Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma: razlika između inačica

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-H27337, Moskau, Stalin und Ribbentrop im Kreml.jpg|thumb|[[Josif Staljin]] i [[Joachim von Ribbentrop]] u rujnu 1939. u [[Moskva|Moskvi]]. Spomendan obilježava [[Pakt Ribbentrop-Molotov|pakt Hitlera i Staljina]].]]

 

 

Spomendan je uveden odlukom Hrvatskoga sabora, a slijedom '''Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu''' od 2. travnja 2008. godine.

== Dodatna rezolucija Europskog parlamenta iz rujna 2019. ==

Dana 19. rujna 2019. donesena je Rezolucija Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP)). U njoj se podsjeća na suradnju [[Nacionalsocijalizam|nacista]] i komunista na početku [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]], ukazujući "da su prije 80 godina, 23. kolovoza 1939., komunistički [[Sovjetski Savez]] i [[Treći Reich|nacistička Njemačka]] potpisale Ugovor o nenapadanju, poznat kao Pakt Molotov-Ribbentrop, i njegove tajne protokole u kojima su podijelili Europu i teritorije neovisnih država u sfere interesa između svoja dva totalitarna režima, otvorivši tako put za izbijanje Drugog svjetskog rata... da je, kao izravna posljedica pakta Molotov-Ribbentrop, uz nacističko-sovjetski Sporazum o prijateljstvu i demarkaciji koji je uslijedio 28. rujna 1939., Republiku [[Poljska|Poljsku]] prvo napao Hitler, a dva tjedna kasnije i Staljin, čime je ta zemlja lišena neovisnosti, a [[Poljaci|poljski narod]] suočen s nezapamćenom tragedijom; te da je komunistički Sovjetski Savez [[30. studenoga|30. studenog]] 1939. započeo agresiju na [[Finska|Finsku]], a u lipnju 1940. okupirao i pripojio dijelove [[Rumunjska|Rumunjske]] (teritorije koji nisu nikad vraćeni) te pripojio nezavisne republike [[Litva|Litvu]], [[Latvija|Latviju]] i [[Estonija|Estoniju]] ... da su nakon poraza nacističkog režima i završetka Drugog svjetskog rata neke europske zemlje mogle provesti obnovu i započeti proces pomirenja, dok su druge europske zemlje ostale pod [[Diktatura|diktaturom]], a neke i pod izravnom sovjetskom okupacijom ili utjecajem, još pola stoljeća te su im sloboda, suverenitet, dostojanstvo, ljudska prava i društveno-gospodarski razvoj i dalje bili uskraćeni", te se "naglašava da je Drugi svjetski rat, najrazorniji rat u povijesti Europe, započeo kao neposredni rezultat zloglasnog nacističko-sovjetskog Sporazuma o nenapadanju od 23. kolovoza 1939., poznatog i kao Pakt Molotov-Ribbentrop, i njegovih tajnih protokola, u kojima su ta dva totalitarna režima sa zajedničkim ciljem osvajanja svijeta podijelila Europu u dvije zone utjecaja... podsjeća da su nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti; najoštrije osuđuje djela agresije, [[Zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] i masovna kršenja [[Ljudska prava|ljudskih prava]] koje su počinili nacistički, komunistički i drugi totalitarni režimi". Rezolucija posebno osuđuje negiranje [[Holokaust|holokausta]], širenje [[Politička desnica|desničarskih]] idelogija i [[Ksenofobija|ksenofobije]], ali također "tvrdi da je Rusija i dalje najveća žrtva komunističkog totalitarizma i da će njezin razvoj u demokratsku državu biti otežan sve dok vlada, politička elita i politička propaganda nastavljaju s umanjivanjem komunističkih zločina i veličanjem sovjetskog totalitarnog režima; stoga poziva sve dijelove ruskog društva da se suoče sa svojom tragičnom prošlošću...", pri čemu je Europski parlament "duboko zabrinut zbog nastojanja sadašnjeg [[Rusija|ruskog]] vodstva da iskrivi povijesne činjenice i umanji zločine sovjetskog totalitarnog režima te ih smatra opasnom sastavnicom informacijskog rata koji se vodi protiv demokratske Europe s ciljem da se ona podijeli te stoga poziva Komisiju da se odlučno suprotstavi tim nastojanjima". Također se "izražava zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe simbola totalitarnih režima u javnom prostoru i u komercijalne svrhe te podsjeća na to da je nekoliko europskih zemalja zabranilo upotrebu i nacističkih i komunističkih simbola", te "napominje da u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi, što otvara put iskrivljivanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog političkog sustava".<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-9-2019-0021_HR.html|title=Rezolucija Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP)|author=|date=|work=|language=|publisher=Europski parlament|accessdate=25. listopada 2019.}}</ref>

 

Ovu rezoluciju Europskog parlamenta nisu svi dočekali s odobravanjem. Zagrebačke "[[Novosti (Zagreb)|Novosti]]", tako, objavljuju komentar Borisa Postnikova koji piše: "...nova evropska rezolucija je nedvosmisleno, apsolutno i apsurdno revizionistička... mada nitko razuman, naravno, neće osporiti da je sporazum Ribbentrop-Molotov svojevremeno šokirao evropske komuniste ni da je tajnim aneksima o podjeli teritorija raskomadao Poljsku, svođenje razloga svjetskog sukoba samo na taj pakt briše iz kolektivne memorije sve ono što se događalo prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata... da je <abbr>SSSR</abbr> potom u ratu dao zastrašujućih 27 milijuna ljudskih žrtva. Prešućuje, napokon, i ono što je bilo nakon 1945: dok rezolucija govori o patnji istočnoevropskih naroda pod staljinističkom diktaturom – koju, opet, nitko razuman ne osporava – ni riječju ne spominje podjednako neosporive procese modernizacije i industrijalizacije socijalističkih zemalja... trpanje epohalnih rezultata socijalističkog razvoja u isti koš sa staljinističkom diktaturom nije glavni manevar nove evropske rezolucije: njen pravi politički ulog zapravo je obračun s Rusijom, koja ne pristaje na ovako izvitopereno čitanje prošlosti."<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.portalnovosti.com/neprijateljska-propaganda-radikali-i-redikuli|title=Neprijateljska propaganda: Radikali i redikuli|author=Boris Postnikov|date=5. listopada 2019.|work=portalnovosti.com|language=|publisher=Novosti|accessdate=25. listopada 2019.}}</ref>

 

== Vanjske poveznice ==

 

[[Kategorija:Dekomunizacija]]