Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 13:
Za vrijeme [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] nije se smjelo govoriti ni pisati o partizanskim zločinima.
== Broj žrtava komunističkog terora ==
Nakon što su komunističke vlasti desetljećima ponavljale da je njihov dolazak na vlast nerazdvojivo povezan s borbom protiv fašizma, pri čemu se prikazivalo da vojne snage koje su vodile tu borbi apsolutno nisu počinile nikakve zločine - tj. prikrivalo se svaki zločinački poduhvat koje su one poduzimale od samih početaka u [[Dan ustanka naroda Hrvatske|ustancima 1941. god.]] do konsolidacije revolucionarne vlasti u poraću - ti zločini se od početka 1990. godina naovamo tek postupno evidentiraju i istražuju.
Ta nastojanja nužno predstavljaju reviziju službenih podataka [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističke Jugoslavije]], pa tako [[dr. Vladimir Geiger]] navodi da njemački i austrijski povjesničari procjenjuju kako je "među ratnim zarobljenicima u Jugoslaviji bilo je najviše njemačkih vojnika, njih oko 194 000, od kojih je u zarobljeničkim logorima i na prisilnom radu od 1945. do 1953. umrlo ili pak ubijeno oko 80 000 do 100 000 Nijemaca i Austrijanaca. No prema jugoslavenskim službenim navodima u Jugoslaviji je u zarobljeništvu umrlo 15 028 odnosno 10 621 svih ratnih zarobljenika." Slično, citira Geiger opet znanstvenu literaturu na njemačku jeziku, od početka do kraja rata je izginulo na području Jugoslavije oko 28.000 etničkih nijemaca, od toga od ljeta 1944. do listopada 1944. godine oko 1.500 civila pobijenih u napadima partizana na civile, da bi potom u zajedničkom teroru [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]] bilo od listopada 1944. do ljeta 1955. godine pobijeno još oko 9.500 civila njemačke narodnosti, a oko 2.000 civila - pretežno žena - pomrlo je na prisilnom radu u Sovjetskom Savezu. Uz to je u jugoslavenskim logorima od listopada 1944. do ožujka 1948. umrlo, mahom od od tifusa pjegavca i gladi, oko 51 000 osoba, uglavnom djece, žena i starijih osoba. "No, poslijeratna je jugoslavenska komunistička vlast, diplomacija i historiografija uporno, i bez skrupula, ubrajala folksdojčerska stradanja u žrtve fašizma i nacizma", objašnjava Geiger.<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/file/100752|title=Ljudski gubici Hrvatske u Drugome svjetskom ratu i poraću koje su prouzročili Narodnooslobodilačka vojska i Partizanski odredi ugoslavije/Jugoslavenska
== Vanjske poveznice ==▼
armija i komunistička vlast Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi) Case study: Bleiburg i folksdojčeri, str. 702, 703-704, 707|author=Vladimir Geiger|date=|work=|language=|publisher=Časopis za suvremenu povijest, br. 3/2010|accessdate=20. siječnja 2020}}</ref>
[http://www.znaci.net/00003/677.htm Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. - 1946.;], izdanje Hrvatski institut za povijest 2005.▼
"Najveća i najnečasnija mistifikacija jugoslavenske politike i znanosti, osobito historiografije i demografije, bila je mistifikacija o ljudskim gubicima Jugoslavije u Drugome svjetskom ratu i žrtvama i stradalima koje su prouzročili okupatori i njihovi suradnici, ponajprije u Hrvatskoj", zaključuje V. Geiger (2010.).<ref>{{Citiranje časopisa|last=op. cit., str. 713|first=|authorlink=|coauthors=|title=|url=|date=|year=|month=|journal=|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=20. siječnja 2020.}}</ref>
Hrvatski intelektualac [[Bruno Bušić]] se s tom velikom i nečasnom mistifikacijom uhvatio u koštac još sredinom 1970. godina (što će zacijelo pridonijeti njegovom progonu i ubojstvu 1978. godine). Na temelju demografskih i drugih podataka koji su mu bili dostupni kao djelatniku [[Hrvatski institut za povijest|Instituta za historiju radničkog pokreta u Zagrebu]], piše on tada da je na području [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] na "antifašističkoj" strani izgunulo ukupno 185.327 osoba, dok je na "neprijateljskoj" strani bilo daljnjih 219 tisuća poginulih vojnika. Za područje [[Bosna i Hercegovina|BiH]], iznosi Bušić procjenu o 171.000 "antifašističkih" žrtava, te 236 tisuća "neprijateljskih" žrtava među vojnicima i civilima.<ref>{{Citiranje weba|url=https://projektvelebit.com/bruno-busic-demografski-gubici-zrtve-hrvata-u-hrvatskoj-i-jugoslaviji-ii/|title=Demografski gubici – Žrtve Hrvata u Hrvatskoj i Jugoslaviji (II) (prema knjii Bleiburška tragedija Hrvatskog Naroda (1976., str. 466-474)).|author=Bruno Bušić|date=5. svibnja 2019.|work=|language=|publisher=Projekt Velebit|accessdate=20. siječnja 2020.}}</ref>
Vladimir Geiger upućuje osobito na sistematske i detaljne demografske izračune [[Vladimir Žerjavić|Vladimira Žerjavića]] objavljene sredinom 1990.-ih godina, koji navodi da je tijekom II. svjetskog rata i poraća u izgubilo život 106.000 Hrvata iz Hrvatske. Od toga, prema podatcima koji su u to vrijeme bili dostupni Žerjaviću snage NOVJ su prouzročile smrt 8.000 civila (daljnjih 12.000 izgunulih civila pripisuje Žerjavić postrojbama [[Četnici|četnika;]] preostali su stradali djelovanjem njemačkih, talijanskih i snaga NDH). Za područje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], navodi Žerjavić 64.000 etničkih Hrvata (katolika), od čega 25.000 civila i 22.000 pripadnika oružanih snaga NDH; u tome je NOVJ pobila 22.000 vojnika i 6.000 civila. U BiH je dodatno pobijeno tijekom rata oko 77.000 Muslimana, od čega su snage NOVJ pobile 2.000 civila i 15.000 pripadnika snaga NDH. Kad se pribroji još i područje istočnog Srijema (dana, dio teritorija Srbije), od 175.000 Hrvata i 77.000 Muslimana poginulih na području NDH, NOVJ je - prema Žerjavićevim izračunima - propuzročila smrt 101.000 osoba (četnici daljnjih 68.000). Među poginulim pripadnicima snaga NDH, pretežni dio je pobijena nakon kraja rata, na tzv. [[Križni put (1945.)|Križnom putu]] [[Kazimir Katalinić]], pak daje izračun o 384.000 (katoličkih) Hrvata i 159.000 muslimanana (tj. [[Bošnjak|Bošnjaka]]), kao vjerojatniju procjenu.<ref name=":0" />
<br />
▲== [http://www.znaci.net/00003/677.htm Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. - 1946.;], izdanje Hrvatski institut za povijest 2005. ==
[http://www.znaci.net/00003/665.htm Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. - 1946.; DOKUMENTI 3 – Zagreb i središnja Hrvatska], izdanje Hrvatski institut za povijest 2008.
| |||