Inačica od 22. siječnja 2020. u 20:42 uredi Franjo Josip (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 3.964 edits m uklanjanje izmjene 5421274 suradnika 213.172.225.60 (razgovor) Oznaka: uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 22. siječnja 2020. u 21:22 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 9: {{dz}} '''Papirus''' ([[Latinski jezik\|lat]]. ''papyrus'' od [[Grčki jezik\|grč]]. ''πάπυρος'') je pisaći [[materijal]] u [[Antika\|antičkim civilizacijama]] [[Bliski istok\|Bliskog istoka]] i [[Sredozemlje\|Sredozemlja]] te u ranim stoljećima [[srednji vijek\|srednjega vijeka]] u [[Europa\|Europi]]. Pravio se od srčike močvarne biljke [[Papirus (~~botanika~~biljna vrsta)\|papirus]] (lat. ''Cyperus papyrus''), koja je rasla u [[Donji Egipat\|Donjem Egiptu]]. Po opisu [[Plinije Stariji\|Plinija Starijega]] (''Prirodoslovlje'', XIII), srčika stabljike, i to onoga njezina dijela koji se nalazio pod [[voda\|vodom]], rezala se u tanke listove koji su se slagali jedan uz drugi, a potom se preko toga prvoga slagao poprečno drugi sloj. Uzdužni listovi bili su dugački oko 1 [[metar]], a poprečni 20 do 30 [[centimetar]]a. Tako dobiveni list čvrsto se [[preša]]o. Na nj su se lijepili drugi listovi pa se dobivala vrpca dugačka nekoliko metara. Površina lista potom se glačala i sušila, i tada je papirus bio spreman za uporabu. Na papirusu se pisalo pisaljkom od zašiljene [[Trska\|trstike]] ([[kalamus]]) crnom i crvenom bojom. [[Knjiga]] od papirusa imala je oblik [[svitak\|svitka]] (grč. ''τόμος'', lat. ''volumen'') i na njoj se najčešće pisalo samo na unutrašnjoj strani vrpce, i to u stupcima (lat. ''paginae'') napisanima okomito u odnosu na duljinu svitka. U samom [[Drevni Egipat\|drevnom Egiptu]] papirus se koristio u doba [[faraon]]skih [[dinastija]]. Izvozio se u [[Stara Grčka\|grčke zemlje]], a potom i u [[Antički Rim\|Rim]], te u sve druge zemlje Sredozemlja. Za pisanje grčkih tekstova u Egiptu se papirus koristio sve do 8. stoljeća, a [[Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu\|Arapi]] su ga koristili i do 10. stoljeća. U nekim europskim zemljama (na primjer u [[Rimska kurija\|Rimskoj kuriji]]) koristio se do 11. stoljeća. Istisnuo ga je iz uporabe trajniji [[pergament]], a u arapskom svijetu sve veća proizvodnja [[papir]]a. Sačuvalo se mnogo knjiga i isprava od papirusa, i to u Egiptu (vrlo rijetko i u drugim zemljama). [[Znanost]] koja se bavi čitanjem, datiranjem, interpretacijom i sadržajem papirusnih svitaka zove se papirologija. <ref> '''papirus''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46544] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref> == Biljka == {{Glavni\|Papirus (~~botanika~~biljna vrsta)}} Papirus je močvarna [[Biljke\|biljka]] slična [[trska\|trski]], pripada porodici [[Šiljovke\|šiljovki]], naraste u visinu do 3 metra, [[stabljika]] mu je mekana i ponekad debela kao ljudska ruka. Na vrhu stabljike nalaze se grane koje liče na raščupanu i neurednu kosu. Listovi papirusa su maleni, a korijen snažan. Na vrhovima dugih uspravnih izbojaka razvijaju se [[list]]ovi, koji nalikuju vlatima [[trave]] na kojima se razvijaju maleni, neugledni [[Cvijet\|cvjetići]].

Papirus: razlika između inačica