Zoran Milanović: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 42:
Zoran nije pošao očevim stopama. Otac Stipe bio je član HDZ-a jedno vrijeme, a zahvaljujući intervenciji [[Marko Veselica|Marka Veseliceg]], početkom 1990-ih je postao zamjenik ministra prosvjete za financijska pitanja u HDZ-ovoj Vladi i to je bio zamjenik akademiku [[Vlatko Pavletić|Vlatku Pavletiću]].<ref name="Krile"/>
Godine 1999. učlanjuje se u [[SDP]]. Nakon pobjede koalicije prevođene SDP-om na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|izborima 2000.]] godine, povjerena mu je komunikacija s [[NATO]]-om. Tri godine kasnije postaje pomoćnik ministra vanjskih poslova [[Tonino Picula|Tonina Picule]]. Nakon pobjede [[HDZ]]-a na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|izborima 2003.]] odlazi s mjesta pomoćnika.
[[Datoteka:Kukuriku.jpg|mini|desno|Kukuriku koalicija 23. prosinca 2012. u [[Zagrebu]]u ispred Hrvatskog Sabora; [[Ivan Jakovčić]](IDS), Zoran Milanović (SDP), [[Radimir Čačić]] (HNS) i [[Silvano Hrelja]] (HSU)]]
Godine [[2004.]] izabran je u Glavni odbor [[SDP]]-a, a dvije godine kasnije nakratko postaje glasnogovornink SDP-a. Početkom mjeseca rujna 2006. godine izabran je za koordinatora rada [[SDP]]-a u četvrtoj izbornoj jedinici.
=== Predsjednik stranke ===
[[Datoteka:Josipovic Milanovic Opacic Pusic Maras Mrsic Zagreb 20 obljetnica medjunarodnog priznanja RH 15012012 2.jpg|mini|lijevo|Zoran Milanović u [[Zagreb]]u
na obilježavanju 20. obljetnice medjunarodnog priznanja Republike Hrvatske u društvu [[Ivo Josipović|Ive Josipovića]] (lijevo), te [[Milanka Opačić|Milanke Opačić]], [[Vesna Pusić|Vesne Pusić]], [[Gordan Maras|Gordana Marasa]] i [[Mirando Mrsić|Miranda Mrsića]] (desno)]]
[[Datoteka:Predstavljanje nove Vlade RH (6558639069).jpg|minijatura|Milanović na predstavljanju Vlade]]▼
Nakon smrti [[Ivica Račan|Ivice Račana]], na sjednici Glavnoga odbora 21. travnja prvi najavljuje kandidaturu za predsjednika stranke. Objava kandidature dočekana je ovacijama. <ref name="biografija-jutarnji">http://www.jutarnji.hr/uspon-milanovica--racan-ga-doveo-u-sredisnjicu-sdp-a--sanader-primio-u-mvp/177008/</ref>
Prevladavajuće mišljenje u osvit izborne konvencije bilo je kako Račan, u tekstu svoje ostavke neposredno pred smrt, sintagmom o 'novim snagama' zapravo daje podršku Milanoviću u kandidaturi za predsjednika. <ref name="konvencija-dalje">http://dalje.com/hr-hrvatska/zoran-milanovic-novi-predsjednik-sdp-a/49247</ref>
Line 57 ⟶ 58:
Godine [[2008.]] pobjeđuje [[Davorko Vidović|Davorka Vidovića]] i [[Dragan Kovačević|Dragana Kovačevića]] u borbi za mjesto predsjednika SDP-a, te nastavlja svoj mandat. Nakon što 2011. godine [[Kukuriku koalicija]] predvođena SDP-om pobjeđuje na parlamentarnim izborima, Zoran Milanović postaje i predsjednik hrvatske vlade.<ref>{{Citiranje časopisa|author=S.K./Hina|title=Pogledajte kako je izglasano povjerenje Vladi!|url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/211184/pogledajte-kako-je-izglasano-povjerenje-vladi/|accessdate=2019-10-20}}</ref>
== Predsjednik Vlade ==
Nakon što na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|Hrvatskim parlamentarnim izborima 2015. godine]] SDP gubi vlast, Milanović ne uspijeva vratiti partiju na vlast na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|prijevremenim izborima 2016. godine]]. ▼
{{glavni|Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske}}
===Unutarnja politika===
▲[[Datoteka:Predstavljanje nove Vlade RH (6558639069).jpg|minijatura|desno|Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović na predstavljanju programa rada Vlade , Hrvatski Sabor 23. prosinca [[2011.]]]]
