Ruska okupacija Krima: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
wp
Redak 1:
[[Datoteka:Crimea crisis map.PNG|right|thumb|225px|Karta Ukrajine (zeleno), Rusije (crveno) i Krima (crno)]]
'''Krimska kriza''' je izraz kojim se opisuju politička i diplomatska zbivanja vezana uz zbivanja na poluotoku [[Krim]]u za vrijeme i neposredno nakon [[Ukrajinska kriza 2014.|Ukrajinske krize]] 2014. godine, a koja su rezultirala njegovim ''[[de facto]]'' pripajanjem [[Ruska Federacija|Ruskoj Federaciji]], odnosno sporom između Rusije i [[Ukrajina|Ukrajine]], s obzirom da ukrajinske vlasti formalno i dalje Krim smatraju integralnim dijelom ukrajinskeukrajinskog teritorijeteritorija.
 
Kriza je izbila nedugo nakon što je, poslije [[Euromajdan|krvavih sukoba]] u [[Kijev]]u na kojima se zahtijevao početak pristupa Ukrajine [[EU|Europskoj uniji]], svrgnut dotadašnji pro-ruski predsjednik [[Viktor Janukovič]] i postavljena nova, pro-europska i pro-zapadna vlada na čelu s premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Novu vladu, međutim, nije priznala susjedna Rusija, koja ju je proglasila "[[Puč|pučističkom]]", ali ni vlasti tadašnje [[Republika Krim|Republike Krim]], koristeći, između ostalog, kao povod i njenu odluku da se ukine prije nekoliko godina doneseni zakon, koji je dozvoljavao upotrebu [[ruski jezik|ruskog]] kao službenog jezika na područjima gdje [[Rusi]] (kao na Krimu) čine značajan dio stanovništva.
 
Dana, 26. veljače, neidentificirane naoružane grupe počele su zauzimati zračne luke, vladine zgrade i druge objekte, za koje su krimske vlasti tvrdile da je riječ o lokalnoj [[Policija|policiji]], dok se u ostatku Ukrajine i na Zapadu vjerovalo da je riječ o pripadnicima ruskih oružanih snaga. Dva dana kasnije je [[Vrhovni sovjet Krima]] smijenio dotadašnjeg premijera [[Anatolij Mohiljov|Anatolija Mohiljova]] sa [[Sergej Aksjonov|Sergejem Aksjonovom]], čiji je kabinet odmah započeo pripreme za [[Referendum o statusu Krima]], odnosno priključenje Rusiji; 11. ožujka toj se inicijativi službeno priključilo i Gradsko vijeće [[Sevastopolj]]a (koji je u Ukrajini bio administrativno odvojen od ostatka Krima). Referendum je proveden 16. ožujka, i na njemu se 97 % stanovnika izjasnilo za odvajanje od Ukrajine i pripajanje Rusiji. Sljedećeg dana je formirana [[Republika Krim]], koja je 18. ožujka potpisala sporazum o pripajanju s Rusijom. On je službeno ratificiran u Moskvi 21. ožujka, te Rusija otada Krim smatra dijelom svojeg teritorija.