Latvijci: razlika između inačica

'''Letonci''', '''Latvijci''', '''Leti'''<ref>[[Oton Knezović]], ur. [[Josip Andrić]], ''Hrvatska povijest od najstarijeg doba do godine 1918.'', Knjiga 478., Hrv. knjiž. društvo sv. Jeronima, Zagreb, 1936., str. 16. {{Citat|Na zapadu su im bili susjedi Germani, na sjeveru Balti (Litavci, Leti i Prusi), na sjeveroistoku Čudi (Fini), na jugoistoku u crnomorskim stepama Irani (Skiti), a na jugu u Karpatima Tračani.|str. 16.}}</ref> ili '''Lotiši''',<ref>[[Juraj Križanić]], et al.; priredio [[Josip Badalić]], ''Hrvatska svjedočanstva o Rusiji'', Suvremena naklada, Zagreb, 1945., str. 596. {{Citat|Uz bijele moskovske drugarice od osam godina, tamo su veslali mali Mongoli i Tatari, Lotiši i Nijemci s Volge [...]|str. 596.}}</ref> narod u sjeveroistočnoj [[Europa|Europi]], oko 2,.277.000 pripadnika ([[2007]].), od čega 1,.245.000 u [[Letonija|Letoniji]], pripadnici [[Baltički narodi|baltičke]] skupine naroda, indoeuropske etnolingvističke porodice.

Letonci govore [[letonski jezik|letonskim jezikom]]. Po vjeroispovijestivjeroispovijedi su oko dvije trećine su [[protestantizam|protestanti]], a preko jedne četvrtine su katolici.

U prošlosti su bili pod znatnim utjecajem finsko-ugarskih i ruskih plemena. Uz poljodjelstvo bave se stočarstvom, pčelarstvom i ribolovom. NaseljavaljuNaseljavaju mala raštrkana gospodarstva; drvene nastambe. Narodne pripovijetke i pjesme označavaju bogatstvo kulture.