimenični podaci o stradalim stanovnicima ovih naselja.<ref>[http://www.znaci.net/00003/587.htm Miljković (2011), 117-134.]</ref>
 
* '''2. rujna 1941:''' U selu [[Drozgometva]] pokraj [[Hadžići|Hadžića]] ubijeno od strane ustaša 84 srpskih stanovnika, od kojih su 10 strijeljani na Vracama u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>[http://www.znaci.net/00003/480.htm Jakovljević (1977), II/157-167.]</ref> Podaci oružništva NDH poimenice navode 55 ubijenih lica u Drozgometvi, od čega 34 iz ovog sela, 4 iz sela Vrančići, a 17 iz sela Bare. Među imenovanih 55 lica većina su bili odrasli muškarci, a navode se i podaci za 5 djece.<ref>[http://znaci.net/zb/4_25_1.htm Zločini NDH (1993), 697-700.]</ref>
Line 598 ⟶ 537:
* '''2. rujna 1941:''' Strijeljanje komunista Ivana Mažara u [[Petrinja|Petrinji]].<ref>SZ Hrvatska (1981), 177.</ref>
 
* '''2.-3. rujna 1941:''' Pokušaj ustaško-domobranskih snaga da potisnu ustanike iz sela na desnoj obali Une u blizini [[Bosanska KrupeKrupa|Bosanske Krupe]]: [[Veliki Radić]], [[Mali Radić]], [[Vranjska]], [[Vučijak (Bosanska Krupa)|Vučijak]]. Ustaško-domobranske snage su 3. rujna prodrli u Veliki Radić, zapalili selo, ali su se morali povući uslijed akcije ustaničkih snaga, pri čemu su napadači pretrpjeli gubitke. Lokalno stanovništvo je na vrijeme evakuirano.<ref>[http://znaci.net/00003/508.htm Bokan (1988), 180.]</ref>
 
* '''3. rujna 1941:''' U [[Logor Kruščica|logor Kruščica]] internirano oko 500 sarajevskih Židova, muškaraca, žena i djece. Sljedeća grupa sarajevskih Židova upućena je u logor Kruščica 9. rujna 1941. U ovoj grupi je također bilo oko 500 lica. Položaj zatočenika logora Kruščica bio je vrlo težak. Zatočenici su bili izloženi namjernom izgladnjivanju, očajnim higijenskim i zdravstvenim prilikama i teškom fizičkom radu, uz zlostavljanja i mučenja od strane uprave logora i straže. Logor u Kruščici rasformiran je početkom listopada 1941, nakon čega je došlo do masovnog odvođenja zatočenika ovog logora u druge ustaške logore. Prvi transport logoraša iz Kruščice, u kom su bili muškarci, krenuo je 5. listopada za Jasenovac, a drugi transport, u kojem su bile žene i djeca, krenuo je narednog dana za [[Logor Lobor/Loborgrad|logor u Loborgradu]].<ref>[http://www.znaci.net/00001/191.htm Romano (1980), 130-132.]</ref>
Line 604 ⟶ 543:
* '''5.-6. rujna 1941:''' Stradanje stanovnika sela [[Srđevići]] pokraj [[Gacko|Gacka]]. Ustaše iz [[Fazlagića Kula|Fazlagića Kule]] i ustaško-domobranske snage iz Gacka napali su selo Srđevići. Većina stanovnika uspjela se skloniti na sigurno, ali je u proboju stradalo 20 osoba. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.<ref>[http://www.znaci.net/00003/559.htm Skoko (1991), 301.]</ref>
 
* '''7. rujna 1941:''' U selima [[Alipašin Most]] i [[Reljevo]] u neposrednoj blizini [[Sarajevo|Sarajeva]], 7. rujna 1941. ubijeno je oko 300 srpskih civila uključujući žene i djecu. Sutradan su ustaše ubili 6 stanovnika sela [[Kopito (Višegrad, BiH)|Kopito]] i spalili selo [[Sjemeć (Rogatica, BiH)|Sjemeć]], ali je njihovo daljnje nastupanje spriječila akcija partizana, zbog koje su se ustaše povukli iz Sjemeća. <ref>[http://www.znaci.net/00003/480.htm Jakovljević (1977), II/157-167.]</ref> U izvještaju oružništva NDH navode se imena za oko 60 stradalih iz [[Alipašin Most|Alipašinog Mosta]] i manjih okolnih sela, koji su ubijeni kolektivnim spaljivanjem u [[Reljevo|Reljevu]]. U istom izvještaju navodi se da su ustaše u selu [[Jošanica (Vogošća)|Jošanica]] zapalili 7 članova obitelji Koprivica.<ref>[http://znaci.net/zb/4_25_1.htm Zločini NDH (1993), 674-676.]</ref>
 
* '''7. rujna 1941:''' Prema podacima NDH oružništva (žandarmerije) u selu [[Krivoglavci]] pokraj [[Vogošća|Vogošće]] ubijeno 36 stanovnika kolektivnim spaljivanjem i zapaljeno je 29 kuća. Zločin su počinili ustaše iz Sarajeva na čelu sa logornikom Bećirom Lokmićem. U izvještaju se navode imena žrtava. Među ubijenima bilo je 13 djece.<ref>[http://znaci.net/zb/4_25_1.htm Zločini NDH (1993), 686-687.]</ref>
Line 618 ⟶ 557:
* '''14. rujna 1941:''' Ubojstvo 115 žena, djece i staraca u selu [[Perna]], smještenog između [[Vrginmost|Vrginmosta]] i Velike Kladuše, na Kordunu. Većina žrtava ubijena je klanjem i kolektivnim spaljivanjem. Selo je u potpunosti spaljeno. U proljeće 1942. ustaše su ubili 215 stanovnika Pecke. Selo je imalo ukupno 572 stradalih tijekom rata, od čega 388 žrtava fašističkog terora, od čega 170 djece. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.<ref>[http://znaci.net/00001/142.htm Baić (1980), 679-715.]</ref>
 
