Razlika između inačica stranice »Champagne (pokrajina)«

bez sažetka
(svg version (GlobalReplace v0.6.5))
Zakoni [[EU]] i legislatura većine zemalja rezerviraju termin "Champagne" isključivo za vina koja dolaze s ovog područja. [[Vinogradarstvo|Vinogradarske]] granice šampanjca zakonski su definirane i podijeljene u pet okruga za proizvodnju vina unutar upravnih pokrajina: Aube, Côte des Blancs, Côte de Sézanne, Montagne de Reims i Vallée de la Marne. Gradovi Reims i Epernay su komercijalni centri ovog vinskog područja.
 
Klima u regiji je umjereno blaga, kreće se od 2°C tijekom siječnja do 18°C tijekom srpnja. Prosječna godišnja temperatura je 10°C. Padaline su umjerene (između 550 i 700mm godišnje). Ovi uvjeti, zajedno s povijesnim razvojem doveli su do razvoja jedinstvenog vinogradarskog tla (''[[terroir]]'') u ovoj regiji. Zahvaljujući blizini Pariza vinogradarstvo doživljava gospodarski procvat u 17. i 18. stoljeću, od kada se proizvodi i slavni pjenušac. Najzastupljenije vrste grožđa su: [[Chardonnay]] (uglavnom u regiji Côte des Blancs), [[Pinot noir]] (uglavnom u regijama Aube i Montagne de Reims) i [[Pinot Meunier]] (uglavnom u regiji Vallée de la Marne).
 
God. 2015. [[UNESCO]] je upisao stare vinograde, vinarije i podrume na [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Zaštićeni su mjesta nastanka [[Šampanjac|Šampanjca]] (sekundarnom fermentacijom u bocama) iz 17. st. i mjesta rane industrijalizacije iz 19. st.: Hautvilliers, Aÿ i Mareuil-sur-Aÿ, Saint-Nicaise Hill u Reimsu, i Avenue de Champagne i Fort Chabrol u Epernayu. Povijesni vinogradi na brežuljcima, vinarije sa svojim podrumima i prodajna mjesta predstavljaju cjelukupni proces proizvodnje vina Champagne regije što svjedoči o razvoju veoma jedinstvene majstorske aktivnosti koja je prerasla u agro-industrijski poduhvat.
544

uređivanja