Neutronska zvijezda: razlika između inačica

'''Neutronska zvijezda''' je [[zvijezda]] [[masa|mase]] između 1.5 i 3 mase [[Sunce|Sunca]] koja se usljed vlastite [[gravitacija|gravitacije]] urušila do te mjere da se većina [[proton]]a i [[elektron]]a stopila u [[neutron]]e. Neutronske zvijezde su promjera oko 10 km, a [[gustoća]] im je reda veličine 1{{e|17}} [[kg/m³]]. Neutronske zvijezde nastaju u eksplozijama [[supernova|supernovi]]. Zvijezde mase veće od 3 mase Sunca ne zaustavljaju svoje urušavanje u fazi neutronske zvijezde, već postaju [[crne rupe]]. Iako zvijezde u eksploziji velik dio svoje mase odbace u svemir, preostale jezgre još su uvijek masivnije od Sunca (najčešće između 1,38 i 2,1 Sunčeve mase; pri većoj masi urušavanjem preostale jezgre nastale bi crne rupe, a pri manjoj masi [[Bijeli patuljak|bijeli patuljci]]). Kada se jezgre zvijezda sažmu do promjera od približno 12 km nastaju neutronske zvijezde. Gravitacijsko se urušavanje zaustavlja tek kada odbojne sile među česticama tvari postanu dovoljno snažne da se odupru daljnjemu sažimanju, tj. kada se [[Proton|protoni]] i [[elektroni]] stope u [[neutrone]]. U središtu neutronskih zvijezda tlak je toliko velik da je tvar promijenjena, a jezgre su atoma ogoljene. Pretpostavlja se da najveći dio unutrašnjosti neutronskih zvijezda ispunjava [[Supratekućina|suprafluidna]] neutronska tvar, neutronski degenerirani plin.

 

 

Kada se stvore, neutronske zvijezde se rotiraju u svemiru. Kako se smanjuju, brzina rotacije je sve veća zbog očuvanja angularnog momenta ([[Kutna količina gibanja|kutne količine gibanja]]) – istog principa zbog kojeg se klizači brže rotiraju kad skupe svoje ruke. Ove se zvijezde usporavaju s vremenom, no ta tijela koja se brzo rotiraju mogu emitirati [[Radijacija|radijaciju]] – što mi sa Zemlje vidimo kao pulsirajuće svjetlo kako se zvijezda vrti – poput svjetla na svjetioniku koji se rotira. Zbog toga se ovakve zvijezde nazivaju još i [[Pulsar|pulsarima]].