Milanovićeva vlast započela je svoj mandat uvođenjem nekoliko liberalnih reformi. Tijekom 2012. godine donesen je Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, uveden je zdravstveni odgoj u sve osnovne i srednje škole, a Milanović je najavio daljnje proširenje prava za istospolne parove. Tijekom izbora 2011. koalicija Kukuriku obećala je objaviti registar branitelja domovinskog rata , što je i učinjeno u prosincu 2012.
=== Ostavka na mjesto predsjednika stranke ===▼
Zoran Milanović se odlučuje povući s mjesta predsjednika SDP-a, te u studenom 2016. godine za predsjednika partije biva izabran [[Davor Bernardić]].<ref>{{Citiranje časopisa|title=Bernardić izabran za novog šefa SDP-a. Milanović: Dajte mu podršku i neka bude iskrena|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/zatvorena-biralista-bernardic-uvjerljivo-pobijedio-ostojica-1131353|accessdate=2019-10-20}}</ref> ▼
Na suđenju Anti Gotovini i drugima , nakon prvobitne presude za krivnju u travnju 2011., Ante Gotovina i Mladen Markač bili su konačno oslobođeni u studenom 2012. Milanović je presudu nazvao "važnim trenutkom za Hrvatsku", dodavši da je "podignuta ogromna težina s ramena. Kažem im hvala što su toliko dugo preživjeli zarad Hrvatske. "
Nakon povlačenja s hrvatske političke scene osniva savjetničku tvrtku EuroAlba Advisory, a od 2017. godine postaje savjetnik albanskom premijeru Ediju Ramu.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Napokon znamo što će raditi Zoran Milanović|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/napokon-znamo-sto-ce-raditi-zoran-milanovic-20161114|accessdate=2019-10-20}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Zoran Milanović savjetuje albanskog premijera Edija Ramu|url=http://hr.n1info.com/Vijesti/a260040/Evo-kome-je-ZorOtkriveno-koga-savjetuje-Zoran-Milanovican-Milanovic-savjetnik.html|accessdate=2019-10-20}}</ref> Iste godine postaje predsjednikom Diplomatskog vijeća Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld u Zagrebu.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Milanović dobio novi posao, radit će u Visokoj školi diplomacije|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=1008161|accessdate=2019-10-20}}</ref>▼
U rujnu 2013. započeli su anticirilični prosvjedi protiv uvođenja dvojezičnih natpisa sa srpskom ćirilicom u [[Vukovar]]u. Milanović ih je osudio kao "šovinističko nasilje", rekavši da neće uklanjati natpise ćirilicom u [[Vukovar]]u jer je sam statud grada bio donijet u vrijeme HDZ vlasti, te da "vladavina zakona mora prevladati".
