Pasargada: razlika između inačica

|ime mjesta =PasargadPasargada

|label=PasargadPasargada|position=bottom

'''PasargadPasargada''' ([[perzijski|perz.]] پاسارگاد, [[starogrčki|starogrčki]] Πασαργάδαι), jedan je od glavnih gradova [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] u doba vladavine [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]]. Korišten je kao administrativno središte i odmorište perzijskih vladara [[Kir Veliki|Kira Velikog]] i [[Kambiz II.|Kambiza II.]], dok [[Darije I. Veliki]] krajem [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] premiješta glavni grad u [[Perzepolis]]. PasargadPasargada je danas važno arheološko nalazište u [[Iran]]u i jedan od sedamnaest [[UNESCO]]-vih spomenika [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] u toj zemlji.

Prema [[elam]]skom [[Klinovo pismo|klinovom pismu]] pronađenom u Perzepolisu, PasargadPasargada je nazivan ''Batrakataš'' ili ''Pâthragâda'' („[[Perzijski vrt]]“) na [[perzijski|staroperzijskom]] jeziku, dok današnje ime vuče korijene iz [[grčki|grčke]] izvedenice. Smatra se da grčka riječ za [[raj ]] ''paradeisos'' potječe od imena grada Pasargada, koji je bio poznat diljem antičkog svijeta po prelijepim [[Park|vrtovima]].

Grad PasargadPasargada smješten je nedaleko od današnjeg grada [[Širaz]]a, odnosno u provinciji [[Fars]] u današnjem [[Iran]]u<ref name="PasargadPasargada (Livius.org)">[http://www.livius.org/pan-paz/pasargadae/pasargadae.html PasargadPasargada (Livius.org)]</ref>. Od [[Perzepolis]]a, koji je izgrađen tridesetak godina poslije, udaljen je svega 43 km.

Područja oko antičkog grada Pasargada vjerojatno su bila naseljena [[Perzija|perzijskim]] plemenima i prije doba Kira Velikog, koji se smatra osnivačem grada. Toj teoriji idu u prilog djela [[Antika|antičkih]] [[Stara Grčka|grčkih]] pisaca koji spominju [[Ahemen]]a i njegovo pleme Pasargada<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/445387/Pasargadae PasargadPasargada (enciklopedija Britannica)]</ref>, no postoji mogućnost kako je Kir grad nazvao prema svom glavnom plemenu, jednom od 10-15 perzijskih plemena iz te regije. Budući da je područje oko grada plodna i planinama zaštićena dolina (15 km dužine i 3 km širine) kroz koju protječe rijeka, lokacija je imala savršene preduvjete za naseljavanje ljudi.

[[Datoteka:PasargadPasargada audience hall.jpg|mini|300px|desno|Dvorana za prijem ([[Apadana]]) u '''Pasargadu''']]

PasargadGrad Pasargada je bio prvi [[glavni grad]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. Osnovao ga je slavni [[Kir Veliki]], osnivač [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] i dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]]. Povjesničar [[Strabon]] tvrdi kako je Kir odabrao tu lokaciju zbog političkih razloga jer je tu pobijedio [[Medijci|Medijce]] (''Vidi: [[Opsada pasargadskog brda]] i [[Bitka kod Pasargada]]''), dok se kao odabir lokacije navode i estetski razlozi jer radi se o povišenju doline okruženoj planinama sa svih strana<ref name="PasargadPasargada (Livius.org)"/>. Gradnja je počela [[546. pr. Kr.]] ili kasnije, i ubrzo je postao centrom carstva koje se protezalo većinom današnjeg [[Azija|azijskog]] dijela [[Bliski istok|Bliskog istoka]]; od [[Mala Azija|Male Azije]] na zapadu do [[Indija|Indije]] na istoku. Osim kao administrativno središte, Pasargad je služio i kao odmorište perzijskom vladaru pa su u njemu izgrađeni brojni vrtovi, te sofisticiran sustav navodnjavanja pomoću [[Kanat|kanata]]. Grad je kasnije dao nadograditi i Kirov sin [[Kambiz II.]] koji je većinu svog života proveo šireći [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] u [[Afrika|Africi]], posebno [[Drevni Egipat|Egiptu]]. Pasargad je bio glavni grad sve do dolaska [[Darije I. Veliki|Darija I. Velikog]] koji je dao sagraditi novi grad koji će se vezivati uz njegovo ime, veličanstveni [[Perzepolis]]<ref name="PasargadPasargada (IranChamber.org)">[http://www.iranchamber.com/history/pasargadae/pasargadae.php PasargadPasargada (IranChamber.org)]</ref>. Darije je PasargadPasargadu (zajedno s Perzepolisom i [[Suza (Iran)|Suzom]]) [[Kraljevska cesta|Kraljevskom cestom]] povezao s [[Lidija|lidijskim]] gradom [[Sard]]om u [[Mala Azija|Maloj Aziji]].