* '''16.-18. rujna 1941:''' Ubojstvo većeg broja lica srpske nacionalnosti u [[Jajce|Jajcu]]. Prema podacima oružništva NDH zločin se dogodio 16. rujna 1941. u pravoslavnoj u crkvi u gradu gdje je zaklano 158 osoba. Zločin su počinili ustaše iz Mostara i Gacka.<ref>[http://znaci.net/zb/4_25_1.htm Zločini NDH (1993), 718.]</ref> Prema jednom drugom izvoru NDH provenijencije zločin se dogodio u selu [[Podmilačje]] gdje su sprovedeni i pobijeni konfinirani Srbi iz Jajca (izvor navodi broj od 185 ubijenih). Ovaj izvor također potvrđuje da su zločin počinili hercegovački ustaše i navodi da su isti počinitelji prethodno, nepoznatog datuma u prvoj polovini rujna, izvršili pokolj nad "oko 165" srpskih stanovnika sela [[Jezero (Jajceopćina)|Jezero]] pokraj Jajca.<ref>[http://znaci.net/zb/4_25_1.htm Zločini NDH (1993), 767-773.]</ref> Treći izvor, koji je najpouzdaniji, govori da se zločin odigrao 18. rujna, ali ne u pravoslavnoj crkvi, već na nepoznatom mjestu, i da su ustaše na čelu sa vodnikom Ivanom Srdanovićem preuzeli 151 srpskog zatočenika koji su bili zatočeni u pravoslavnoj crkvi i potom ih odveli u nepoznatom pravcu.<ref>[http://znaci.net/zb/4_25_1.htm Zločini NDH (1993), 784-789.]</ref>
 
* '''16.-18. rujna 1941:''' Stradanje 135 stanovnika sela [[Blatuša]] pokraj [[Topusko|Topuskog]]. Ustaše su u dva bliska navrata, 16. i 18. rujna, izvršili upade u ovo selo, zapalivši skoro sve kuće i pobivši u samom selu i obližnjoj šumi velik broj stanovnika, pretežno žena i djece. Prethodno, početkom kolovoza 1941., u drugom pokolju u glinskoj crkvi ubijen je 131 muškarac iz Blatuše (prema drugim podacima riječ je o 135 muškaraca). Naredna stradanja dogodila su se u proljeće 1942. kada je narod Blatuše izbjegao na Petrovu goru, zajedno sa drugim stanovništvom Korduna. Istrijebljenje ukupnog stanovništva spriječeno je zahvaljujući partizanskom otporu. Selo je tijekom rata ukupno imalo 440 žrtava fašističkog terora, dok ukupan broj stradalih iznosi 485, odnosno 1/3 predratnog stanovništva. Objavljena su imena stradalih.<ref>[http://znaci.net/00001/142.htm Baić (1980), 307-329.]</ref>
 
* '''18. rujna 1941:''' Ubojstvo 12 stanovnika sela [[Slušnica]] pokraj [[Slunj|Slunja]]. Zločin se dogodio u samom selu. Prethodno, 30. srpnja i 4. kolovoza 1941., ustaše su ubili 21 stanovnika ovog sela. Selo je imalo ukupno 54 žrtve fašističkog terora. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima.<ref>[http://www.znaci.net/00003/497.htm ŽFT Slunj-Veljun (1988), 1116-1117.]</ref>
 
* '''19. rujna 1941:''' Prva zabilježena masovna uhićivanja Židova u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]]. Uhićen 31 Židov. Prethodno su Židovi bili diskriminirani, izloženi pljački i prisiljeni da napuste svoje domove u centralnim ulicama u gradu. Naredno masovno uhićivanje uslijedilo je 25.-27. prosinca 1941. kada su uhićeni svi preostali Židovi u gradu (ukupno 133 lica), koji su potom deportirani u logor Jasenovac gdje su likvidirani.<ref>[http://www.inisbgd.co.rs/celo/2009_3.pdf Škiljan (2009), 36-37.]</ref>
Line 628 ⟶ 567:
* '''19.-20. rujna 1941:''' Ubojstvo 15, pretežno starijih, lica na području [[Dabar (Sanski Most)|Dabra]] (mikroregija pokraj [[Sanski Most|Sanskog Mosta]]), prilikom napada ustaško-domobranskih snaga na ustanička uporišta. Ustaše i domobrani su u Dabru zapalili 104 kuće. Objavljena su imena stradalih.<ref>Crnomarković (1988), 51.</ref>
 
* '''19.-21. rujna 1941:''' Pokolj na području [[Bravsko]]g, između [[Ključ]]a i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Prema izvještaju oružništva (žandarmerije) NDH ustaše su ubili 189 stanovnika sela [[Bunara]], [[Jasenovac (Bosanski Petrovac, BiH)|Jasenovac]], [[Donje Polje (Bosanski Petrovac, BiH)|Donje Polje]]. Većina žrtava je spaljena. Spomenuta naselja su također spaljena.<ref>[http://znaci.net/zb/4_25_1.htm Zločini NDH (1993), 721.]</ref>
 
* '''20. rujna 1941:''' Transport odraslih židovskih muškaraca iz [[Zenica|Zenice]] u [[Logor Jasenovac|logor Jasenovac]]. U grupi transportiranih nalazila su se 44 lica, od kojih je samo troje preživjelo rat.<ref>Pinto (1987), 166.</ref>
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Kronologija_ustaških_zločina_1941."