=== Predsjednički izbori 2019. ===▼
Krajem 2018. godine počinju glasine o Milanovićevoj kandidaturi za predsjedničke izbore 2019. godine, dok 17. lipnja 2019. potvrđuje glasine i objavljuje kandidaturu na svojem [https://www.facebook.com/ZoranMilanovic/photos/a.1577656059166695/2279188322346795/?type=3&theater Facebook profilu] pod sloganom "Predsjednik s karakterom". <ref>{{Citiranje časopisa|title=Zoran Milanović sve bliže odluci o kandidaturi|url=http://hr.n1info.com/Vijesti/a350242/Zoran-Milanovic-sve-blize-odluci-o-kandidaturi.html|accessdate=2019-10-20}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Milanović ide u utrku za Pantovčak. Kandidaturu objavio na Facebooku|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/milanovic-ide-u-utrku-za-pantovcak-kandidaturu-objavio-na-facebooku/|date=2019-06-17|accessdate=2019-10-20}}</ref> Sljedećeg mu mjeseca glavni odbor SDP-a daje potporu, a potom dobija i potporu [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]], [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU-a]], [[Primorsko goranski savez|PGS-a]], [[Narodna stranka-Reformisti|Reformista]], [[Demokrati|Demokrata]], [[Istarski demokratski sabor|IDS-a]], [[Hrvatski laburisti – Stranka rada|Laburista]], [[Građansko-liberalni savez|GLAS-a]], [[Međimurski Demokratski Savez (MDS)|MDS-a]] i [[Stranka Umirovljenika|Stranke Umirovljenika]]. <ref>{{Citiranje časopisa|title=Glavni odbor SDP-a potvrdio Milanovića za predsjedničkog kandidata|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/glavni-odbor-sdp-a-potvrdio-milanovica-za-predsjednickog-kandidata-foto-20190706|accessdate=2019-10-20}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=HSS podržava Milanovića u izbornoj trci za predsjednika|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hss-podrzava-milanovica-u-izbornoj-trci-za-predsjednika-20190716|accessdate=2019-10-20}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=ŠIROKA KOLINDINA POTPORA S PROŠLIH IZBORA SVELA SE SAMO NA HDZ Završen ciklus grupiranja stranaka oko kandidata: Analiziramo tko je najbolje prošao... - Jutarnji List|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/siroka-kolindina-potpora-s-proslih-izbora-svela-se-samo-na-hdz-zavrsen-ciklus-grupiranja-stranaka-oko-kandidata-analiziramo-tko-je-najbolje-prosao/9420671/|accessdate=2019-10-20}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|author=Mladen Grubić|title=MDS daje podršku kandidaturi Zorana Milanovića za predsjednika Republike Hrvatske|url=https://emedjimurje.rtl.hr/vijesti/politika/3581809/mds-daje-podrsku-kandidaturi-zorana-milanovica-za-predsjednika-republike-hrvatske/|accessdate=2019-10-20}}</ref>▼
1. prosinca 2013. u Hrvatskoj je održan ustavni referendum , treći referendum od osamostaljenja. Na referendumu, koji je organizirala građanska inicijativa Za obitelj , predložen je amandman kojim bi se brak definirao kao zajednica muškarca i žene, čime je stvorena ustavna zabrana istopolnih brakova . Milanović se usprotivio prijedlogu i rekao [[HRT]]-u da će glasati protiv. Vlada je savjetovala građanima da glasaju protiv, ali referendum je ipak prošao sa 65% glasova za, međutim, odaziv birača bio je samo 38%. Milanović je bio nezadovoljan što se referendum uopće održao, rekavši: "Mislim da nas nije učinio boljim, pametnijim ili ljepšim." Također je rekao da referendum ne mijenja postojeću definiciju braka prema hrvatskim zakonima. Nadalje je najavio nadolazeću donošenje Zakona o partnerstvu, koji će istospolnim osobama omogućiti da formiraju zajednicu doživotnog partnerstva , koja će dijeliti ista prava kao i pravo na brak, osim prava na usvajanje. 12. prosinca [[2013.]], Vlada je donijela predloženi prijedlog zakona, a parlament je u srpnju 2014. donio Zakon o životnom partnerstvu.
