EuroCity: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 21 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q753050 na Wikidati
dopunjen članak
Redak 1:
[[Datoteka:1116_Intercity_SemmeringEuroCity Logo.jpgsvg|mini|100px|EurocityLogotip vlak u [[Austrija|Austriji]]EuroCity-a]]
[[Datoteka:HZ 1142 010 ZagrebGlKol 090910 EC211 SAVA Villach-Beograd.jpg|mini|EC iz Villacha na Zagrebačkom Glavnom kolodvoru]]
[[Datoteka:Duisburg Rahm DB 101 082 EC8 Zürich - Hamburg Altona (28564036800).jpg|mini|EC 8 [[Deutsche Bahn|njemačkih željeznica]] na liniji Zürich – Hamburg]]
[[Datoteka:BWE EC 43 Berlin Lichterfelde Ost.jpg|mini|Berlin-Warszawa-Express poljskih željeznica]]
'''EuroCity''' (skraćeno: EC) je naziv za vrstu brzog [[putnički vlak|putničkog vlaka]], koji prometuje u međunarodnom prometu [[Europa|Europe]] na duže relacije.
 
== Povijest ==
'''EuroCity''' je naziv za vrstu brzog [[putnički vlak|putničkog vlaka]], koji prometuje u međunarodnom prometu [[Europa|Europe]] na duže relacije.
31. svibnja 1987. željeznice [[Europska zajednica|Europske zajednice]], [[Austrija|Austrije]] i [[Švicarska|Švicarske]] osnovale su mrežu EuroCity sa 64 željezničkih linija. Kategorija EuroCity je nasljednik [[Trans-Europ-Express]]-a, koji je prometovao od 1957. do 1987. godine. Glavna razlika je u tome da je TEE imao samo prvu klasu, EC ima prvu i drugu klasu. Razina komfora u prvoj klasi je usporediva. Nekoliko godina je postajajao i ''noćni EC'' s vagonima sa ležajima. Ta kategorija je kasnije preimenovana u [[EuroNight]]. Vrsta vlaka povezana s EuroCity-om je [[InterCity]] koji koristi nekoliko europskih željeznica u domaćem prometu. Ponekad EC i IC voze u zajedničkom voznom redu.
 
U devedesetima je nekoliko željezničkih tvrtki istočnih europskih država također uvelo EuroCity linije. 1991. godine broj EuroCity linija je povećan sa 76 na 102. S druge strane, EuroCity linije danas više ne prometuju u [[Španjolska|Španjolskoj]], nekoliko preostalih prekograničnih vlakova voze kao [[Talgo]] (danju) ili [[Elipsos]] (noćju).
{{mrva-vlak}}
Nakon izgradnje brzih linija, mnogi bivši EuroCity pretvoreni su u brze vlakove, poput [[Thalys]]a na linijama od [[Pariz]]a preko [[Bruxelles]]a do [[Köln]]a i [[Amsterdam]]a. Vlakovi između [[Berlin]]a i Amsterdam [[Schiphol]]a linije se nazivaju InterCity, tako da ni u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] nema više EuroCity linija.
 
== Kriteriji ==
[[Datoteka:Speisewagen DB-ÖBB (EuroCity 81).jpg|mini|Vagon restoran linije EC 83 ''DB-ÖBB Eurocity'']]
Uvođenjem EuroCity prometa uvedeni su jedinstveni kriteriji kvalitete za sve uključene željeznice, koje je također nadgledao [[Međunarodna željeznička unija|UIC]]:
 
