Fosilna goriva: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak
-od strane
Redak 13:
 
Fosilna goriva nalaze se u rasponu od zapaljivih materijala sa niskim omjerom ugljika i vodika poput [[metan|metana]], do tekuće [[nafta|nafte]] i nezapaljivih materijala koji se sastoje od gotovo čistog ugljika, kao [[antracitni ugljen]]. [[Metan]] se može pronaći u poljima [[ugljikovodik|ugljikovodika]], sam, sa [[nafta|naftom]]. Opće je prihvaćeno da su formirani od [[fosili|fosiliziranih]] ostataka mrtvih biljaka i životinja koji su bili izloženi toplini i pritisku u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] stotinama milijuna godina, ovaovu biogeničkabiogeničku teorijateoriju je prvi put predstavljena od stranepredstavio [[Georg Aricola|Georga Agricole]] 1556. godine i kasnije od strane [[Mihail Vasiljevič Lomonosov|Mihaila Lomonosova]] u 18. stoljeću.
 
Administracija Informacije o Energiji je procijenila da su se u 2006. godini primarni izvori energije sastojali od nafte 36.,8%, ugljena 26.,6%, prirodnog plina 22.,9%, što rezultira 86% postotnim udjelom fosilnih goriva u primarnoj svjetskoj proizvodnji energije. Ne-fosilni izvori uključivali su [[hidroenergija|hidroelektrične]] sa 6.,3%, [[nuklearna energija|nuklearne]] sa 6% i ([[geotermalna_energija|geotermalne]], [[solarna energija|solarne]], [[plima|plimu]], [[vjetar]], [[drvo]], [[otpad]]) sa 0.,9%. Svjetska potrošnja energije rasla je oko 2.,3% godišnje.
 
Fosilna goriva su [[neobnovljivi resursi]] jer im trebaju milijuni godina da bi nastali, i rezerve se troše puno brže nego što nove nastaju. Proizvodnja i potrošnja fosilnih goriva potiču ekološku zabrinutost. Globalni pokret prema proizvodnji [[obnovljiva energija|obnovljive energije]] je na putu da pomogne zadovoljiti povećanu potrebu za energijom.
Redak 21:
Ovi plinovi utječu na okoliš tako što se sakupljaju u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]] i tako stvaraju [[staklenički učinak]], dok se otapaju u vodi koja se nalazi u [[atmosfera|atmosferi]], uslijed čega joj se smanjuje [[pH]]-vrijednost te nastaju tzv. [[kisele kiše]], koje uništavaju biljke i erodiraju građevine, stijene, itd.
 
Izgaranje fosilnih goriva proizvodi oko 2.,13 bilijuna tona [[ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] godišnje, a procjenjuje se da prirodni procesi mogu apsorbirati samo pola od tog iznosa, tako da je godišnje neto povećanje atmosferskog ugljičnog dioksida oko 10.,65 bilijuna tona (jedna tona atmosferskog ugljika je ekvivalentna 44/12 ili 3.,7 tona ugljičnog dioksida). [[Ugljični dioksid]] je jedan od stakleničkih plinova koji pojačava [[Toplinsko zračenje|zračenje]] i pridonosi [[globalno zatopljenje|globalnom zatopljenju]], uzrokujući da prosječna površinska temperatura Zemlje raste, što će rezultirati velikim nepovoljnim efektimaučincima.
 
== Izvori ==
Redak 32:
Usporedne brojke:
 
• 1 litra običnog [[benzin]]a nastaje od 23.,5 tone organskog materijala sa oceanskog dna
 
• Ukupna količina fosilnih goriva iskorištenih 1997. godine je rezultat 422 godine ukupne biljne tvari koja je rasla na kopnu i u svim [[ocean|oceanima]].