== Vanjski odnosi ==▼
[[Datoteka:Vlada12.jpg|minijatura|lijevo|Sastav 12. Vlada Republike Hrvatske]]
Loša ekonomska situacija oslabila je izvorno snažnu javnu podršku Milanovićevoj vladi, što se pokazalo lokalnim izborima [[2013.]] godine . Na prvim izborima za [[Europski parlament]] u Hrvatskoj [[2013.]] godine [[SDP]] je osvojio 32% glasova i pet zastupnika, jedan manje od [[HDZ]]-a, najveće oporbene stranke. Sljedeće godine [[SDP]] je osvojio 29,9% na izborima za [[Europski parlament]] 2014. i četiri zastupnika u Europskom parlamentu. Milanović i njegova stranka dali su podršku [[Ivo Josipović|Ivu Josipoviću]] na predsjedničkim izborima , koje je pobijedila Kolinda Grabar-Kitarović iz HDZ-a.
[[Datoteka:Croatian Armed Forces cadets, Military Parade, Zagreb, 4-8-2015.JPG|minijatura|[[Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja]]]]
Hrvatski branitelji započeli su prosvjed u [[Zagrebu]] u listopadu 2014., pozivajući na ostavku Predraga Matića , ministra branitelja , i novi ustavni zakon koji im garantira prava. Milanović je odbio njihove zahtjeve, rekavši da nema razloga otpustiti ministra i da se neće podvrgnuti ultimatumima.
Moja vlada nije ni razmišljanjem, ni djelovanjem ni propuštanjem dovela u pitanje ljudsko dostojanstvo hrvatskih branitelja i vječni značaj Domovinskog rata.
Prosvjed se nastavio tijekom cijele 2015. U svibnju 2015. eskalirao je kada su stotine branitelja posvađale s policijom ispred vladine zgrade. Milanović je rekao da njegova vlada nije suzbila njihova prava i da je spremna za razgovore, ali da ih neće ucjenjivati. Optužio je oporbenu stranku [[HDZ]] za manipulaciju s braniteljima. Tomislav Karamarko , predsjednik HDZ-a, odbacio je optužbe. Milanović se u lipnju sastao s predstavnicima branitelja, ali prosvjed se nastavio.
Dana 4. kolovoza 2015. godine, na insistiranje Milanovića i ministra obrane [[Ante Kotromanović|Ante Kotromanovića]] , u [[Zagreb]]u je održana vojna parada [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga RH]] u čast [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja
|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]] kojom se slavi 20. godišnjica [[Operacija Oluja|operacije Oluja]] . Milanović se zahvalio svima koji su žrtvovali svoje živote za slobodu Hrvatske. Također je izrazio zahvalnost [[Franjo Tuđman|Franji Tuđmanu]] , prvom hrvatskom predsjedniku, koji je Hrvatsku vodio tijekom rata riječima:
{{Citat4|lijevo|Prije dvadeset godina, u vojnoredarstvenoj operaciji Oluja oslobođen je najveći dio Hrvatske i stvoreni su svi uvjeti da naša zemlja, nakon godina okupacije i rata, počne živjeti i razvijati se kao samostalna, cjelovita i demokratska europska država.
Sloboda je najveće blago i nikome ne trebamo dokazivati koliko je Oluja - nakon mučne četiri godine ubijanja i progona na okupiranim područjima - bila opravdana, koliko je bila potrebna, koliko je novih žrtava spriječila i koliko je bila neizbježna. Hrvatska je imala svako pravo poduzeti sve da ostane živa i cjelovita, imala je pravo ne biti protjerana iz svojih domova, imala je sva prava ne biti više živi štit onima koji su rušili gradove i spaljivali sela.
Hrvatska danas ne slavi rat, ne slavi ničiju patnju niti progonstvo, neka to bude jasno onima kojima još nije. Hrvatska je poduzela sve da rata ne bude, nudila je mirna rješenja. I bila odbijena.
