Keglevići: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 14:
}}
'''Keglevići''' (''Keglevich'', ''Keglegics'', ''Keglevics''), [[Hrvati|hrvatska]] [[plemstvo|velikaška]] obitelj podrijetlom iz [[Knin]]ske županije. Rodonačelnik obitelji je Petar, sin Kegela/Kegala/Xegala, iz roda Prklja/Perkalja (Percal). U izvorima iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] zabilježeni su s pridjevkom '''Porički''' (''de Porychan'', ''Porechan'', ''Porichan''), prema posjedu u distriktu Unašice, a od kraja istog stoljeća s pridjevkom '''Bužimski''' (''de Bwsyn''), prema gradu Bužimu u [[Bihać]]koj krajini.<ref name="
Najpoznatiji pripadnik ove obitelji je hrvatski [[ban]] [[Petar Keglević]] (1485.? – 1554./55.), koji je stekao posjede na [[Kordun]]u, u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]] i okolici [[Zagreb]]a, a kćerinom ženidbom i u [[Međimurje (regija)|Međimurju]].
Redak 22:
U prvoj polovini [[17. stoljeće|17. stoljeća]] obitelj Keglević dijeli se na '''hrvatsku''' i '''ugarsku granu'''. Utemeljitelj hrvatskog ogranka bio je [[Petar Keglević (V.)|Petar]] (u. 1663.), a ugarske njegov brat Nikola (u. 1642.).
[[Slika:Keglevich de Porychane.JPG|thumb|Keglevich de Porychane. Grb do 1490. godine.]]
Banski namjesnik [[Petar VII. Keglević]] (u. 1724.) vratio je nakon protjerivanja [[Osmanlije|Turaka]], dio obiteljskih posjeda, a stekao je i [[grof|grofovski naslov]].<ref name="
Krajem [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] isticao se Oskar Keglević (u. 1918) koji je bio zastupnik u Hrvatskom saboru i član Narodne stranke. God. [[1883]]. prodao je gorička dobra, a [[1905]]. godine i ostala u Varaždinskoj županiji. Nije imao potomaka te je s njime izumrla [[Hrvatska|hrvatska]] grana obitelji.
| |||