Mletačka Republika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 165:
[[Venecija]] se razvila u [[9. stoljeće|9. st.]] i [[10. stoljeće|10. st.]] zahvaljujući trgovini s [[Levant|Levantom]], prije svega s tadašnjim glavnim gradom [[Bizant|Istočnog Rimskog Carstva]] [[Istanbul|Konstatinopolom]]. Trgovina luksuznom egzotičnom robom (začini, mirisi, bjelokost) donosila je Mletačkoj Republici velike prihode jer je s vremenom Republika stekla nešto poput [[Monopol|monopola]] na taj oblik trgovine po cijelom [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. U to vrijeme grad je dobio i sveca zaštitnika u liku evanđelista [[Sveti Marko|svetog Marka]] čije su [[Relikvija|relikvije]] venecijanski trgovci uspjeli nabaviti u [[Aleksandrija|Aleksandriji]].
Mletačka republika odigrala je važnu ulogu u [[Križarski ratovi|križarskim ratovima]], a na prijevozu i organizaciji ratova uspjela se znatno obogatiti i povećati broj svojih [[Mletački prekomorski posjedi|prekomorskih posjeda]]. Vrhunac tadašnjih stremljenja Mletačke Republike bilo je zauzimanje i pljačkanje [[Carigrad]]a uz pomoć [[križari|križara]] [[1204.]] godine za dužda [[Enrico Dandolo|Enrica Dandola]] i uspostavljanje [[Latinsko Carstvo|Latinskog Carstva]] na ruševinama [[Bizant|Bizanta]].
[[Slika:Venice by Piri Reis.jpg|mini|200px|lijevo|<center>Prikaz Venecije [[Osmansko Carstvo|turskog]] [[admiral]]a [[Piri Reis]]a (15. st.).<center>]]
U [[15. stoljeće|15. stoljeću]] Venecija je dosegla svoj vrhunac. S više od 200.000 stanovnika bila je središte svjetske trgovine i najveći lučki grad na svijetu, sa 150 kanala i 400 mostova. Raskošne građevine koje su podsjećale na orijentalne uzore, postajale su sve raskošnije. Nicale su nove palače, bogato opremljene od umjetnika kao što su [[Tintoretto]], [[Paolo Veronese|Veronese]], [[Tizian]] i [[Giorgione]]. Godine [[1420.]] u sastavu mletačkog brodovlja bilo je 3 000 trgovačkih lađa sa 17 000 mornara, 300 velikih brodova s 8 000 mornara i 45 galija s 11 000 mornara.<ref>Karmen Bašić-Putnici u Indiju iz naših krajeva, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
| |||