Hrvatska danas slavi slobodu i mir, čista srca slavi pobjedu, prekretnicu koja je dokrajčila ružan, nametnut i osobito podao rat. Olujom je Hrvatska ponovno uspostavila svoj prerezani krvotok, a vjera u svoje tek stasale vojnoredarstvene snage zamijenila je osjećaj nepravde i nemoći pred dotad nadmoćnom vojnom mašinerijom. Hrvatska je porazila jednu zločinačku politiku, dokazala da se ne isplati posezati za tuđim, da se ništa oteto ne može zadržati, a da svoje vrijedi braniti. Bez Oluje, niti mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja ne bi bila moguća.
Istina je, sloboda je skupocjena i Hrvatska ju je skupo platila. Ovo je prigoda da još jednom od srca zahvalimo svima koji su se žrtvovali za slobodnu Hrvatsku, prije svega da zahvalimo hrvatskim braniteljima koji nam jesu i ostat će u srcu cijeloga života. Slobodna i demokratska Hrvatska najljepši je mogući spomenik poginulim braniteljima, onoj hrabroj vojsci koja se dala bez ostatka, koja nije ispostavljala račune, koja nije tražila ni uzimala, ali je zato znala davati i sanjati hrvatsku slobodu. Zahvalni smo onima koji nisu oklijevali umrijeti za domovinu, zahvalni smo njihovim obiteljima. Nastavili smo brinuti o njima da dalje ne moraju same, nastavili smo brinuti o braniteljima i štititi ih u najvećoj mogućoj mjeri od tereta teške gospodarske krize iz koje, sad je već izvjesno, napokon izlazimo i idemo naprijed.
Pobjedu u Oluji ostvario je narod, naši građani koji su izabrali vlast i dali joj vođenje države. U to vrijeme, a bilo je to najteže vrijeme od stjecanja državne neovisnosti, Hrvatsku je vodio Franjo Tuđman i njemu moramo odati zahvalnost i priznanje što je zajedno s brojnim suradnicima državu pripremio i osposobio za očuvanje cjelovitosti i samostalnosti Hrvatske.<ref>https://vlada.gov.hr/vijesti/predsjednik-vlade-milanovic-cestitao-dan-pobjede-i-domovinske-zahvalnosti-i-dan-hrvatskih-branitelja/17459 </ref>|Zoran Milanović na 20. godišnjicu Operacije Oluja}}
==Gospodarstvo==
Vlada Zorana Milanovića usvojila je niz reformi u oporezivanju kako bi se nosila s teškom ekonomskom situacijom te svjetskom recesijom. Podigla je standardni porez na dodanu vrijednost sa 23% na 25% i uvela nove stope PDV-a za robe i usluge koje ranije nisu oporezivane. Također je smanjila doprinose za socijalno osiguranje i plaće u javnom sektoru. U listopadu je usvojen Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koji je omogućio tvrtkama koje nisu bile u mogućnosti platiti račune da opstanu tijekom stečajnog postupka i restrukturiraju svoje dugove. Zbog protivljenja koalicijskog partnera HNS-a porez na imovinu nije proširen.
[[Datoteka:12th Croatian Government approval ratings.png|minijatura|lijevo|Ocjena rada vlade Zorana Milanovića [[2015.]]]]
Vlada je uspjela smanjiti proračunski deficit na 5,3% u 2012., ali BDP se smanjio za 2,2%, a javni dug je dostigao 69,2%. Milanovićevo vrijeme na vlasti obilježeno je nekoliko smanjenja kreditnog rejtinga Hrvatske. Dana 14. prosinca 2012. smanjen je dugoročni rejting zemlje na BB +, a kratkoročni na B.
1. veljače [[2013.]] smanjen je kreditni rejting Hrvatske s Baa3 na Ba1.
U 2012. započelo je nekoliko velikih građevinskih projekata, uključujući novi putnički terminal na Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb i treći blok elektrane Plomin na ugalj . Međutim, neki projekti su obustavljeni, uključujući hidroelektranu Ombla . Vlada je rekao da je izgradnja Pelješkog mosta je početi u proljeće 2016. Milanović izrazio potporu daljnje istraživanje nafte i plina i iskorištavanje u Jadranskom moru, za razliku od oporbenih stranaka i organizacija za zaštitu okoliša.
