Razlika između inačica stranice »Hrvatske željeznice«

m
manje izmjene
(Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0)
m (manje izmjene)
| dodatak =
}}
[[Datoteka:Railroads in Croatia.gif|mini|400px|Pružna mreža u Hrvatskoj]]
[[Datoteka:Zgrada Hrvatskih željeznica.jpg|mini|250px|Upravna zgrada Hrvatskih željeznica u Zagrebu]]
[[Datoteka:H%C5%BD_Slavonski_Brod-Vinkovci-Dalj_Line_Historic_Engine.JPG|mini|180px|[[Parna lokomotiva]] izložena u [[Vinkovci|Vinkovcima]]]]
* '''HŽ Putnički prijevoz d.o.o.'''
* '''HŽ Infrastruktura d.o.o.'''
 
=== Infrastruktura ===
Željeznička infrastruktura u RH se sastoji od:
* 2468 km jednokolosiječne pruge
* 254 km dvokolosiječne pruge
* 980 km električne pruge 25kV 50Hz.
 
== Povijest ==
Hrvatske željeznice su osnovane [[1990.]] iz bivše JŽ ("Jugoslavenske željeznice") Zagrebačke Divizije. Vozni park je inicijalno bio onaj zatečen u vrijeme raspada [[SFRJ|Jugoslavije]]. S vremenom je moderniziran, a trenutačno se vrši daljnja modernizacija.
 
Prva željeznička dionica na području današnje Republike Hrvatske sagrađena je 1860. godine u [[Međimurje (regija)|Međimurju]]: željeznička pruga iz mađarske [[Nagykanizsa|Nagykanizse]] preko [[Čakovec|Čakovca]] i [[Kotoriba|Kotoribe]] vodila je dalje prema Pragerskom u [[Slovenija|Sloveniji]]. Vrijedi napomenuti da je ta pruga - premda je samo manji njen dio prolazio preko hrvatskog područja (Međimurje je u vrijeme izgradnje pruge bilo dio Hrvatske, da bi u siječnju 1861. godine odlukom Beča bilo priključeno Ugarskoj) izgrađena svega 35 godina nakon prve europske željezničke pruge, koja je 1825. godine bila uspostavljena između gradova Stockton i Darlington u Engleskoj.<ref>[http://www.szz.hr/wp-content/uploads/2012/04/povijest-prve-pruge.pdf "Stotinu i pedeset godina željeznice u Hrvatskoj"], stranice "Savez za željeznicu" (udruga čiji su osnivači sindikati i poduzeća iz željezničkog sektora), posjećeno 8. veljače 2015. god.</ref> Pruge koje su povezivale [[Rijeka|Rijeku]], najznačajniju luku na području Hrvatske, s [[Trst|Trstom]] (te dalje s Bečom), te sa Zagrebom (i dalje s [[Budimpešta|Budimpeštom]]) puštene su u promet 1873. godine.<ref>[http://www.rijeka.hr/Obiljezena140obljetnicaPrugeKarlovac "OBILJEŽENA &nbsp;140. OBLJETNICA PRUGE KARLOVAC - RIJEKA"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160513095813/http://www.rijeka.hr/Obiljezena140obljetnicaPrugeKarlovac |date=13 Svibanj 2016 }}, Službene stranice Grada Rijeke, 23. listopada 2013.</ref>
 
== LogotipiInfrastruktura ==
[[Datoteka:Railroads in Croatia.gif|mini|400px|Pružna mreža u Hrvatskoj]]
<gallery>
{{glavni|Željezničke pruge u Hrvatskoj}}
Datoteka:HŽ logo.gif|25. lipnja 1991-danas
 
</gallery>
U Hrvatskoj je danas izgrađeno 2.988,796 km željezničkih pruga. Željeznička infrastruktura se sastoji od:
 
* 2468 km jednokolosiječne pruge
* 254 km dvokolosiječne pruge
* 980 km električne pruge 25kV 50Hz.
 
=== Paneuropski koridori ===
Hrvatske željeznice imaju u svom sastavu tri paneuropska koridora: ogranak Koridora X i ogranke b i c koridora V.
 
