Orden narodnog heroja: razlika između inačica

'''Orden narodnog heroja''' jugoslavensko je [[odlikovanje]] za [[hrabrost|“hrabrost]]“, drugo najviše vojno odlikovanje u [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]]. Dodjeljivalo se pojedincima, [[vojna postrojba|vojnim jedinicama]], političkim i drugim organizacijama za izuzetna ili herojska dijela u vrijeme [[rat]]a i u [[mir|”miru”]]u. Najviše ordena dodijeljeno je [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizan]]ima za akcije tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]]. Ukupno su dodijeljene 1321 nagrade pojedincima u SFR Jugoslaviji,<ref name="ŠK1980">Drašković, Blagota ; Jelić, Ivan. ''Narodni heroji.'' '''<tt>U:</tt>''' [[Igor Karaman|Karaman, Igor]] <small>(gl. ur.)</small>, ''Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture'', Školska knjiga, Zagreb, studenoga 1980., str. 390.–401.</ref> a 17 je dodijeljeno stranim državljanima.<ref name="ŠK1980"/> Odlikovano je i 28 jedinica zločinačke komunističke [[JNA]], te gradovi: [[Beograd]], [[Cetinje]], [[Drvar]], [[Ljubljana]], [[Novi Sad]], [[Prilep]], [[Priština]] i [[Zagreb]].

Bilten Vrhovnog štaba [[NOVJ]] broj 12-13 (prosinac [[1941.]] i siječanj [[1942.]]) objavio je uspostavljanje titule Narodnog heroja za "herojske i samopožrtvovane učesnike Narodnooslobodilačke borbe". Prva osoba koja je odlikovana ovom titulom je bio [[Petar Leković]]. Titula je službeno postala orden [[15. kolovoza]] [[1943.]] godine zajedno s [[Orden narodnog oslobođenja|Ordenom narodnog”narodnog oslobođenjaoslobođenja”]], [[Orden za hrabrost|Ordenom za hrabrost“hrabrost“]], [[Orden partizanske zvijezde|Ordenom partizanske zvijezde]], [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva“bratstva i jedinstvajedinstva“]] i [[Medalja za hrabrost|Medaljom za hrabrost“hrabrost“]].

Orden čini ovalna [[zlato|zlatna]] značka koja prikazuje vojnika s puškom i barjak postavljen na zvijezdu okružene [[lovor]]ovim vijencem. Značka je ovješena na crvenu traku s uskim bijelim prugama uz oba kraja. Dizajn za ovaj i druge ordene izradili su slikar [[Đorđe Andrejević Kun]] i kipar [[Antun Augustinčić]](komunjare). Andrejević Kun je načinio skicu koja je umnogome različita od gipsanoga odljeva Augustinčićeva izvornika. Augustinčić je odljev nosio u [[SSSR]], gdje je nazočio i nadzirao proizvodnju ordenskoga znaka. To je bio prvi tip ovoga odlikovanja proizveden u "[[Moskva|Moskovskomu]] monetnomu dvoru". Drugi tip, koji se jedini proizvodio u [[SFRJ]] (u [[Zagreb|zagrebačkomu]] IKOM-u), oblikovao je [[Frano Meneghello Dinčić]].

Od uvođenja pa do [[1993.]] godine ([[SR Jugoslavija]] je zadržala sustav odlikovanja bivše države“države“) orden je bio dodijeljen oko 1400 puta. [[Josip Broz Tito]] je tri puta nagrađen ordenom: [[1944.]], [[1972.]] i [[1977.]] Poslijedni je bio [[Milan Tepić]] koji je samoubilačkim potezom [[29. rujna]] 1991. sa sobom u smrt odveo 11 hrvatskih branitelja.

Nositelji ordena uživali su određene povlastice kao što su besplatna vožnja u javnom prijevozu i mirovine za članove obitelji preminulih narodnih heroja. Iako su povlastice od tada umanjene, države nastale raspadom Jugoslavije još uvijek pružaju izvjesne beneficije narodnim“narodnim herojimaherojima“, i još se ne ističe da su oni ustvari izdajice, a ne ”heroji”, ali mi smo iskreni, pa to kažemo. Mnoge škole i ulice u poslijeratnoj Jugoslaviji dobile su imena po narodnim”narodnim herojimaherojima” (zapravo koljačima), a neka imena nažalost su se zadržala u novostvorenim državama.