U studenom 2012. ministar gospodarstva i potpredsjednik vlade [[Radimir Čačić]] podnio je ostavku, a zamijenio ga je [[Ivan Vrdoljak]] . U 2013. godini uveden je novi zakon o fiskalizaciji za kontrolu sive ekonomije i smanjenje izbjegavanja poreza. Vlada se do svibnja 2013. usredotočila na brodogradnju i privatizirala državna brodogradilišta. Kako bi se servisirao javni dug, vlada je predstavila projekt monetizacije hrvatskih autocesta u [[2013.]] koji bi donio oko 2,5 milijardi eura , Sindikati i građanske udruge odbacili su prijedlog i pozvali na povlačenje odluke. Građanska inicijativa pod nazivom „Ne damo naše autoceste“ prikupila je potpise za referendum o autocesti. Iako je ustavni sud presudio da je referendum o toj temi neustavan, vlada je objavila da povlači odluku. Umjesto prvobitnog plana da se autoceste u zemlji daju u zakup stranim investitorima, vlada će hrvatskim građanima i mirovinskim fondovima ponuditi dionice u njima.
[[Datoteka:Premjers V.Dombrovskis piedalās Eiropadomē (6945881133).jpg|minijatura|Predsjednik vlade RH Zoran Milanović na sastanku [[Vijeće Europske unije|Vijeća Europske unije]] , 1. ožujka 2012.]]
Zakon o mirovinskom osiguranju iz siječnja [[2014.]] podigao je zakonsku mirovinu sa 65 na 67 godina, a prijevremenu dob umirovljenja sa 60 na 62. Stopa nezaposlenosti dosegla je vrhunac u veljači 2014. na 22,7%, ali od tada neprestano opada i dostiže najniža stopa u dvije godine u kolovozu. U svibnju 2014. Milanović je otpustio ministra financija [[Slavko Linić|Slavka Linića]] zbog imovinskog posla za koji je rekao da je naštetio državnom proračunu i na njegovo mjesto imenovao [[Boris Lalovac|Borisa Lalovca]]. Promjene poreza na dohodak uvedene su [[2015.]] godine, povećao se neoporezivi dio dohotka, što je rezultiralo neto povećanjem plaća za oko milijun ljudi.
U siječnju 2015. vlada je odlučila zamrznuti tečaj za švicarske franke na godinu dana, nakon porasta franka koji je uzrokovao sve skuplje zajmove za korisnike kredita u toj valuti. U kolovozu [[2015.]] Milanović je najavio da će se zajmovi švicarskog franka pretvoriti u kredite u eurima te je time riješen problem dužnika u [[Švicarski franak|švicarskim francima]].
[[BDP]] se smanjio u 2013. (-0,9%) i 2014 (-0,4%), ali je u 4. tromjesečju [[2014.]] rast realnog [[BDP]]-a dosegao 0,3%, prvi put od 2011. [49] Najavljeno je 28. kolovoza 2015. ekonomija je narasla za 1,2% za treće tromjesečje zaredom, koja je obilježila Hrvatska je izlaz iz šest godina recesije . Proračunski deficit smanjio se u 2015. na 3,2% BDP-a, što je pad sa 5,5% u [[2014.]], a javni dug je iznosio 86,7% [[BDP]]-a, što je najniža stopa rasta duga od uvođenja ESA 2010 metodologije.