* Prekogranični vlak,
* [[Klimatizacija|Klimatiziran]] vagon prvog i drugog razreda,
* Pojačano čišćenje na odlaznim stanicama i čišćenje u pokretu na rutama dužim od 5 sati
* Stajališta samo u većim gradovima,
* Vrijeme stajanja maksimalno 5 minuta, iz operativnih razloga do 15 minuta (do 1989.: 20 minuta),
* Granične kontrole tijekom vožnje, samo kratki boravak na graničnim stanicama,
* Doručak između 7:00 i 9:00 sati, glavni obrok između 11:30 i 14:30 sati ili 18:30 i 21:30 sati u vagonu restoran, vagonu kafiću ili posluga u prvom razredu u vagonu sa sjedalima, meni mora biti dvojezičan,
* [[Kondukter]] mora znati najmanje dva jezika, uključujući [[Njemački jezik|njemački]], [[Engleski jezik|engleski]] ili [[francuski jezik]],
* Srednja brzina kretanja (uključujući svih stajališta) najmanje 90 km/h (s izuzetkom planinskih željeznica i vlakova sa željezničkim trajektima),
* Posebni kriteriji za točnost, vlakovi koji često kasne mogu izgubiti kategoriju ''EuroCity'',
* Svaki par vlakova ima naziv koji se odnosi na europski karakter (turistički, kulturni, povijesni),
* Dnevni promet (polazak nakon 6:00 sati, dolazak prije 24:00 sati).
 
Te kriterije željezničke tvrtke tumače na različite načine: Neke željeznice koriste EuroCity linije i na domaćem tržištu. Vagoni drugog razreda bez klimatizacije su u početku bili namijenjeni samo prijelaznom razdoblju, ali postoje i do danas u nekim zemljama. U nekim slučajevima umjesto vagona restoran postoje samo buffet vagoni ili samo mali zalogaji s kolica za posluživanje ([[minibar]]).
 
== Vozila ==
[[Datoteka:Czech train ( 1060134).jpg|mini|Češki EC vagon sa sjedalima]]
Vagoni za Eurocity uglavnom imaju sljedeće karakteristike:
 
* klimatizacija,
* zadovoljava važeće propise [[Sporazum o razmjeni i korištenju putničkih vagona u međunarodnom prometu|RIC]],
* Maksimalna brzina od 200 km/h,
* [[Putnički vagon]] salon sa šest sjedala u prvom i drugom razredu, dužina salona 2,3 metara (prvi razred) odnosno 1,9 metara (drugi razred),
* Putnički vagon sa sjedalima sa rasporedom sjedala 2+1 (prvi razred) odnosno 2+2 (drugi razred).
 
== EC linije u srednjoj Europi ==
 
{| align="center"
|- style="vertical-align:top"
| [[Datoteka:Eurocity Network 1987 summer.svg|mini|hochkant=1.6|EuroCity mreža 1987.<br />47 dnevnih linija (zeleno), 8 nočnih linija (plavo), 9 TGV (narančasto)]]
| [[Datoteka:Eurocity Network 2010 winter.svg|mini|hochkant=1.6|EuroCity mreža 2010.<br />više nema nočnih linija, TGV više ne spada pod EC]]
| [[Datoteka:EC D.png|mini|hochkant=1.36|EuroCity mreža u istočnoj srednjoj Europi (2008.)]]
|-
|}
 
