Bugojno: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 162:
Međunarodni predstavnik [[Carlos Westendorp]] izborio je vraćanje stanova Hrvatima.<ref name="Popović"/> Godine 1999. dolazi do masovnijeg povratka Hrvata u Bugojno, no u Bugojno se vratila tek trećina od prijeratnog broja, a i taj broj se sada smanjuje. Najveći uzrok tomu nije opstrukcija lokalnih vlasti, iako je u početku bila prisutna, nego loša i besperspektivna ekonomska situacija u Bugojnu kao i cijeloj BiH.
 
Do lipnja 2000. u Bugojno se vratilo oko 5 tisuća Hrvata, a još oko 12.500 prijavilo se na povratak. Bugojno je ipak pod svojevrsnim sankcijama zbog skrivanja sudbine 21 Bugojanca. Srbi su do rata uglavnom živjeli u gradskim naseljima Čipuljić i Sultanovićima. U okolnim selima bilo je Srba u Kopčiću i Vedrom Polju. Za povratak Srba djeluje Udruženje građana srpske nacionalnosti "Povratak". Do rata su Srbi najviše bili zaposleni u vojnoj industriji.<ref name="školske zgrade"/> Danas ih je tek nešto više od 250 Srba u Bugojnu. 90 posto povratnika je starije od šezdeset godina, a ostali su se rasuli po svijetu. U Republici Srpskoj i Srbiji je oko 5,5 tisuća Srba iz Bugojna, po 300 u Americi i Australiji, a sedmoro ih je u Saudijskoj Arabiji.<ref>Slavko Zubić: ''I Srbi su živjeli u Bugojnu''. Biblioteka Srbistika. Miroslav, 2009. ISBN 8670561123, 224 str.</ref><ref name=Politika/>
 
Školski sustav u Bugojnu tih godina funkcionira odvojeno za bošnjačku i hrvatsku djecu. Od deset školskih objekata, svi su u rukama Bošnjaka, dok Hrvati imaju školu u Župnom uredu. Bez obzira na to što su Hrvati u Bugojnu financirali izgradnju školskih objekata i najviše pridonijeli prijeratnom razvitku Bugojna, hrvatska djeca nisu dobila ni jedan školski objekt u gradu. Nepostojanje školskih uvjeta otežava povratak Hrvata.<ref name="školske zgrade"/>
Redak 177:
 
Župa Bugojno je imala 1877. godine 3.557 katolika, a 1935. godine 5.523. Tijekom vremena od dijelova ove župe formirane su župe Kandija, Gračanica i Glavice. Bugojanska župa imala je 1991. godine 11.000 vjernika (1974: 9.500). Zbog nedavnih ratnih događanja njihov se broj smanjio. Danas župa broji 4.360 vjernika. Župu tvore sljedeća naselja: Bugojno, Boganovci, Bristovi, Crnice, Čaušlijc, Čipuljići, Ćehajići, D. Vakuf, Drvetine, Fakići, Gaj, Gmići, Guvna, Jaklići, Jemanlići, Karadže, Kopčić, Kotezi, Kula, Lenđerovina, Lug, Ljubnić, Poriče, Potkraj, Prusac, Rosulje, Švarići, Udurlije, Vesela, Vrpeć i Ždralovići.<ref name="bosna srebrena"/>
 
U Bugojnu su živjeli u znatnom broju i Srbi. Danas ih je tek nešto više od 250. 90 posto povratnika je starije od šezdeset godina, a ostali su se rasuli po svijetu, od Amerike do Saudijske Arabije.<ref>Slavko Zubić: ''I Srbi su živjeli u Bugojnu''. Biblioteka Srbistika. Miroslav, 2009. ISBN 8670561123, 224 str.</ref>
 
<!--Srediti pa dodati u tekst: