Zimmermannov brzojav: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Slika:File:Arthur_Zimmermann.png|mini|Arthur Zimmermann]]
[[Datoteka:Zimmermann Telegram as Received by the German Ambassador to Mexico - NARA - 302025.jpg|mini|izvornik brzojava]]
Line 5 ⟶ 6:
'''Zimmermannov brzojav''' (ili Zimmermannova nota ili Zimmermanski kabel) bila je tajna diplomatska komunikacija njemačkog ministarstva vanjskih poslova u siječnju 1917. koja predlaže vojnu alijansu između Njemačke i Meksika. Ako bi Sjedinjene Države ušle u prvi svjetski rat protiv Njemačke, Meksiko bi vratio Teksas, Arizonu i Novi Meksiko. Britanska obavještajna služba presrela je i dekodirala ovaj brzojav.
Otkrivanje sadržaja razljutilo je Amerikance, posebno nakon što je njemački ministar vanjskih poslova Arthur Zimmermann 3. ožujka javno priznao da je brzojav vjerodostojan, što je pomoglo u pružanju potpore američkoj objavi rata Njemačkoj u travnju. <ref>Andrew, Christopher (1996). For The President's Eyes Only. Harper Collins. str.
==Sadržaj==
Line 16 ⟶ 17:
Potpisano, ZIMMERMANN
==Meksički odgovor==
Meksički predsjednik Venustiano Carranza dodijelio je vojnu komisiju za ocjenu izvodljivosti meksičkog preuzimanja njihovih bivših teritorija koje jespominjala Njemačka. <ref>Katz (1981), pstr 364. </ref> Generali su zaključili da nije moguće niti čak poželjno pokušati takav pothvat iz sljedećih razloga:
*Meksiko je bio usred građanskog rata, a Carranzin položaj nije bio siguran. Proglašenje rata njegovog režima pružilo bi priliku suprotstavljenim frakcijama da se usklade sa Sjedinjenim Državama i savezničkim silama u zamjenu za diplomatsko priznanje.
*Sjedinjene Države bile su vojno daleko jače nego Meksiko. Čak i da su meksičke vojne snage bile potpuno ujedinjene i odane jedinstvenom režimu, ne postoji ozbiljan scenarij prema kojem bi mogli upasti i dobiti rat protiv Sjedinjenih Država.
*Obećanja Njemačke o „velikodušnoj financijskoj potpori“ bila su vrlo nepouzdana. Njemačka vlada je već u lipnju 1916. obavijestila Carranzu da nisu u stanju osigurati potrebno zlato potrebno za zalihe potpuno neovisne meksičke nacionalne banke.<ref> Beezley, William; Meyer, Michael (2010). The Oxford History of Mexico. UK: Oxford University Press. str. 476. ISBN 9780199779932. </ref>Čak i da je Meksiko dobio financijsku potporu, i dalje bi trebalo nabavljati oružje, municiju i ostale potrebne ratne potrepštine od zemalja ABC-a (Argentina, Brazil i Čile), što bi moglo narušiti odnose s njima, kao što je objašnjeno u nastavku.
*Čak i kad bi Meksiko kojim slučajem imao vojna sredstva za pobjedu u sukobu protiv Sjedinjenih Država i ponovno vraćanje dotičnih teritorija, Meksiko bi imao ozbiljnih poteškoća u osvajanju i umirenju velikog stanovništva koji govori engleski jezik i koje je bilo naviknut na samoupravu i bolje opskrbljeno oružjem nego većina ostalog civilnog stanovništva.
*U pitanju su bili i drugi vanjski odnosi. Nacije ABC-a organizirale su mirovnu konferenciju u Niagara Fallsu 1914. godine kako bi izbjegle rat u punoj mjeri između Sjedinjenih Država i Meksika zbog američke okupacije Veracruza. Ako bi Meksiko ušao u rat protiv Sjedinjenih Država, to bi narušilo odnose s tim narodima.
*Carranzinu su vladu de jure priznale Sjedinjene Države 31. kolovoza 1917. kao izravnu posljedicu Zimmermannovega brzojava budući da je priznanje bilo potrebno kako bi se osigurala meksička neutralnost u Prvom svjetskom ratu. <ref> Paterson, Thomas; Clifford, J. Garry; Brigham, Robert; Donoghue, Michael; Hagan, Kenneth (2010). American Foreign Relations, Volume 1: To 1920. USA: Cengage Learning. str. 265. ISBN 9781305172104. </ref><ref> Paterson, Thomas; Clifford, John Garry; Hagan, Kenneth J. (1999). American Foreign Relations: A History Since 1895. USA: Houghton Mifflin College Division. str. 51. ISBN 9780395938874. </ref>Nakon vojne invazije na Veracruz 1914. godine, Meksiko nije sudjelovao ni u jednom vojnom izletu sa Sjedinjenim Državama u Prvom svjetskom ratu, <ref> Stacy, Lee (2002). Mexico and the United States, Volume 3. USA: Marshall Cavendish. str. 869. ISBN 9780761474050. </ref> čime je osigurao meksičku neutralnost kao najbolji ishod kojem se Sjedinjene Države mogu nadati, čak i ako meksička neutralnost omogućava njemačkim tvrtkama poslovanje u Meksiku .<ref> Paterson, Thomas; Clifford, J. Garry; Brigham, Robert; Donoghue, Michael; Hagan, Kenneth (2010). American Foreign Relations, Volume 1: To 1920. USA: Cengage Learning </ref>
==Američki odgovor==
Line 30 ⟶ 43:
6. travnja 1917. Kongres je izglasao objavu rata Njemačkoj; Wilson je od Kongresa zatražio "rat za okončanje svih ratova" koji bi "svijet učinio sigurnim za demokraciju". <ref>Link, Arthur S. (1972). Woodrow Wilson and the Progressive Era, 1910–1917. New York: Harper & Row. pp. 252–282. </ref>
[[Woodrow Wilson]] razmotrio je još jednu vojnu invaziju na Veracruz i Tampico u razdoblju od 1917. do 1918. godine <ref>Gruening, Ernest (1968). Mexico and Its Heritage. U.S.: Greenwood Press. str. 596.</ref> <ref name="halevy">Halevy, Drew Philip (2000). Threats of Intervention: U. S.-Mexican Relations, 1917–1923. U.S.: iUniverse. p. 41. ISBN 9781469701783. </ref> kako bi osigurao naftna polja Tehuantepec Isthmus i Tampico i osigurao njihovu daljnju proizvodnju tijekom građanskog rata <ref name="halevy"/><ref> Meyer, Lorenzo (1977). Mexico and the United States in the Oil Controversy, 1917–1942. U.S.: University of Texas Press. str. 45. ISBN 9780292750326. </ref>, ali ovo vrijeme je relativno novi meksički predsjednik [[Venustiano Carranza]] zaprijetio da će uništiti naftna polja u slučaju iskrcavanja američke vojske. <ref>Haber, Stephen; Maurer, Noel; Razo, Armando (2003). The Politics of Property Rights: Political Instability, Credible Commitments, and Economic Growth in Mexico, 1876–1929. UK: Cambridge University Press. str. 201. ISBN 9780521820677. </ref><ref>Meyer, Lorenzo (1977),
== Izvori ==
| |||