== Vozni red 2019/2020 ==
{| class="wikitable sortable zebra" width="100%"
! Broj
! Naziv
! Relacija
|-
| EC 6/7
|
| [[Interlaken]] ↔ [[Bern]] ↔ [[Köln]] ↔ [[Hamburg]]-Altona
|-
| EC 8/9
|
| [[Zürich]] ↔ [[Basel]] ↔ Köln ↔ Hamburg-Altona
|-
| EC 10/11 do EC 24/25
|
| [[Milano]] ↔ Zürich
|-
| EC 30/31 do EC 38/39
|
| [[Kopenhagen]] ↔ [[Rødby]] ↔ Hamburg
|-
| EC 32, 34, 36
|
| Milano → [[Ženeva]]
|-
|EC 35, 39, 41
|
| Ženeva → Milano
|-
| EC 37/42
|
| Ženeva ↔ [[Venecija]]
|-
| EC 40/41 do EC 46/47
| ''Berlin-Warszawa-Express''
| [[Varšava]] ↔ [[Poznanj]] ↔ [[Berlin]]
|-
| EC 50/51
|
| Milano ↔ Basel
|-
| EC 52, 56
|
| Milano → Basel
|-
| EC 54/55
| ''Berlin-Gdynia-Express''
| [[Gdynia]] ↔ Poznanj ↔ Berlin
|-
| EC 57, 59
|
| Basel → Milano
|-
| EC 80/83
| ''[[Deutsche Bahn|DB]]-[[Österreichische Bundesbahnen|ÖBB]] EuroCity''
| [[Verona]] ↔ [[Innsbruck]] ↔ [[München]]
|-
| EC 81/82, EC 88/89
| ''DB-ÖBB EuroCity''
| München ↔ [[Bologna]]
|-
| EC 84/85
| ''DB-ÖBB EuroCity''
| [[Rimini]] ↔ München
|-
| EC&nbsp;86/87
| ''DB-ÖBB EuroCity''
| München ↔ Venecija
|-
| EC 102/103
| ''Polonia''
| [[Beč]] ↔ Varšava
|-
| EC 104/105
| ''Sobieski''
| Beč ↔ Gdynia
|-
| EC 110/111
| ''Comenius''
| Varšava ↔ [[Ostrava]]
|-
| EC 112/113
| ''Porta Moravica''
| Varšava ↔ [[Katowice]] ↔ [[Prag]]
|-
| EC 112/113
| ''Blauer Enzian''
| [[Klagenfurt]] ↔ [[Salzburg]] ↔ [[Frankfurt na Majni]]
|-
| EC 114
| ''[[Wörthersee]]''
| Klagenfurt → [[Dortmund]]
|-
|EC 115
|''[[Wörthersee]]''
|[[Münster]] → Köln → Klagenfurt
|-
|EC 116/117
|''Praha''
|Varšava ↔ Prag
|-
| EC 117
|''Salzach''
| Frankfurt na Majni → Klagenfurt
|-
| EC 130/131
|''Varsovia''
| [[Budimpešta]] ↔ [[Bratislava]] ↔ Varšava
|-
| EC 139, 140
| ''Thello''
| [[Nica]] → [[Genova]] → Milano
|-
| EC 140/147
| ''[[Hortobágy]]''
| [[Zahony]] ↔ [[Debrecen]] ↔ Beč
|-
|EC 141 do 144
|''Thello''
|Milano → Genova → Nica
|-
|EC 144/145
|''Jan Perner''
|[[Žilina]] ↔ [[Ostrava]] ↔ Prag
|-
| EC 145/148
| ''[[Franz Lehár|Lehár]]''
| Beč ↔ Budimpešta
|-
|EC 145 do 148
|''Thello''
|[[Marseille]] → Nica → Genova → Milano
|-
| EC 150/151
| ''Emona''
| [[Ljubljana]] ↔ [[Graz]] ↔ Beč
|-
| EC 153/158
|
| Basel ↔ Milano
|-
| EC 158/159
| ''Croatia''
| [[Zagreb Glavni kolodvor|Zagreb Gk]] ↔ Graz ↔ Beč
|-
| EC 159/160
| ''Thello''
| Milano → Genova → Nica → Marseille
|-
| EC 163/164
| ''Transalpin''
| Zürich ↔ Graz
|-
| EC 170/171
