Sublimacija: razlika između inačica

'''Sublimacija''' (kasnolat. i srednjovj. [[Latinski jezik|lat]]. ''sublimatio'', od lat. ''sublimare'': uzvisiti, uzdignuti), u [[fizika|fizici]], je izravan prijelaz [[čvrste tvari]] u [[plin]], bez prethodnoga prijelaza u [[tekućina|tekućinu]]. Zbiva se pri [[temperatura]]ma i [[tlak]]ovima nižima od [[Trojna točka|trojne točke]] na [[Fazni dijagram|faznom dijagramu]]. Ovisi o vrsti [[kemijska tvar|kemijske tvari]]. Kao i [[Isparavanje]] treba energiju, tj. izvlaci energiju iz okoline. Za neku tvar, pri stalnoj temperaturi sublimacija je brža što je tlak niži, a pri stalnom tlaku sublimacija je brža što je temperatura viša (na primjer [[para]]). Tako na primjer na temperaturama nižima od [[ledište|ledišta]] vode sublimiraju [[led]] i [[snijeg]]. Po sublimaciji su poznati i [[ugljikov dioksid]] ([[suhi led]]), [[jod]], [[sumpor]], [[naftalen]], [[kamfor]], [[kofein]] i drugi. Tako na primjer ako ostavimo komadić kamfora na zraku, on će s vremenom sublimirati.<ref> '''sublimacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58580] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref> Isto tako [[Snijeg|snijeg]] na dubljim slojevima isparava (vaporizira) uslijed utjecaja [[Toplina|topline]] tla, u [[Priroda|prirodi]] je cijeli proces kružan, pa tako imamo [[isparavanje]] i [[kondenzacija|kondenzaciju]], rezultat cijelog procesa je pojava [[vodena para|vodene pare]] na površini.