Inačica od 2. listopada 2019. u 23:58 uredi Bonč (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.928 edits m uklonjena promjena suradnika 31.223.129.249 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mr.Književko Oznaka: brzo uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 19. siječnja 2020. u 13:15 uredi ukloni ovu izmjenu 84.1.196.111 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 3: Emocije koje opažamo i o njima razgovaramo s drugima obično traju vrlo kratko od nekoliko minuta do nekoliko sati, raspoloženja traju satima, danima ili tjednima, a emocionalni poremećaji poput [[depresija\|depresije]] ili [[anksioznost]]i traju mjesecima ili godinama. == E == ~~== Emocije u odnosu na događaj ==~~ ~~Ako se radi o pozitivnom događaju, emocija je pozitivna, na primjer:~~ * [[nada]] * [[sreća]] * [[zadovoljstvo]] * [[ljubav]] ~~no ako je događaj negativan (odnosno ako je percipiran kao negativan), javljaju se negativne emocije:~~ * [[ljutnja]] (srdžba) * [[tuga]] * [[zavist]] * [[ljubomora]] * [[mržnja]] * [[strah]] * [[gađenje]] * [[sram]] * [[stid]] * [[žalost]] ~~Začuđenost može biti i negativan i pozitivan osjećaj predstavljajući šok, zapanjenost, zadivljenost.~~ U školi i obitelji se obično uči samo da čovjek treba kontrolirati [[ponašanje]] (nemoj vikati, tući se), a obično su iskazivanje i kontrola emocija tragično zapostavljeni, odnosno tretirani na krive načine. Muški spol se uči hrabrosti što je u redu, ali im se zabranjuje iskazivanje osjećaja tuge putem plakanja ("dečki ne plaču"), dok se ženskom spolu zabranjuje iskazivanje osjećaja ljutnje putem vikanja ("curice koje se ljute su ružne"). Rješavanjem takvih zabluda u odgoju bavi se danas mnogo [[psihologija\|psihologa]] na Zapadu, one koji su specijalizirali savjetovanje zovemo "psihoterapeutima" (u engleskom slengu - "shrink"). ~~== Emocije i prosudba ==~~ Kako se ljudski organizam u određenoj mjeri štiti od neugodnih misli, provedeno je istraživanje koliko iskazi svjedoka sadrže pogreške i jednim posebnim istraživanjem provedenim u [[Britanija\|Britaniji]] poznato kao Izvještaj Devlin u kojem su se ispitivali slučajevi pogrešnih presuda za počinjene zločine, upozorilo je da nije pouzdano nekoga osuditi ne temelju iskaza svjedoka osim u izuzetnim okolnostima, ili kada je taj iskaz potvrđen dokazima druge vrste.

Osjećaji: razlika između inačica