Najvažniji dio kompleksa u gradu Pasargadu svakako je grobnica [[Kir Veliki|Kira Velikog]]. Sastoji se od šest velikih stepenica koje vode do glavne grobnice dimenzija 3.17 za 2.11 metara (omjer 1:1.5), te 2.11 m visine. Krov je izgrađen na dvije vode, a ulaz u grobnicu je nizak i tijesan. Iako postoje sumnje kako se radi o grobnici Kira Velikog, [[Stara Grčka|grčki]] povjesničari tvrde kako je [[Aleksandar Makedonski]] vjerovao kako je riječ o grobnici Kira Velikog. Nakon što je opljačkao i uništio Perzepolis, otišao se pokloniti na grob Kiru Velikom u Pasargadu. Navodi se kako je Aleksandar naredio i obnovu grobnice<ref name="PasargadPasargada (Livius.org)"/>, te je kaznio one koji su je pokušali oštetiti. Povjesničar [[Arijan]] u [[2. stoljeće|2. stoljeću]] nove ere piše kako je Aleksandar naredio Aristobulu, jednom od njegovih zapovjednika, da uđe u grobnicu gdje je ovaj našao [[Zlato|zlatni]] krevet, stol s posuđem za piće, zlatni lijes i ornamente s dragim kamenjem koji su sadržavali zapise o grobnici. Nijedan od tih predmeta nije preživio do današnjeg doba, a o značenju teksta iz grobnice se i danas vode rasprave. [[Strabon]] je napisao kako tekst govori:

U današnje vrijeme postoje samo ruševine nekoć veličanstvenog kompleksa u Pasargadu i njegovih vrtova, koje su uništili vrijeme, [[Dodatak:Popis potresa u Iranu|brojni potresi]] i osvajačka razaranja [[Egejska Makedonija|Makedonaca]], [[Arapi|Arapa]] te posebno [[Mongoli|Mongola]]. Zbog izgradnje brane i umjetnog jezera u blizini Pasargada, posljednjih godina zabilježena je prava navala arheološkog istraživanja okolice pasargadskog kompleksa<ref>[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9906EEDA1531F934A15752C1A9639C8B63 New York Times: ''A Rush to Excavate Ancient Iranian Sites'']</ref>. Godine [[2007.]] najavljena je nova restauracija Kirove grobnice zbog oštećenja donjeg pojasa koje je prouzročilo djelovanje snijega i kiše<ref name="Payvand - Restoration">[http://www.payvand.com/news/07/apr/1340.html Payvand: ''Restoration of Cyrus' Tomb to be Resumed'']</ref>. Prilikom arheoloških istraživanja tokom zadnjih nekoliko godina, pronađena je i grobnica Kirova brata [[Kambiz II.|Kambiza II.]]<ref name="CHN Press - Kambizov grob"/>, te gotovo 270 metara dug kanal u pasargadskom vrtu<ref name="Payvand - Restoration"/>. Osim arheološkog značaja, PasargadPasargada danas je i popularno [[Turizam|turističko]] odredište u [[Iran]]u.

Srce kompleksa u Pasargadu čini tvrđava ''Tall-i-Takht'' („Prijestolni brežuljak“) koja se nalazi na povišenju u odnosu na okolinu<ref>[http://maps.google.com/?ie=UTF8&om=1&z=18&ll=30.207992,53.185136&spn=0.002638,0.004334&t=k Google Maps - PasargadPasargada]</ref>, te koja gleda na okolne „rajske“ vrtove sa južne strane. Tvrđava se sastoji od dva manja dijela; rezidencijalne palače i dvorane za prijem („Apadana“), karakteristične za [[Iranska arhitektura|perzijsku arhitekturu]]. [[Apadana]] ili dvorana za prijem sastoji se od brojnih stupova i ima pristup s jugoistoka, gdje posjetitelj prvo mora proći kroz vrata a potom prijeći most preko rijeke Pulvar<ref name="PasargadPasargada (IranChamber.org)"/>. Smještaj i oblikovanje kompleksa indiciraju kako je prema kompleksu u Pasargadu oblikovana i kasnije sagrađena [[Akropola (Atena)|atenska Akropola]].

PasargadPasargada se smatra kolijevkom popularnih „perzijskih vrtova“, koji su uzori modernim [[park]]ovima u zadnjih 2500 godina. Karakteristika perzijskih vrtova je [[Pravokutnik|pravokutan]] oblik simetrično podijeljen ortogonalnim glavnim komunikacijama na četiri dijela; one formiraju [[križ]] u unutrašnjosti parka i tu se u bazenima i kanalima nalazi [[voda]], dok šetnice imaju hlad od visokog raslinja. Pasargadski vrt ima kolosalne dimenzije od 2 x 3 km<ref name="Payvand - Restoration"/>, a kanali s vodom protezali su se gotovo kilometar u dužinu, dok su se male [[Fontana|fontane]] nalazile svakih 16 metara.

* [[Filipini|Filipinski]] [[nogometni klub]] ''PasargadPasargada FC'' kojeg su osnovali [[Iran]]ci, dobio je ime po antičkom gradu Pasargadu.

Datoteka:PasargadPasargada zendan soleiman.jpg|Tzv. „Salomonov zatvor“, dio današnjih ruševina

Datoteka:PasargadPasargada audience hall.jpg|Dvorana za prijem u pasargadskoj palači

Datoteka:PasargadPasargada citadel.jpg|Tvrđava Pasargad; na vrhu tvrđave brojne baze stupova indiciraju kako je kompleks smješten i oblikovan poput kasnije sagrađene [[Akropola (Atena)|atenska Akropole]]

* [http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=5615 PasargadPasargada nikada neće biti potopljenpotopljena], Cultural Heritage News Agency, 12. rujna 2005., ''Pristupano 15. rujna 2006.''.