Cirkus (antika): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →top: nova adresa |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 2:
{{slično|antičkom cirkusu|današnje značenje naziva|Cirkus}}
[[Datoteka:Grondplan Circus Maximus.jpg|mini|Tlocrt [[Circus Maximus|Circusa Maximusa]]]]
'''Cirkus''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''circus'' - "[[krug]]") izvorno je naziv za pozornicu ili arenu kružnog ili ovalnog oblika u kojoj su se izvodile primjerice za utrke [[konj]]a, [[utrke dvokolica]], borbe [[gladijator]]a ili druge predstave.<ref>{{cite web |url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f1xiUBE%3D&keyword=cirkus |title=cirkus |work=Hrvatski jezični portal |publisher=Novi liber i SRCE}}</ref> Kod [[Stari Rim|Rimljana]] razvile su se javne igre (''ludi'') od svečanosti, koje su se priređivale u znak zahvalnosti pojedinim [[Rimska mitologija|bogovima]], te su prema tomu stajale u vezi s [[Religija|religijom]] i bogoštovljem. Tako je bilo još i u kasno carsko doba, kad je poštovanje bogova bilo gotovo sasvim zanemareno.
== Povijest ==
Najstarije igre bile su one, koje su se vršile u cirku (''ludi circenses''). Prastari rimski [[Circus Maximus]] koji su prema predaji sagradili kraljevi, nalazio se u dolini između [[Palatin (brežuljak)|Palatina]] i Avcntina. Sama riječ circus označuje trkaću stazu. Kakva su bila trkališta, možemo vidjeti po iskopinama, koje su [[1823.]] otkrivene nedaleko [[Rim]]a u razvalinama mjesta Bovile (Bovillae).
Circus Maximus bio je dug oko 600 m, a širok oko 100 m. Oko trkaće staze nalazila su se u terasama sjedišta. Na jednoj užoj strani bila su triumfalna vrata (''porta triumphalis''), koja su se tako zvala zato, što je vojskovođa, koji je slavio slavlje, prigodom svoga ulaska u grad kroz njih ulazio u cirkus, dok su na drugoj strani bila spremišta (''carceres'') za trkaća kola. Ta su spremišta bila prema cirku zatvorena prijevornicama koje su se mogle u isti mah otvoriti. S obje strane spremišta bila je smještena po jedna kula (''oppidum''). Sama spremišta bila su postavljena koso, tako da su sva kola bila podjednako daleko od pravog početka utrkivanja. U određenoj udaljenosti od obje uže strane cirka bio je podignut onizak zid (spina), pred kojim su na oba kraja na posebnom podnožju stajala po tri čunjasta stupa (''metae''). To su bila za vozače najopasnija mjesta, jer je svaki nastojao, da mu staza bude što kraća, pa je zato tjerao kola što bliže meti, pri čemu su često kola zapela o metu i razbila se. Na spini je na jednoj polovini bilo postavljeno 7 jajastih tjelesa (ova), a na drugoj 7 dupina. Kako se sama utrka (missus) sastojala od 7 optrka, to se nakon svake optrke po jedno »jaje« skinulo i po jedan dupin okrenuo. Za utrkivanje služio je dvopreg ([[bigae]]) ili četveropreg ([[quadrigae]]), a vozač se zvao ''[[auriga]]''.
| |||