Bugojno: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 103:
=== Bugojno od osamostaljenja BiH do kraja rata ===
U Bugojnu su prvo muslimani stvorili ogranak SDA, zatim Hrvati HDZ-a, a Srbi su bili zadnji sa SDS-om. Podjelom vlasti nakon izbora Srbi su dobili samo mjesto potpredsjednika Skupštine i direktora Uprave prihoda pa su početkom veljače 1992. proglasili Srpsku Općinu Bugojno.<ref name=Politika/>
Prema [[Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bugojno|popisu stanovništva iz 1991.]] stanovništvo općine Bugojno je činilo 19.697 Muslimana/Bošnjaka, 16.031 Hrvata, 8.637 Srba te 2.500 ostalih. Ratna opasnost bila je sve izvjesnija i u Bugojnu. Sprega JNA i velikosrpske ideje bila je uočljiva u mjesnoj vojnoj tvornici Slavko Rodić koja je najviše zapošljavala Srbe. U tvornički krug smjelo se ući samo s dozvolom. Znajući za nepovoljno okružje, JNA je planski iznosila sve što se moglo iznijeti iz ove tvornice streljiva. Danima su stotine vojnih kamiona odnosile sve šta se moglo odnijeti.<ref name="giganti"/>
Velikosrpska agresija na Hrvatsku uključila je i Bosni i Hercegovinu. Zatomljivano velikosrpstvo u BiH izbivalo je svugdje na površinu. U Bosni su Hrvati i njihovo vodstvo prepoznali opasnost, a zajedno s Hrvatima i svjesni pripadnici Muslimana priključili su se organiziranju obrane Bosne i Hercegovine, dok njihovi čelnici nisu shvaćali opasnost ili su paktirali s velikosrbima. Pamti se da je g. Husein Smajić u vrijeme dok je rat bjesnio u Hrvatskoj, a u Bosni i Hercegovini još se nije nazirao takav ratni vihor, osobno odvezao svojim kamionom u Split humanitarnu pomoć koja se prikupljala u župnom uredu. G. Smajića pamte lokalni katolici kao višestrukog donatora drvne građe za potrebe gradske crkve, a građu je dao iz svoje pilane. Zapamćen je i poslije kad je po nalasku ostataka crkve 2014. ponudio Crkvi i zemlju na kojoj se nekada nalazila crkva, iskazujući želju da se na istom mjestu, na njenim temeljima podigne nova.<ref name="lupiga"/> Za taj ga je potez Večernji list nagradio Večernjakovim pečatom za osobu 2014 godine.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=JZVvIsyUA9s HUSEIN SMAJIĆ - SREDNJOVIJEKOVNA CRKVA U BUGOJNU - YouTube]</ref>
Uskoro i teritorij općine Bugojno dolazi na udar. Srbi, pomognuti materijalno i ljudstvom od Jugoslavenske narodne armije (JNA) započeli su agresiju na gradove i općine u BiH. Već 10. travnja 1992. [[Bitka za Kupres 1992.|osvajaju općinu Kupres]], susjednu općinu Bugojna, odakle je protjerano hrvatsko i muslimansko stanovištvo. S teritorija Kupresa, i teritorija općine Donji Vakuf, koja je također osvojena od srpskih snaga, vrši se [[bitka za Bugojno 1992.|agresija]] na Bugojno. U svibnju 1992. gotovo cjelokupno srpsko stanovništvo "preko noći" napušta općinu Bugojno. Od sredine 1992. Bugojno trpi učestale srpske napade. Srbi ga granatiraju, a u više navrata Bugojno bombardiraju zrakoplovi.
Da se ne bi išta iskoristilo iz vojne tvornice streljiva Slavko Rodić, zrakoplovstvo JNA 1992. je ovu golemu tvornicu bombardiranjem pretvorilo u hrpu ruševina.<ref name="giganti"/>
Titove vile srušene su početkom rata. Pokradeni su namještaj i umjetnine, navodno je iz Titovih vila ukradeno više od 15 milijuna njemačkih maraka. Navodno je HVO "odradio" Goricu, a Srbi Koprivnicu.<ref name=Politika/>
Srbi iz Čipuljića i Bugojna su 27. svibnja otišli van preko Mandalca, Garačkih podova i Stožera. Nažalost u tjednima poslije dogodili su se zločini nad srpskim civilima, a u srpskim medijima optužuju Hrvate. Prema srpskim navodima, kuću u Novom naselju Hrvati i muslimani bili su pretvorili u logor. <ref name=Srbijadanas>(srp.) [https://www.srbijadanas.com/vesti/info/zasto-svet-cuti-o-pokolju-srba-u-bugojnu-1992-zive-ih-spaljivali-i-sekli-sekirama-2018-02-21 Srbija danas] Dušan Marić: ''ZAŠTO SVET ĆUTI O POKOLJU SRBA U BUGOJNU 1992: Žive ih spaljivali i sekli sekirama!'' 21. veljače 2018. (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref>
| |||