August Šenoa: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika 213.149.62.37 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika El hombre Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 1:
{{Izdvojeni članak|prosinac 2006.}}
{{Književnik
| Ime = August Šenoa
| boja = #B0C4DE
| slika = August_Šenoa.jpg
| veličina = 220px
| opis slike = August Šenoa 1880.
| puno ime = August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa<ref>August Šenoa, ''Zlatarovo zlato'', Školska knjiga, Zagreb, 2001., str. 427. (ISBN 9530603770)</ref>
| pseudonim = ''Veljko Rabačević'', ''Petrica Kerempuh'', ''Milutin'', ''Branislav'', ''Onofrius Kopriva''
| rođenje = [[14. studenoga]] [[1838.]]<br>[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| smrt = [[13. prosinca]] [[1881.]]<br>[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| period pisanja = [[1865.]]-[[1881.]]
| vrsta = [[roman]], [[pripovijetka]], [[drama]], [[pjesme]]
| teme =
| period = [[realizam (književnost)|realizam]] ([[protorealizam]])
| supruga = Slava rođ. Ištvanić
| djeca = 6 djece:<br>[[Milan Šenoa]]<br>Dragica Šenoa<br>Stanko Šenoa<br>Radica Šenoa<br>Ljubica Šenoa<br>[[Branimir Šenoa]]
| djela = ''[[Zlatarovo zlato]]''<br>''[[Seljačka buna (Šenoa)|Seljačka buna]]''<br>''[[Prijan Lovro]]''<br>''[[Čuvaj se senjske ruke]]''<br>''[[Prosjak Luka]]''
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}
'''August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa''' ([[Zagreb]], [[14. studenoga]] [[1838.]] – [[Zagreb]], [[13. prosinca]] [[1881.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[roman]]opisac, [[pripovjetka|pripovjedač]], [[pjesnik]], dramaturg, kritičar i pisac [[podlistak]]a.
August Šenoa najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac [[19. stoljeće|19. stoljeća]], i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti. Autor je opsežnoga korpusa [[roman]]a, toga egzemplarnoga žanra suvremene literature, inovator [[proza|proze]] i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda (često je naglašavana Šenoina uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost suvremenoga [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] od legije rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca). Napisao je prvi moderni hrvatski roman, ''[[Zlatarovo zlato]]'', [[1871.]] godine.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/56072/ hrvatska književnost], proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 7. kolovoza 2019.</ref> Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje u kojemu je aktivno djelovao (između [[1865.]] i [[1881.]] godine) naziva se [[Šenoino doba]].<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59443 Šenoa, August], enciklopedija.hr, pristupljeno 6. kolovoza 2019.</ref> August Šenoa umro je u 43. godini života od posljedica upale pluća od koje je obolio kada je kao gradski senator po hladnoći skrbio za unesrećene u [[Veliki potres u Zagrebu|Velikom potresu]] [[1880.]] godine.
== Rani život, školovanje i rad==
[[Datoteka:August Šenoa kip (Vlaška).jpg|mini|lijevo|Kip Augusta Šenoe na križanju Vlaške i Branjugove u Zagrebu, djelo [[Marija Ujević-Galetović|Marije Ujević-Galetović]]<ref>[http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/ujevic_galetovic_marija/ujevic_galetovic_marija_biografija/ HAZU: akademkinja Marija Ujević - Galetović, akademska kiparica], preuzeto 11. studenoga 2013.</ref><ref>[[Željka Godeč]], [https://www.jutarnji.hr/globus/arhiva/marija-ujevic-galetovic-zena-od-bronce/4088616/ ''Marija Ujević Galetović: Žena od bronce''], ''[[Globus]]'', 22. siječnja 2013., preuzeto 11. studenoga 2013.</ref>]]
Augustov otac, Alois Schönoa (1805. – 1878.), [[Nijemac]] iz [[Češka|Češke]], doselio je u Zagreb [[1830.]] godine i radio je kao biskupski slastičar, a majka Terezija pl. Rabacs (Therese Rabacs, 1813. – 1847.), [[Slovaci|Slovakinja]] iz [[Budimpešta|Budimpešte]], umrla je kad je imao 8 godina. Imao je još tri brata: Teodora (1841. – 1843.), [[Julije Šenoa|Julija]] (1845. – 1897.), koji je također bio književnikom i Aurela (1847. – 1913.). Djed mu je bio Johannes Schöynoha (1775. – 1838.), kako se potpisao na obiteljskom molitveniku (Johannes Schöynocha),<ref>Milorad Živančević, ''Seljačka buna Augusta Šenoe'', Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1983., str. 6. {{COBISS.SR|id=25134087}}</ref> a po zanimanju je bio pekar u Budimu.
Pučku školu je pohađao u Zagrebu. Prvi razred gimnazije je pohađao [[Pečuh]]u, ali se godinu kasnije vratio u Zagreb gdje je završio [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] 1857. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 915., ISBN 978-953-95772-0-7</ref> Studirao je pravo u Zagrebu i [[Prag]]u. Upisao se je 1857. godine na zagrebačku Pravoslovnu akademiju.<ref name="hbl.lzmk.hr">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11894 Šenoa, August], Ankica Šunjić (2015.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 6. kolovoza 2019.</ref> Godine [[1858.]] godinu dana studirao je medicinu u [[Beč]]u. Potom je, dobivši stipendiju od [[biskup]]a [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]], nastavio studij prava u [[Prag]]u, apsolviravši [[1861.]] godine.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> No, studij nije završio jer nije položio završne ispite.<ref name="he"
Od [[1865.]] godine ponovno je u Beču, i nakon uređivanja listova ''Glasonoša'' i ''Slawische Blätter'' vraća se u travnju [[1866.]] godine u Zagreb i radi u uredništvu ''[[Pozor (Zagreb, 1860.)|Pozor]]a'', do [[1867.]] godine. Potom je sljedeće godine imenovan gradskim bilježnikom a [[1871.]] godine velikim gradskim bilježnikom.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> Bio je politički angažiran u [[Narodna stranka|Narodnoj stranci]]. Bijaše umjetničkim ravnateljem u ''Hrvatskom zemaljskome kazalištu'' (prethodnici HNK) od 1868. do 1870. godine, a potom njegovim dramaturgom do 1873. godine, kad postaje gradskim senatorom.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> Bio je urednikom društvenoknjiževnoga časopisa ''[[Vijenac (časopis)|Vienac]]'' od [[1874.]] godine i potpredsjednikom [[Matica Hrvatska|Matice hrvatske]] od 1877. do 1881. godine.
| |||