Inačica od 28. prosinca 2019. u 23:23 uredi Franjo Josip (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 3.964 edits Slika. ← Starija izmjena		Inačica od 28. prosinca 2019. u 23:30 uredi ukloni ovu izmjenu Franjo Josip (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 3.964 edits Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Diagram of different habitable zone regions by Chester Harman.jpg\|mini\|300px\|Dijagram koji prikazuje granice nastanjivih zona oko zvijezda i kako granice utječu na tip zvijezde. Ovaj novi podatak uključuje planete Sunčevog sustava ([[Venera\|Veneru]], [[Zemlja\|Zemlju]] i [[Mars]]), kao i posebno značajne egzoplanete poput [[TRAPPIST-1d]], [[Kepler-186f]] i našeg najbližeg susjeda [[Proxima Centauri b\|Proksime Centauri b.]] ]] '''Nastanjiva zona''' je područje u kojem [[planet]] ima [[Temperatura\|temperaturu]] na kojoj [[voda]] može biti u tekućem obliku. Ako je planet preblizu svojoj [[Zvijezda\|zvijezdi]], kao naš [[Merkur]], voda ispari, a ako je predaleko, zamrzne se. <ref>{{Citiranje časopisa\|title=Mliječni put krije milijarde nastanjivih planeta\|url=https://www.tportal.hr/tehno/clanak/mlijecni-put-krije-milijarde-nastanjivih-planeta-20130702\|accessdate=2019-12-28}}</ref> Nastanjiva zoba naziva se i Zlatokosina zona, metafora, aluzija i antonomasija dječje bajke „Zlatokosa i tri medvjeda“, u kojoj djevojčica bira iz setova tri predmeta, zanemarujući previše ekstremne (velika ili mala, vruća ili hladna itd.), i smještajući se na onu u sredini, koja je "taman". Ideja o nastanjivim zonama stara je već šest desetljeća. Početke možemo vidjeti u literaturi iz [[1953.]] (Hubertus Strughold, Zeleni i crveni planet: Fiziološka studija mogućnosti života na Marsu, zatim, Harlow Shapley: Tekući vodeni pojas itd.). Sam pojam naseljena zona skovan je [[1959.]] godine i potječe od američkog astrofizičara [[Su-Shu Huang]] (očito kineskog porijekla). Poznavanje nastanjivih zona dalje je razvijeno i bez sumnje će njihova definicija, s većim znanjem o životu i dubljim prodorom u tajne svemira, mnogo više pretrpjeti u svom sadržaju. Treba napomenuti da je identifikacija nastanjivih zona u funkciji traženja [[Život\|života]], što je, kao što ćemo vidjeti, ponekad izgubljeno iz vida, pa se može dogoditi da u stručnim raspravama nastanjiva zona izgubi astrobiološki smisao. Treba napomenuti kada [[Astrobiologija\|astrobiolozi]] i drugi znanstvenici razgovaraju o životu izvan našeg planeta, tada obično razmišljaju o životu koji nam je poznat, a koji je u osnovi isti kao i naš na Zemlji. Možda negdje duboko u svemiru postoji potpuno drugačiji život, život zasnovan na nekim egzotičnim elementima, ali to je za sada malo vjerojatno s znanstvenog stajališta neobjašnjivo.<ref>{{Citiranje časopisa\|title=Nastanjiva zona\|url=https://www.astronomija.org.rs/ivot/10142-nastanjiva-zona\|accessdate=2019-12-28}}</ref>

Nastanjiva zona: razlika između inačica