Razlika između inačica stranice »Djevica (zviježđe)«

bez sažetka
{{Commons|Virgo}}
 
'''Djevica''' ([[Latinski|lat]]. ''Virgo'') je jedno od zviježđa [[Zodijak|zodijaka]]. Jedna od najvećih konstelacija na nebu, pozicionirana između [[Lav (zviježđe)|Lava]], [[Vaga (zviježđe)|Vage]], [[Berenikina kosa|Berenikine kose]], [[Gavran (zviježđe)|Gavrana]], [[Lav (zviježđe)|Lava]], [[Pehar (zviježđe)|Vrča]], [[Vaga (zviježđe)|Vage]], [[Vodena zmija (zviježđe)|Vodene zmije]], [[Volar|Volara]] i [[Zmija (zviježđe)|Zmije]]. Jedno je od 48 zviježđa iz Ptolemejeva zvjezdanoga kataloga ''(Παρϑένος, Parthénos).'' Predstavlja ženski lik koji je u većini mitova simbol plodnosti ili pšenice. <ref name=":0">{{Citiranje časopisa|title=Djevica {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15594|accessdate=2020-01-02}}</ref>
 
== Zvijezde ==
Najsjajnije su zvijezde [[Spika]] (α Vir), [[Zavijava]] (Zavidžava) (β Vir), [[Porima]] (Porrima) (γ Vir), [[Auva]] (δ Vir), [[Heze]] (ζ Vir), [[Vindemijatriks]] (Vindemiatrix, Beračica grožđa) (ε Vir), [[Sirma]] (Syrma) (ι Vir) i [[Zanija]] (Zaniah) (η Vir). Zvijezda 70 Djevice (70 Virginis) jedna je od prvih zvijezda za koje se otkrilo da ima ekstrasolarni planet, a oko zvijezde 61 Djevice (61 Virginis) kruže najmanje tri planeta.<ref name=":0" />
 
== Drugi svemirski objekti ==
Zviježđe sadrži galaktički skup Djevica skup (Virgo Cluster) na udaljenosti od približno 54 milijuna svjetlosnih i u njemu približno 1300 galaktika: eliptične galaktike [[Messier 49|M49]], [[Messier 59|M59]], [[Messier 60|M60]], [[Messier 87|M87]], [[Messier 89|M89]], i [[Messier 104|M104]], spiralne galaktike [[Messier 58|M58]], [[Messier 61|M61]] i [[Messier 90|M90]] te lećaste galaktike [[Messier 84|M84]] i [[Messier 86|M86]] i dr. Taj je galaktički skup dio [[Superskupovi galaktika|galatičkoga superskupa]] [[Djevica SC]] (Virgo SC) u kojem je i mjesni skup galaktika. U zviježđu se nalazi [[kvazar]] [[3C 273]], udaljen 2,5 · 109 svjetlosnih godina, i dr.<ref name=":0" />
 
== Mitologija ==
U [[Grčka mitologija|mitologiji Grka]], ova konstelacija utjelovljuje [[Demetra|Demetru]] - božicu plodnosti. [[Grci]] su bili uvjereni da pokroviteljstvom poljoprivrednika, aktiviranjem rasta biljaka, promicanjem formiranja i dozrijevanja voća i povrća, uče ljude da pravilno obrađuju svoju zemlju.
 
Prema mitologiji, Demetra je imala kćer sa Zeusom - Perzefonu. Kad je mlada božica od djeteta odrasla u nevjerojatno lijepu djevojku, njezin je otac odlučio oženiti se bratom Aidom. Kao supruga kralja mrtvih, [[Perzefona]] bi bila prisiljena zauvijek napustiti zemlju, smjestivši se u podzemni svijet.
 
Međutim, [[Had (bog)|Had]] je bio siguran da se Persefon neće vjenčati dobrovoljno, pa ju je otela, koristeći Herine usluge, stvorila je nevjerojatno lijep cvijet koji je rastao na mjestima gdje se šeta Perzefona. U tom trenutku, kada se lijepa djevojka naslonila na cvijet, tlo pod njom se otvorilo, Had se pojavio na njegovim kolima i odveo djevojku u njezino kraljevstvo.
 
Demetra je vrlo teško podnosila nestanak svoje jedine kćeri. Njezine su suze tekle u neprekidnom toku, a ona se povukla s Olimpa na Zemlju. To je uvelike utjecalo na sve biljke na Zemlji - stabla su izgubila lišće, biljke su osušile. Glad i smrt približili su se [[Zemlja|Zemlji]], ali Demeteru nije bilo stalo, jer je mogla razmišljati samo o svojoj nesretnoj kćeri. Tako je prvi put došla [[jesen]].
 
Zevs je uspio shvatiti koliko je velika Demetrina ljubav prema njenoj kćeri, vidio je da njezina tuga može ubiti život na Zemlji. On je naredio svojoj ženi da se vrati na Olimp, ali to nije mogla učiniti, jer se zaklela bez kćeri da se ne vraća u svijet bogova.
 
Zeus je morao zapovjediti da Perzefona živi 8 mjeseci na Olimpu, a samo 4 mjeseca s Hadom u svom podzemnom posjedu.
 
Zato se sva proljetna cvjetanja - Perzefona vraća iz kraljevstva Hada i njezina se majka raduje, dajući život svemu što je na Zemlji. Kad se kći mora vratiti svom suprugu - majka se ponovno počinje osjećati tužno, što uzrokuje dolazak jeseni i zime.
 
Kada je konstelacija Djevica uzašla, stanovnici antičke Grčke bili su sigurni da im je Demetra došla pomoći u njihovim spisima. Uzimajući žetvu, bili su uvjereni da će im boginja poslati velike prinose za svoj teret.
 
== Izvori ==