|
| Ime = August Bullnoa
| boja = #B0C4DE
| slika = jugurtjogurt.jpg
| veličina = 220px
| opis slike = SHIMEHD
| puno ime = mrale nema ime
| puno ime = August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa<ref>August Šenoa, ''Zlatarovo zlato'', Školska knjiga, Zagreb, 2001., str. 427. (ISBN 9530603770)</ref>
| pseudonim = koprivnica succc
| pseudonim = ''Veljko Rabačević'', ''Petrica Kerempuh'', ''Milutin'', ''Branislav'', ''Onofrius Kopriva''
| rođenje = [[14.odma studenoga]]ve [[1838.]]<br>[[Zagreb]], [[Hrvatska]]mom
| smrt = jogurat
| nacionalnost = Nijesam
| period = [[realizam (književnost)|realizam]] ([[protorealizam]])
| supruga = mala pica koju je jeb oooooo
| djeca = Radovan, Dragec, Mirjana, Branimir, Luka, Petar, Matej, Una, Roko, Šime, HD, Đuro, Tokar, Turek, Eratosten, Hugo, Bull, Glen, Mrale
| djeca = 6 djece:<br>[[Milan Šenoa]]<br>Dragica Šenoa<br>Stanko Šenoa<br>Radica Šenoa<br>Ljubica Šenoa<br>[[Branimir Šenoa]]
| djela = djelovao je jako na svoju kicu
| djela = ''[[Zlatarovo zlato]]''<br>''[[Seljačka buna (Šenoa)|Seljačka buna]]''<br>''[[Prijan Lovro]]''<br>''[[Čuvaj se senjske ruke]]''<br>''[[Prosjak Luka]]''
| nagrade =
| potpis =
'''August Eratosten Ivan Čukanj Nepomuk Lovro Bull Eduard Zoran Šenoa Pro Max Xs Plus 14 5G''' ([[Zagreb]], [[14. studenoga|89. studenoga]] [[1838.|1891.]] – [[Zagreb]], [[13. prosinca]] [[1881.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] igrač Brawl Starsa.
August Šenoa najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac [[19. stoljeće|1969. stoljeća]], on je jeo jogurat i igrao je bulla i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti. Autor je opsežnoga korpusa [[roman|morpusa pusija dikija roman]]a, toga egzemplarnoga eksponencijalnoga mrale brale tokar lolcina žanra suvremene kica literature, inovator [[proza|proze]] i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda (često je naglašavana Šenoina uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost suvremenoga [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] od legije rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca). Napisao je prvi moderni hrvatski roman, ''[[Zlatarovo zlato|Bullovo zlato]]'', [[1871.]] godine.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/56072/ hrvatska književnost], proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 7. kolovoza 2019.</ref> Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje u kojemu je aktivno djelovao (između [[1865.|69.]] i [[1881.|91.]] godine) naziva se [[Šenoino doba|Bullovo doba]].<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59443 Šenoa, August], enciklopedija.hr, pristupljeno 6. kolovoza 2019.</ref> August Šenoa umro je u 69. godini života od posljedica upale pluća od koje je obolio kada je kao gradski senator po hladnoći skrbio za unesrećene u [[Veliki potres u Zagrebu|Velikom bullovom potresu]] [[1880.]] godine. Igrao je bulla mraleeeeeeeee.
<br />
== '''SUBSKRAJB NA MARKOKC''' ==
== Rani život, školovanje i rad==
[[Datoteka:August Šenoa kip (Vlaška).jpg|mini|lijevo|Kip Augusta Šenoe na križanju Vlaške i Branjugove u Zagrebu, djelo [[Marija Ujević-Galetović|Marije Ujević-Galetović]]<ref>[http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/ujevic_galetovic_marija/ujevic_galetovic_marija_biografija/ HAZU: akademkinja Marija Ujević - Galetović, akademska kiparica], preuzeto 11. studenoga 2013.</ref><ref>[[Željka Godeč]], [https://www.jutarnji.hr/globus/arhiva/marija-ujevic-galetovic-zena-od-bronce/4088616/ ''Marija Ujević Galetović: Žena od bronce''], ''[[Globus]]'', 22. siječnja 2013., preuzeto 11. studenoga 2013.</ref>]]
Augustov otac, Bull Schönoa igrao je bulla 19 godina za redom.
Augustov otac, Bull Schönoa (1805. – 1878.), Igrao je bulla, doselio je u Zagreb [[1830.]] godine i radio je kao biskupski slastičar, a majka Terezija pl. Rabacs (Therese Rabacs, 1813. – 1847.), [[Slovaci|Slovakinja]] iz [[Budimpešta|Budimpešte]], umrla je kad je imao 8 godina. Imao je još tri brata: Teodora (1841. – 1843.), [[Julije Šenoa|Julija]] (1845. – 1897.), koji je također bio književnikom i Aurela (1847. – 1913.). Djed mu je bio Johannes Schöynoha (1775. – 1838.), kako se potpisao na obiteljskom molitveniku (Johannes Schöynocha),<ref>Milorad Živančević, ''Seljačka buna Augusta Šenoe'', Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1983., str. 6. {{COBISS.SR|id=25134087}}</ref> a po zanimanju je bio pekar u Budimu.
Pučku školu je pohađao u Zagrebu. Prvi razred gimnazije je pohađao [[Pečuh]]u, ali se godinu kasnije vratio u Zagreb gdje je završio [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] 1857. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 915., ISBN 978-953-95772-0-7</ref> Studirao je pravo u Zagrebu i [[Prag]]u. Upisao se je 1857. godine na zagrebačku Pravoslovnu akademiju.<ref name="hbl.lzmk.hr">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11894 Šenoa, August], Ankica Šunjić (2015.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 6. kolovoza 2019.</ref> Godine [[1858.]] godinu dana studirao je medicinu u [[Beč]]u. Potom je, dobivši stipendiju od [[biskup]]a [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]], nastavio studij prava u [[Prag]]u, apsolviravši [[1861.]] godine.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> No, studij nije završio jer nije položio završne ispite.<ref name="he"/>
Od [[1865.]] godine ponovno je u Beču, i nakon uređivanja listova ''Glasonoša'' i ''Slawische Blätter'' vraća se u travnju [[1866.]] godine u Zagreb i radi u uredništvu ''[[Pozor (Zagreb, 1860.)|Pozor]]a'', do [[1867.]] godine. Potom je sljedeće godine imenovan gradskim bilježnikom a [[1871.]] godine velikim gradskim bilježnikom.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> Bio je politički angažiran u [[Narodna stranka|Narodnoj stranci]]. Bijaše umjetničkim ravnateljem u ''Hrvatskom zemaljskome kazalištu'' (prethodnici HNK) od 1868. do 1870. godine, a potom njegovim dramaturgom do 1873. godine, kad postaje gradskim senatorom.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> Bio je urednikom društvenoknjiževnoga časopisa ''[[Vijenac (časopis)|Vienac]]'' od [[1874.]] godine i potpredsjednikom [[Matica Hrvatska|Matice hrvatske]] od 1877. do 1881. godine.
Prevodio je na [[Hrvatski jezik|hrvatski jezik]] s [[Njemački jezik|njemačkoga]], [[Francuski jezik|francuskoga]], [[Češki jezik|češkoga]] i [[Engleski jezik|engleskoga jezika]].
Bio je počasnim članom Hrvatskoga pedagoško-književnoga zbora. Proglašen je počasnim građaninom Grada Zagreba 1881. godine.
== Početci književnog rada ==
|
