Monarhizam: razlika između inačica

Od 19. stoljeća počinju se pojavljivati i prve političke stranke koje zastupaju monarhizam, te različite oblike odnosa unutar [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]]. Neke od njih su Ustavno liberalna stranka (unionisti), [[Stranka prava]], [[Čista stranka prava]], itd. U razdoblju od 1918. do 1941. godine monarhizam se svodi na podršku vladarske obitelji u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, jugoslavenski unitarizam i nacionalizam ili zalaganje za stvaranje vlastite autonomne jedinice pod nazivom Banovina hrvatska. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[NDH]] će kroz donošenje zakonskih odredbi o kruni Zvonimirovoj postati monarhija, te potpisivanjem Rimskih ugovora ustoličit će se novi kralj iz loze Savoj-Aosta. Od 1943. poglavnik NDH će zagovarati republikanizam, dok stvaranjem socijalističke Jugoslavije 1945. ona postaje službeno totalitarna socijalistička republika. Dolaskom višestranačja 1990. godine u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] će nastati i prva monarhistička stranka naziva [[Domovinska Građanska Stranka]] koja će biti ukinuta 2007. godine. Danas porastom popularnosti europskih monarhija i njihovih vladarskih obitelji i valdaravladara kao što su [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Vatikan]], [[Belgija]], [[Nizozemska]], [[Švedska]], [[Danska]], [[Norveška]], [[Španjolska]], [[Luksemburg]], itd. raste i broj pobornika monarhizma u Hrvatskoj, čija ideologija se temelji u tisućljetnoj monarhističkoj prošlosti hrvatskih kraljevina, kneževina i banovina.

U Hrvatskoj se nakon osamostaljenja javlja zamisao povratkao povratku tradicionalnog i povijesnog oblika kraljevine naspram republike je sve češći. Glavni razlog se temelji na tisućljetnom povijenom kontinuitetu monarhije (počevši od kneževina, te kroz kraljevinu od 925. do 1918.), kao i činjenici da Hrvatska svoju republikansku prošlost temelji u razdoblju [[Socijalistička Republika Hrvatska|socijalističke diktature]]. U Hrvatskoj monarhisti se dijele prema svojim pogledima na željeni ustroj monarhije, kao i na vladarsku lozu. Većinski dominira klasična tradicionalna i konzervativna struja koja se zalaže za legitimizam, prema ispitivanju najveću podršku u Hvratskoj ima kraljevska loza [[Habsburg|Habsburško-Lotarinška]].<ref>ABM: Monarhizam kao ideologija, str. 88.</ref>