* Koridor Vc - Beli Manastir – Slavonski Šamac i južni krak Metković – Ploče
 
==== Koridor X ====
{{glavni|Željeznička pruga Zagreb – Beograd}}
[[Datoteka:Putnicki vlak 2.JPG|mini|250px|Polazak međunarodnog intercity vlaka iz Nove Gradiške]]
* [[Vinkovci]]-[[Osijek]] (pruga puštena u promet)
[[Slika:HZ 6112 001-0 1.jpg|minijatura|lijevo|250px|Novi [[elektromotorni vlak]] [[Končar Elektroindustrija|«Končara»]] za HŽ (na [[InnoTrans]]u 2010. u [[Berlin]]u).]]
==== Koridor Vb ====
Republika [[Mađarska]] – Botovo – [[Koprivnica]] – [[Dugo Selo]] – [[Zagreb]] – [[Karlovac]] – [[Rijeka]]
 
Projekt reelektrifikacije odnosno izmjene sustava električne vuče od [[Rijeka|Rijeke]] do [[Moravice|Moravica]] je završen 23.10.2013. <ref>[http://www.rijeka.hr/Obiljezena140obljetnicaPrugeKarlovac "ZAVRŠETAK PROJEKTA IZMJENE SUSTAVA ELEKTRIČNE VUČE"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160513095813/http://www.rijeka.hr/Obiljezena140obljetnicaPrugeKarlovac |date=13 Svibanj 2016 }}, Službene stranice Grada Rijeke, 23. listopada 2013.</ref>, čime cijeli sustav ima jedinstven napon od 25 kV.
 
==== Koridor Vc ====
Republika [[Mađarska]] – [[Beli Manastir]] – [[Osijek]] – [[Đakovo]] – [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] – [[Slavonski Šamac]] – [[Bosna i Hercegovina]] – Luka [[Ploče]]
 
Uskoro očekivana maksimalna brzina od 160 km/h. Koridor je elektrificiran od kolodvora [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] do kolodvora [[Slavonski Šamac]] i od granice s [[Bosna i Hercegovina|BiH]] kod [[Metković|Metkovića]] do Luke [[Ploče]]. Elektrifikacija od [[Beli Manastir|Belog Manastira]] do [[Strizivojna|Strizivojne]]-[[Vrpolje]] je u planu. Ovaj koridor bi trebao postati važna transportna magistrala za teretni promet.
 
=== Pruga Vinkovci – Osijek ===
{{glavni|Željeznička pruga Vinkovci – Osijek}}
 
Prije [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] [[Željeznička pruga Vinkovci – Osijek|pruga Vinkovci – Osijek]] je bila najvažnija sporedna linija u cijeloj državi. Imala je najviše prometa i donosila je profit. Nakon 16 godina završena je i njezina obnova, pa je pruga [[2009.]] godine ponovno puštena u promet. Tom prugom povezana su dva najvažnija [[Slavonija|slavonska]] grada – [[Osijek]] i [[Vinkovci]], a vožnja vlakom na toj relaciji traje otprilike 30 minuta. Pruga je napravljena za maksimalnu brzinu od 120 km/h, iz sigurnosnih razloga se brzina ograničava na maksimalno 80 km/h.
 
=== Željeznica velike brzine ===
Hrvatske željeznice ne posjeduju niti jednu trasu koja bi službeno podržavala brzine veće od 200 km/h, što se smatra granicom željeznice velike brzine. Koridor 10 ima Vmax od 160 km/h, što je nekada smatrano granicom željeznice velike brzine. Postoje planovi za novu nizinsku prugu [[Zagreb]] – [[Rijeka]], koja bi imala dionice preko 200 km/h (po nekim planovima i 250 km/h). Koridor 10 je moguće minimalnim zahvatima prilagoditi za veće brzine (sama pruga je prilagođena, ali signalni sustav bi morao biti izmjenjen). Kontaktna mreža bi također trebala minimalne zahvate za 200 km/h.
 
=== Planirani željeznički pružni zahvati do 2030. ===
Dugoročno su planirani sljedeći zahvati:
 
==== Remont - nadogradnja ====
 
* Vinkovci – Tovarnik → ''modernizacija do 160 km/h''
* mađarska granica – Dugo Selo → ''izgradnja drugog kolosijeka''
 
==== Potpuno nove pruge ====
 
* Nove zagrebačke pruge → ''pružni željeznički prsten da bi se smanjilo opterećenje oko glavnog grada te prigradskog prijevoza''
== Vozila ==
 
=== Serije vozila u posjedu: ===
{{glavni|Željeznička vučna vozila u Hrvatskoj}}