Bobovac: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Ceha (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{otheruses2|[[Bobovac (razdvojba)]]}}
[[Datoteka:Bobovac.jpg|desno|mini|250x250px|Bobovac]]
'''Bobovac''' je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovnesrednjovjekovnoj BosneBosni]] podignut na strmoj, stepenastoj stijeni južnih padina planinskog masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća [[Mijakovska rijeka|Mijakovske rijeke]] u [[Bukovica (pritoka Trstionice)|Bukovicu]], jugozapadno od [[Vareš|Vareša]]. Nalazi se nedaleko od sela Mijakovići i Dragovići, u općini [[Vareš]]. Gradu se može prići iz dva smjera, i to od [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]] ili od Vareša. Sastojao se od gornjeg grada s četvrtastom kulom, čiji ostaci i danas postoje, i donjeg grada, na stepeniku nižem oko 20 metara, poligonalnog oblika oko 40 metara dužine i oko 25 metara širine, od čega se danas raspoznaje dvorište i bunar.
 
== Povijest ==
Podigao ga je ban [[Stjepan II. Kotromanić]] nešto prije prve polovine [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Bobovac je bio sjedište vladara hrvatske srednjovjekovne bosanske države u Bosni<ref>{{Citiranje knjige|title=Bobovac i Kraljeva Sutjeska: stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću|first=Pavao|last=Anđelić|date=1973|url=https://books.google.ba/books/about/Bobovac_i_Kraljeva_Sutjeska.html?id=QIcDAAAAMAAJ&redir_esc=y|language=hr|publisher=Veselin Masleša}}</ref> od razdoblja vladavine bana Stjepana II Kotromanića (prva polovina [[14. stoljeće|14. stoljeća]]), preko svih banova i kraljeva i sve do prestankanestanka Bosanskoghrvatskog kraljevstva u Bosni [[Osmansko Carstvo|turskim]] osvajanjem ([[1463]]. godine.)<ref>{{Citiranje časopisa|author=M. Ćorković|title=Dr. Pavao Anđelić - Bobovac i Kraljeva Sutjeska : Sarajevo, 1973.|url=https://hrcak.srce.hr/146615|date=1975-04-21|journal=Informatica museologica|volume=6|issue=29|pages=8–0|accessdate=2019-10-09}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://fmks.gov.ba/download/zzs/ns8/08.pdf|title=STARI GRAD BOBOVAC I NJEGOVA KONZERVACIJA|author=IVO BOJANOVSKI|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=}}</ref> Prvi put se u pisanim dokumentima spominje [[1349]]. godine.
[[Datoteka:Akropole_na_Bobovci,_kdysi_sidelnim_hrade_bosenskych_kralu.jpg|lijevo|mini|250x250px|Bobovac]]
Položaj grada, konfiguracija terena i fortifikacije oko Bobovca su omogućavali efikasnu obranu u slučaju napada. Grad je bio vojno i administrativno sjedište bosanskih kraljeva uz Kraljevu Sutjesku, koja je bila bez fortifikacija te je imala više administrativno-politički značaj. U njemu se čuvala kraljevska kruna Bosne. Tu se nalazila i kraljevska grobna kapela, preuređena za tu svrhu od stare bobovačke crkve, vjerojatno po nalogu kralja Stjepana Ostoje. U njoj su bila sahranjena tri bosanska kralja Bosne: [[Stjepan Ostoja]], (1378. - 1418.), [[Tvrtko II. Kotromanić]] (1380. - 1443.) i [[Stjepan Tomaš Kotromanić]] (? – Orihovac, 10. srpnja 1461.). U dvorskoj kapeli obitelji Kotromanić su i grobovi kraljica Kujave i Doroteje, kćeri hrvatsko-slavosnkoga bana Ivana Gorjanskog.
 
Bobovac je zbog svog geostrateškog, vojnog i političkog značaja bio meta napada osmanske vojske.