| ''[[Carl Maria von Weber]]''
| Prag ↔ [[Dresden]] ↔ Berlin
|-
| EC 172/173
| ''Hungaria''
| Budimpešta ↔ Bratislava ↔ Prag ↔ Hamburg
|-
| EC 174
| ''[[Robert Schumann]]''
| Prag → Berlin → Hamburg
|-
|EC 175
| ''Robert Schumann''
|Berlin → Prag
|-
| EC 176/177
| ''[[Johannes Brahms]]''
| Prag ↔ Hamburg
|-
| EC 178
| ''Alois Negrelli''
| Prag → Berlin
|-
|EC 179
|''Alois Negrelli''
|Hamburg → Berlin → Prag
|-
| EC 181/182
| ''Rákoczi''
| [[Košice]] ↔ Budimpešta
|-
|EC 186/187
|''Hornád''
|Budimpešta ↔ Košice
|-
| EC 190
|
| München → [[Lindau]] → [[St. Gallen]] → Zürich
|-
|EC 191/192
|
|Basel ↔ Zürich ↔ Lindau ↔ [[Memmingen]] ↔ München
|-
|EC 193
|
|Basel → Zürich → Lindau → München
|-
|EC 194/195
|
|München ↔ Lindau ↔ St. Gallen ↔ Zürich
|-
|EC 196/197
|
|München ↔ Kempten ↔ Lindau ↔ St. Gallen ↔ Zürich
|-
| EC 212/213
| ''[[Mimara]]''
| Zagreb Gk ↔ [[Villach]]
|-
| EC 216/217
| ''Dachstein''
| Graz ↔ [[Saarbrücken]]
|-
| EC 218/219
|
| Graz ↔ Frankfurt/Majna
|-
| EC 232/233, EC 238/239
|
| Kopenhagen ↔ Rødby ↔ Hamburg
|-
| EC 242/243
| ''Roháče''
| Košice ↔ Prag
|-
| EC 246/247
| ''Citadella''
| Budimpešta-Déli ↔ [[Ljubljana]]
|-
| EC 270/271
| ''Petrov''
| Budimpešta-Keleti ↔ [[Brno]]
|-
| EC 272/273
| ''Csárdás''
| Budimpešta-Keleti ↔ Prag
|-
|EC 274/275
|''Jaroslav Hašek''
|Budimpešta-Keleti ↔ Prag
|-
|EC 276/277
|''Slovan''
|Budimpešta-Keleti ↔ Prag
|-
|EC 278/279
|''Danubius''
|Budimpešta-Keleti ↔ Prag
|-
|EC 280/281
|''Jan Jesenius''
|Budimpešta-Keleti ↔ Prag
|-
|EC 282/283
|''Slovenská strela''
|Bratislava ↔ Prag
|-
|EC 286/287, EC 288/289
|''DB-ÖBB EuroCity''
|Innsbruck ↔ Kufstein ↔ München
|-
|EC 314/315
|
|[[Dobova]] ↔ Villach
|-
|EC 342/343
|''[[Ivo Andrić]]''
|[[Beograd]] ↔ Budimpešta
|-
| EC 344/345
| ''[[Avala]]''
| Beograd ↔ Beč
|-
| EC 354/357
| ''[[Franz Kafka]]''
| Prag ↔ München
|-
| EC 355/356
| ''[[Karel Čapek]]''
| München ↔ Prag
|-
| EC 378/379
| ''Porta Bohemica''
| Prag ↔ Berlin ↔ Hamburg ↔ [[Kiel]]
|-
| EC 390/391
|
| [[Salzburg]] ↔ Frankfurt/Majna
|-
|EC 410/411
|
|Beograd ↔ Ljubljana
|-
|EC 480/481
|''Opatija''
|[[Rijeka]] ↔ Ljubljana
|-
|EC 482/483
|''Ljubljana''
|Rijeka ↔ Ljubljana
|-
|EC 490/491
|''Balkan''
|[[Sofija]] ↔ Beograd
|-
| EC 1217
|
| [[Karlsruhe]] → [[Klagenfurt]]
|-
| EC 1288/1289
| ''DB-ÖBB EuroCity''
| Venecija ↔ München
|-
|EC 1390/1391
|
|[[Ploče]] ↔ [[Sarajevo]]
|-
|}
 
[[Kategorija:Željeznička_vozila]]