▲== Vanjski odnosi ==
=== Bosna i Hercegovina ===
Odnos Hrvatske prema Bosni i Hercegovini u vrijeme Milanovićevog mandata se znatno promijenio. Za razliku od prethodnih vlasti, Milanovićeva Vlada je dala značajnu podršku [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatima u BiH]]. Prethodne vlasti u Hrvatskoj, naročito nakon smrti [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] nisu pokazivale interes za položaj Hrvata u BiH. Štoviše, bivši predsjednik [[Stjepan Mesić]] se sukobio s hrvatskim političarima u BiH, a istodobno gradio prijateljske odnose s bošnjačkim političarima. Milanovićeva politika prema BiH ocijenjena je kao "najsuvislija i najbolja politika prema BiH" za Hrvate "unatrag dva desetljeća". Javno je izrazio zanimanje Hrvatske za stanje u Bosni i Hercegovini i položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda.<ref name=Toma>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/zoran-milanovic-je-drzavnik-sa-suvislom-politikom-prema-bih-921272 Zoran Milanović je
državnik sa suvislom
politikom prema BiH]. Večernji list, 15. veljače 2014. Pristupljeno 3. prosinca 2014.</ref>
[[Datoteka:Secretary Clinton Shakes Hands With Milanovic (8142519313).jpg|minijatura|Predsjednik Vlade Milanović s američkom državnom tajnicom [[Hillary Rodham Clinton]] u [[Zagreb]]u, 1. listopada 2012.]]
Simbolično, nakon što mu je Sabor potvrdio drugi uzastopni mandat, Milanović je za prvi posjet odabrao BiH, odnosno grad [[Mostar]], i to u vrijeme velikih nereda u veljači 2014. koje su izazivali bošnjački prosvjednici, što je umalo rezultiralo međunacionalnim sukobom u gradu. Štoviše, nije posjetio Sarajevo kao glavni grad, što je izazvalo kritike među bošnjačkim političarima i javnim osobama. Poslije Mostara posjetio je [[Vitez (BiH)|Vitez]] i [[Široki Brijeg]]. Sarajevo je odabrao kao posljednju destinaciju prije napuštanja zemlje. Time je postao prvi hrvatski premijer koji je posjetio Hrvate u BiH nakon više od dvadeset godina. Milanovićevu posjetu Mostaru pohvalio je i vođa oporbe [[Tomislav Karamarko]].<ref name=Toma/>
Line 79 ⟶ 124:
=== Njemačka ===
Zoran Milanović svojom politikom i pokušajem onemogućavanja izručenja [[Josip Perković|Josipa Perkovića]] i [[Zdravko Mustač|Zdravka Mustača]] Njemačkoj, u kojoj je podignuta optužnica protiv njih, zbog sumnje da su krivi za ubojstvo hrvatskih emigranata, nanjela je velike štete hrvatskim nacionalnim interesima. Zlouporaba položaja predsjednika Vlade i pokušaj da se čak promjenom [[ustav]]a i donošenjem posebnog zakona u Saboru, onemogući izručenje [[udba]]ških zločinaca, nanjeli su neprocjenivu štetu hrvatskim nacionalnim interesima. Taj [[Lex Perković]] sukobio je Hrvatsku s [[EU|Europskom Unijom]] i posebno s Njemačkom, nanjevši neprocjenjive štete [[ugled]]u Hrvatske..<ref name=":0">''Hrvatske veleizdaje II'', ([[Hrvatsko žrtvoslovno društvo]], Zagreb 2015), Str. 85, ''ISBN 978-953-7817-07-7''.</ref>
▲Nakon što na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|Hrvatskim parlamentarnim izborima 2015. godine]] SDP gubi vlast, Milanović ne uspijeva vratiti partiju na vlast na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|prijevremenim izborima 2016. godine]].
