Panonsko more: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 9:
U badenu kada postoji plitko i toplo more, rasli su [[koraljni greben]]i i [[crvene alge]] ''Lithothamnium'', a u području jakih valova živjeli su [[školjkaši]] debelih ljuštura poput ''Pectena'', ''Ostrea'' i ''Chlamys'', i [[veliki ježinci]] ''Clypeaster'' koje možemo naći u biogenom krečnom sedimentu ''litavcu'', koji se kao građevinski materijal vadio u [[srednji vijek|srednjem vijeku]]. U dubljem su moru živjeli školjkaši tankih nježnih ljuštura kao ''Amussium denudatum'' i ''Solenomya doderleini''.
Prije oko 13 milijuna godina u [[Sarmatsko more|sarmatskom razdoblju]] ''Paratethys'' gubi vezu sa Sredozemnim morem, nastaje Panonsko uzemno more, čiji salinitet se postupno smanjuje, pa u tome oslađenom moru žive pojedine školjke i puževi koji su se uspjeli prilagoditi na bočatu vodu, ali žive još uvijek ribe, kitovi i drugi morski organizmi. U [[vapnenac|vapnenim]] laporima najdonjeg sarmata nađen je pužić ''Mohrensternia inflata'', zatim ima listićavog lapora "''tripolo'' nastalog taloženjem planktonskih algi kremenjašica ''Diatomeaea'', pa lapora sa školjkom ''Ervilia dissita''. Ima i pješčenjaka sa školjkašem ''Cardium gleichenbergense'', te ''Cardium politoanei''.
U razdoblju panona prije oko 11 do 8 milijuna godina Panonsko more i dalje postupno gubi salinitet, pa se s oslađivanjem gube i sarmatske vrste, a pojavljuju su se nove vrste. Tako u najdonjem panonu dolaze u bijelim vapnenim laporima puževi ''Limnaea extensa'', ''Gyraulus praeponticus'', te ''Radix croatica'', prema kojemu su te naslage nazvane "'''Croatica naslage'''".
| |||