▲Zoran Milanović se odlučuje povući s mjesta predsjednika SDP-a, te u studenom 2016. godine za predsjednika partije biva izabran [[Davor Bernardić]].<ref>{{Citiranje časopisa|title=Bernardić izabran za novog šefa SDP-a. Milanović: Dajte mu podršku i neka bude iskrena|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/zatvorena-biralista-bernardic-uvjerljivo-pobijedio-ostojica-1131353|accessdate=2019-10-20}}</ref>
▲Nakon povlačenja s hrvatske političke scene osniva savjetničku tvrtku EuroAlba Advisory, a od 2017. godine postaje savjetnik albanskom premijeru Ediju Ramu.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Napokon znamo što će raditi Zoran Milanović|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/napokon-znamo-sto-ce-raditi-zoran-milanovic-20161114|accessdate=2019-10-20}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Zoran Milanović savjetuje albanskog premijera Edija Ramu|url=http://hr.n1info.com/Vijesti/a260040/Evo-kome-je-ZorOtkriveno-koga-savjetuje-Zoran-Milanovican-Milanovic-savjetnik.html|accessdate=2019-10-20}}</ref> Iste godine postaje predsjednikom Diplomatskog vijeća Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld u Zagrebu.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Milanović dobio novi posao, radit će u Visokoj školi diplomacije|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=1008161|accessdate=2019-10-20}}</ref>
[[Datoteka:Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2019, prvi krug.svg|minijatura|Rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora 2019.]]
▲Krajem 2018. godine počinju glasine o Milanovićevoj kandidaturi za predsjedničke izbore 2019. godine, dok 17. lipnja 2019. potvrđuje glasine i objavljuje kandidaturu na svojem [https://www.facebook.com/ZoranMilanovic/photos/a.1577656059166695/2279188322346795/?type=3&theater Facebook profilu] pod sloganom "Predsjednik s karakterom". <ref>{{Citiranje časopisa|title=Zoran Milanović sve bliže odluci o kandidaturi|url=http://hr.n1info.com/Vijesti/a350242/Zoran-Milanovic-sve-blize-odluci-o-kandidaturi.html|accessdate=2019-10-20}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Milanović ide u utrku za Pantovčak. Kandidaturu objavio na Facebooku|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/milanovic-ide-u-utrku-za-pantovcak-kandidaturu-objavio-na-facebooku/|date=2019-06-17|accessdate=2019-10-20}}</ref> Sljedećeg mu mjeseca glavni odbor SDP-a daje potporu, a potom dobija i potporu [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]], [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU-a]], [[Primorsko goranski savez|PGS-a]], [[Narodna stranka-Reformisti|Reformista]], [[Demokrati|Demokrata]], [[Istarski demokratski sabor|IDS-a]], [[Hrvatski laburisti – Stranka rada|Laburista]], [[Građansko-liberalni savez|GLAS-a]], [[Međimurski Demokratski Savez (MDS)|MDS-a]] i [[Stranka Umirovljenika|Stranke Umirovljenika]]. <ref>{{Citiranje časopisa|title=Glavni odbor SDP-a potvrdio Milanovića za predsjedničkog kandidata|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/glavni-odbor-sdp-a-potvrdio-milanovica-za-predsjednickog-kandidata-foto-20190706|accessdate=2019-10-20}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=HSS podržava Milanovića u izbornoj trci za predsjednika|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hss-podrzava-milanovica-u-izbornoj-trci-za-predsjednika-20190716|accessdate=2019-10-20}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=ŠIROKA KOLINDINA POTPORA S PROŠLIH IZBORA SVELA SE SAMO NA HDZ Završen ciklus grupiranja stranaka oko kandidata: Analiziramo tko je najbolje prošao... - Jutarnji List|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/siroka-kolindina-potpora-s-proslih-izbora-svela-se-samo-na-hdz-zavrsen-ciklus-grupiranja-stranaka-oko-kandidata-analiziramo-tko-je-najbolje-prosao/9420671/|accessdate=2019-10-20}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|author=Mladen Grubić|title=MDS daje podršku kandidaturi Zorana Milanovića za predsjednika Republike Hrvatske|url=https://emedjimurje.rtl.hr/vijesti/politika/3581809/mds-daje-podrsku-kandidaturi-zorana-milanovica-za-predsjednika-republike-hrvatske/|accessdate=2019-10-20}}</ref>
== Kritike ==
| |||